Laipelí
Lēsoni 47: Sēkope 5:52–77; Sēkope 6


Lēsoni 47

Sēkope 5:52–77; Sēkope 6

Talateú

ʻI he lēsoni kuo ʻosí, ne kamata ako ʻa e kau akó ki he talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó. ʻI he lēsoni ko ʻení, te nau ako ki he konga fakaʻosi ʻo e talanoa fakatātaá, ʻa ia ʻoku ngāue fakaʻosi ai e pule ʻo e ngoue vainé mo ʻene kau tamaioʻeikí ke tokoniʻi e [ʻōlivé] ke maʻu ha fua ʻoku leleí. Te nau ako foki ʻi he Sēkope 6, ki he fakamatala ʻa Sēkope ki he talanoa fakatātaá mo naʻinaʻi ki hono kakaí ke fakatomala.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 5:52–60

ʻI he talanoa fakatātā ʻo e ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó, ʻoku fakahaofi ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa e ʻakaú mo tokoniʻi ke fua lelei.

Kimuʻa ke kamata e kalasí, tā he palakipoé ha fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau ʻe tolu.

ʻĪmisi
fuʻu ʻōlive ʻe tolu

Fakamanatu ki he kau akó, naʻa nau kamata ako ʻi he lēsoni kuo ʻosí ki he talanoa fakatātā ʻa Seinosi ki he ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó ʻi he Sēkope 5. ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko iá, naʻe fua vao kotoa e ʻakau ʻi he ngoue vainé (vakai, Sēkope 5:30–42). Naʻe fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e Hē Fakaʻaufuli Mei He Moʻoní.

Vahevahe ʻa e kalasí ke nau tautau toko ua ke toe fakamanatu e lēsoni kuo ʻosí. ʻAi ke aleaʻi ʻe he hoa takitaha ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fakamatala taʻe kakato ko ʻení (mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi sētesí ni ʻi he palakipoé):

  1. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa …

  2. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻa e pule ʻo e ngoue vainé ke fakahaofi ʻene ʻakaú ʻa e …

  3. Ko e meʻa ʻe taha ne u ʻilo ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mei he ngaahi lea pe ngaahi ngāue ʻa e pule ʻo e ngoue vainé ko e …

  4. Hili e kovi kotoa ʻa e ʻakau mo e fua ʻo e ngoue vainé, naʻe fakakaukau e pulé ke …

Hili e tautau toko ua ʻa e kau akó ʻo aleaʻi e ngaahi sētesi ko ʻení, toe vakaiʻi nounou fakakalasi ʻenau ngaahi talí. ʻI hono lipooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi tali ki he ongo sētesi ʻuluakí, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku fakafofongaʻi ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa Sīsū Kalaisi, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻene ngaahi ngāue ke fakahaofi ʻene ʻakaú ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi Hono kakaí ke foki ange kiate Iá. Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi lēsoni mahuʻinga lahi ʻi heʻenau fakakakato ʻa e sētesi hono tolú. ʻAi ke vakaiʻi ʻe he kau akó ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi hono faá ʻaki ʻenau sio ki he Sēkope 5:51, ʻa ia ʻoku pehē ai naʻe fakapapau ʻa e pulé ke fakahaofi ʻa e ngoue vainé “ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi.”

Fakamatalaʻi ange ʻoku kāpui ʻe he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻa e konga fakaʻosi ʻo e talanoa fakatātaá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, kau ai mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Fakamahinoʻi ange naʻe fakapapau ʻa e pule ʻo e ngoue vainé ke fakahaofi ʻa e ngoue vainé ʻaki ʻene fakahoko ha ngaahi vaʻa lahi ange. ʻAi ke taufetongi e kau ako tokolahi hono lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:52–58. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi e meʻa naʻe fai ʻe he pulé ke fakamālohia e ngaahi vaʻá mo e aká. (Tokoniʻi e kau akó ke nau sio naʻe fakahoko ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa e ngaahi vaʻa totonú ki he motuʻa ʻakaú—ʻa e fuʻu ʻakau ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e fale ʻo ʻIsilelí. Peá ne fakahoko e ngaahi vaʻa mei he fuʻu ʻakau ko iá ki he ngaahi fuʻu ʻakau totonu kehé. Naʻá ne laku foki ʻa e ngaahi vaʻa naʻe mahi tahá ki he afí. Te ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fuʻu ʻakau he palakipoé ke fakamahinoʻi ʻa e fakamatala ko ʻení. Hangē ko ʻení, te ke tamateʻi ha vaʻa mei he fuʻu ʻakau ʻe taha pea tā ha vaʻa foʻou ʻi he fuʻu ʻakau ʻe taha.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 5:59. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he meʻa naʻe ʻamanaki ʻa e pule ʻo e ngoue vainé ʻe fai ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ki he ngaahi aka ʻo e ʻakaú.

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻamanaki ʻa e pulé ʻe hoko ki he ngaahi aká? (Naʻá ne fie maʻu ke nau “mālohi.”)

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi ko ʻení, naʻe fua kovi kotoa e ʻakaú, ko hono fakafofongaʻi ia e māmaní kotoa ʻi ha tuʻunga hē mei he moʻoní. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻe mālohi ai ʻa e ngaahi aká, ʻe liliu ʻa e ngaahi vaʻa ʻi he ngoue vainé kotoa “ʻo ikunaʻi ʻe he leleí ʻa e koví” (Sēkope 5:59).

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fakaʻatā ʻe he ivi tākiekina ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke ikunaʻi e angahalá mo fakahoko e anga-māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakamālohia ai kitautolu ʻe he ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí? Kuo tākiekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe hoʻo ngaahi fuakavá? (Mahalo te ke fie maʻu ke vahevahe hoʻo ngaahi ongó mo hoʻo fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

Sēkope 5:61–77

ʻOku ngāue ʻa e pule ʻo e ngoue vainé mo ʻene kau tamaioʻeikí ʻi he ngoue vainé

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 5:61–62, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ke fai ʻe heʻene kau tamaioʻeikí pea mo e ʻuhinga naʻá ne kole ai ke nau fai iá.

  • ʻOku fakafofongaʻi ʻe he tamaioʻeiki ʻi he kamataʻanga ʻo e talanoa fakatātaá ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí. Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻi he Sēkope 5:61? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻoku lava ʻo fakafofongaʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ko ʻení ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí; kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau taki māʻolunga mo fakalotofonuá ʻo e Siasí, kau faifekaú, kau faiako fakaʻapí, kau faiako ʻaʻahí, pea mo ha taha pē ʻoku kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ongo foʻi lea ko e tau, mo e hotau ʻi he Sēkope 5:61–62? (ʻOku tau ngāue mo e ʻEikí. ʻOku ʻikai tuku mai ke tau fai ʻe kitautolu pē ʻEne ngāué.)

  • Fakatatau ki he Sēkope 5:62, ko e hā ʻoku makehe ai ʻa e taimi naʻe ui ai ʻa e kau tamaioʻeiki ko ʻení ke fai e ngāué? (Ko hono “fakaʻosi” ia ʻa e hanga ʻe he pulé ʻo ʻauhani ʻa e ngoue vainé. Naʻe lau ʻe he kau palōfitá ʻa e “fakaʻosi” ko ʻení “ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.” Vakai ki he, ʻEfesō 1:10 mo e T&F 128:20 ke fakatātā ʻaki.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e konga ko ʻeni ʻo e talanoa fakatātaá mo kinautolú, ʻai ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tiini L. Lāseni ʻo e Kau Fitungofulú:

“[Ko e ʻahó ni] ʻa e kuonga ʻe hanga ai ʻe he ʻEikí mo ʻene kau tamaioʻeikí ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakaʻosi ʻo hono ʻoatu e pōpoaki ʻo e moʻoní ki he kakai kotoa pē ʻo e māmaní pea mo toe fakafoki mai ʻa e hako ʻo ʻIsileli motuʻa kuo mole meiate kinautolu honau ikuʻanga totonú. …

[“Kuo mou omi ki he māmaní ʻi he taimi kuo fakatoka ai ʻa e makatuʻungá ki he ngāue lahí ni. Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ko hono fakaʻosí ia. Kuo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní. Kuo maau ʻa e funga māmaní ke fakahoko ai ʻa e konga fakaofo fakaʻosí. Te mou hoko ko e kau vaʻinga mahuʻinga tahá. ʻOku mou kau ʻi he kau ngāue fakamuimuitaha ʻi he ngoue vainé. … Ko e ngāue ʻeni kuo fili kimoutolu ki aí”] (“A Royal Generation,” Ensign, May 1983, 33).

  • ʻOku tākiekina fēfē koe ke ke ʻiloʻi kuo ui koe ke ngāue mo e ʻEikí lolotonga e vahaʻataimi fakaʻosi ko ʻeni ʻo e ngāué?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe ngāue ʻa e ʻEikí mo koe ʻi hoʻo kau ʻi Heʻene ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻe niʻihi ʻokú ke maʻu ke ngāue ai maʻá e ʻEikí mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke ʻomi ha “fua lelei”? (Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó honau uiuiʻi mo e ngaahi ngāue faka-Siasi kuo vahe angé; honau ngaahi fatongia ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e niʻihi kehé ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí; pea mo e faingamālie te nau maʻu ke ngāue ai maʻá e ʻEikí ko e kau faifekau taimi kakató.)

Tohiʻi e Sēkope 5:70–75 ʻi he palakipoé. Fakafeʻiloaki e ngaahi veesi ko ʻení ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻoku nau akoʻi ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku nau fakamatalaʻi foki ʻa e meʻa ʻoku malava ke fakahoko ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau ngāue fakatahá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea fili ha veesi ʻokú ne ʻomi ha fakamatala ʻo e vā fetuʻutaki ʻo e ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻoku nau saiʻia aí. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke lau aí, fakaafeʻi ha niʻihi ke nau talamai ʻa e veesi kuo nau filí, ʻuhinga ʻoku nau saiʻia aí, mo e founga te ne tokoniʻi ai kinautolu ʻi heʻenau ngāue maʻá e ʻEikí.

ʻI he kau atu ʻa e kau akó ʻi he ʻekitivitī ko ʻení, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu te tau fiefia ʻi heʻetau ngāue mo Ia ke ikunaʻi ʻEne ngāué. Ke tokoniʻi e kau akó ke fakaloloto ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he Sēkope 5:70–75, fakakaukau ki hono fai e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e talaʻofa ʻa e pule ʻo e ngoue vainé kiate kinautolu naʻe ngāue mo iá? (Vakai, Sēkope 5:71, 75.) Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi fiefia ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono mahuʻinga e ngāue ʻa e kau tamaioʻeikí “ʻaki honau tūkuingatá” mo e “faivelenga kakató”? (Vakai, Sēkope 5:72, 74.) Ko e hā e ngaahi lēsoni te ke lava ʻo maʻu mei he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi hoʻo ngāue maʻá e ʻEikí?

Fakaʻosi ʻa e konga ko ʻeni ʻo e lēsoní ʻaki hoʻo kole ki he kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá pe pepa fakamatala fakakalasí (mahalo te ke fie maʻu ke hiki ia he palakipoé):

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki ho ngaahi faingamālie ke ngāue ai maʻá e ʻEikí, te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi moʻoni kuo tau aleaʻi ʻi he Sēkope 5?

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke tohi aí, kole ange ki ha toko taha pe toko ua ʻiate kinautolu ke lau ʻena ngaahi talí ki he kalasí.

Sēkope 6

ʻOku akonaki ʻa Sēkope ʻo kau ki he ʻaloʻofa mo e fakamaau totonu ʻa e ʻEikí mo fakaafeʻi hono kakaí ke fakatomala

Fakafeʻiloaki nounou ʻa e Sēkope 6 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai e fakamatala fakanounou ʻa Sēkope ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he talanoa fakatātā ʻo e ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Sēkope 6:4–6. Kole ki he vaeua ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Sēkope ke ʻilo ʻe hono kakaí kau ki he ʻEikí. (ʻOkú Ne manatuʻi Hono kakaí, ʻokú Ne “pīkitai kiate [kinautolu],” pea ʻoku “mafao atu ʻa Hono toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate [kinautolu].” Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e pīkitai ʻi he potufolofolá ni ke piki ofi ki ha meʻa pe tokotaha.) Kole ki he vaeua ʻe tahá ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe poupouʻi ʻe Sēkope hono kakaí ke nau fai ko ha ola ʻo e ʻilo ko ʻení. (Ke ʻoua ʻe fakafefeka honau lotó, fakatomala, haʻu ki he ʻEikí “ʻi he loto fakamātoato moʻoni,” pea ke “pīkitai ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene pīkitai kiate [kinautolú].”) Hili hono tala ʻe he kau akó ki he kalasí ʻa e meʻa kuo nau akó, fehuʻi ange:

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Sēkope ʻa e ʻEikí? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe “ʻa e mafao atu ʻa [e] toʻukupu ʻo e ʻaloʻofa [ʻa e ʻEikí] kiate kimoutolú”?

  • Ko e hā ne ke ako ʻo kau ki he ʻEikí mei he talanoa fakatātā ʻo e ʻōlivé ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻEne pīkitai kiate kimoutolú? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻokú ke pīkitai ki he ʻEikí?

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e Sēkope 6:7–10 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ko e hili hono “fafanga ʻaki ʻa kitautolu ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá,” ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau fua ʻaki ha fua ʻoku kovi. ʻOku totonu ke tau muimui ki he lea ʻa e kau palōfitá. Naʻe fakatokanga ʻa Sēkope, kapau ʻoku ʻikai ke tau fakatomala, te tau haʻisia ki heʻetau ngaahi angahalá ʻi he fakamaau ʻa e ʻEikí. Poupouʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 6:11–13 pea kumi ʻa e akonaki fakaʻosi ʻa Sēkopé. Hili ʻenau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló, fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke tau fili ke fakatomala mo teuteu he taimí ni ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ke Ne fai hotau fakamāuʻí?

Fakapapauʻi ʻoku tau fakapotopoto ke teuteu he taimí ni ki he fakamāú ʻaki ʻetau fakatomala pea maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

Ke fakaʻosi e lēsoní, fakamamafaʻi ange ʻoku ʻikai ngata pē hono teuteuʻi kitautolu ʻe he fakatomalá ki he fakamaau fakaʻosí ka ke tau lava foki ʻo ngāue maʻá e ʻEikí he taimí ni. Fai hoʻo fakamoʻoni ki he kau akó ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke nau ngāue mo Ia pea fiefia mo Ia pea ʻe lava ke nau moʻui taau ke fai ia ʻi heʻenau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, fakatomala, pea maʻu ʻEne ʻaloʻofá.

Ngaahi Fakamatala Fakahinohino mo e Puipuituʻá

Sēkope 5Vakaiʻi fakalūkufua ʻo e talanoa fakatātā ʻo e ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó

ʻĪmisi
ko e talanoa fakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé

Paaki