Laipelí
Lēsoni 26: 2 Nīfai 4


Lēsoni 26

2 Nīfai 4

Talateú

Hili e pekia ʻa Līhaí, naʻe kamata ke ʻita ʻa Leimana mo Lēmiuela kia Nīfai “koeʻuhí ko hono valokiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí” ʻa ia ne lea ʻaki ʻe Nīfai kiate kinauá (vakai, 2 Nīfai 4:13–14). Naʻe hiki ʻe Nīfai ʻene ngaahi ongó ʻi ha faʻahinga lea ʻoku hā ki tuʻa mo fakapunake kau ki heʻene fepaki mo e ʻulungaanga mo e tōʻonga hono ongo tokouá pehē ki heʻene ngaahi vaivaí mo e angahalá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene ʻofa ʻi he folofolá mo e houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki mo e mālohi naʻá ne maʻu mei he ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 4:15–35).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 4:1–11

ʻOku akonekina mo tāpuakiʻi ʻe Līhai hono fāmilí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Kapau naʻá ke hoko ko ha kui faivelenga pea ʻoku ʻikai moʻui hoʻo fānaú ʻo fakatatau ki he tuʻunga moʻui ʻa e ongoongoleleí, ko e hā e akonaki te ke fai ki ho makapuná?

Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke tali e fehuʻi ʻi he palakipoé. Hili e tali e kau akó, fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻa e mātuá mo e ngaahi kuí ʻi hono akoʻi mo faleʻi ʻenau fānaú mo e makapuná?

Mahalo te ke fie maʻu ke lau pe fehuʻi ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻení ko ha konga ʻo e fealeaʻakí:

“ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo ai. Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití—ʻa e tamai mo e faʻē kotoa pē—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa e anga ʻo ʻenau fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni. … ʻOku totonu ke tokoni ʻa e kāinga ofí ʻi hano fie maʻu” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129).

Fakafeʻiloaki ʻa e 2 Nīfai 4ʻaki hono fakamatalaʻi, kimuʻa pea pekia ʻa Līhaí, naʻá ne akonaki ki hono hakó ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e 2 Nīfai 4:3–11, ʻo fekumi ki he kakai naʻe akoʻi ʻe Līhaí pea mo e akonaki naʻá ne ʻoange kiate kinautolú.

  • Ko hai naʻe akoʻi ʻe Līhaí? (Vakai, 2 Nīfai 4:3, 8, 10–11.)

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe fai ʻe Līhai ki he fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá? (Vakai, 2 Nīfai 4:7, 9.)

  • Makatuʻunga ʻi he 2 Nīfai 4:5, ʻokú ke pehē ko e hā e fatongia kuo foaki ʻe he ʻEikí ki he mātuʻá? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehekehe ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, kae fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia mei he ʻOtuá ke akoʻi e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú.)

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni kuó ke ako mei hoʻo mātuʻá pe kuí?

Poupouʻi e kau akó ke nau maʻu ha fehokotaki mālohi mo honau fāmilí—ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí pea teuteu ke hoko ko e mātuʻa angatonu. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaliʻali ʻa e pousitā ʻoku ui ko e “Hoko ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi” (vakai, http://lds.org/liahona/2003/09/poster?lang=eng).

2 Nīfai 4:12–35

Naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai hono ngaahi vaivaí pea fakahaaʻi ʻene falala ki he ʻEikí

Tohi ʻi he palakipoé ʻa eʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he  …

Kole ki he kau akó ke tohi e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí pea fakaʻosi ʻa e leá, pea lisi e ngaahi meʻa ʻoku fiefia ai honau laumālié.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 4:15–16 ke ʻiloʻi e founga hono fakakakato ʻe Nīfai e kupuʻi leá.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ne tau mei fai kapau naʻe fiefia hotau laumālié ʻi he ngaahi folofolá?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí?

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻoku fakalaulauloto hono lotó ki he ngaahi meʻa kuo mamata mo fanongo aí. Ko e hā e ʻuhinga ʻo ʻeni kiate koé?

Fakamahinoʻi naʻe aʻusia ʻe Nīfai ha fiefia lahi ʻi heʻene moʻuí. Neongo iá, naʻá ne tofanga foki ʻi ha ngaahi faingataʻa. ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 4:12–13 ke ʻilo ʻa e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo Nīfai ʻi he taimi ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí. (Ko e pekia ʻa Līhaí mo e ʻita ʻa Leimana, Lēmiuela mo e ngaahi foha ʻo ʻIsimelí.)

Ne lahi e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo Nīfaí ko e tupu mei he ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻa hono ongo taʻoketé. Ka naʻe toe ongoʻi mamahi foki ʻa Nīfai koeʻuhí ko ʻene ngaahi vaivai pē ʻaʻaná. Tohi ʻi he palakipoéʻOku mamahi hoku lotó koeʻuhí  …

Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e 2 Nīfai 4:17–18 pea fekumi ki he ngaahi ʻuhinga naʻe ongoʻi mamahi ai ʻa Nīfaí.

ʻI hono maʻu ʻe he kau akó e taimi ke lau ai e ngaahi veesi ko ʻení, fehuʻi ange pe ko e hā e meʻa kuo nau maʻú. Tataki ʻenau tokangá ki he ngaahi foʻi lea ko e loto-mamahi, kakanó,mo e moʻuaʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakamatala ʻoku ʻuhinga e foʻi lea loto-mamahíki he mamahi pe tuʻunga māʻulalo. ʻI he folofolá ʻoku faʻa ʻuhinga e foʻi leakakanó ki he ngaahi vaivai ʻoku tau maʻú he ʻoku tau moʻui ʻi ha tuʻunga hinga. ʻOku ʻuhinga e foʻi lea moʻuáki he ʻākilotoa pe ʻohofi mei he ngaahi tafaʻaki kotoa pē.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi faingataʻa te tau ala moʻua aí? (Mahalo ʻe kau ʻi he talí ʻa e palopalema ʻi ʻapí, mālohi fakatoʻú, faingataʻa ʻo e ngāue fakaakó mo e ngaahi ʻahiʻahí.)

ʻAi ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻa e 2 Nīfai 4:19. Mahalo te ke fie maʻu ke Poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e lea “Neongo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí.” Fakamahinoʻi ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 4:19, ne liliu ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfaí mei he mamahí ki he ʻamanaki leleí.

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻa Nīfai ʻi heʻene pehē “ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí”?

  • ʻOku tokoni fēfē mai ʻa hono manatuʻi ʻo e ʻEikí mo ʻEne angaʻofá ʻi he taimi ʻoku tau lotosiʻi aí?

Lau leʻolahi e 2 Nīfai 4:20–25. Kole ki he kau akó ke nau muimui ʻi heʻenau folofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá.

  • Ko e fē e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he 2 Nīfai 4:20–25ʻoku ʻuhingamālie kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Fakakaukau ki ha taimi ne poupouʻi pe tokoniʻi ai koe ʻe he ʻEikí ʻi ha taimi faingataʻa. Naʻá ne tokoniʻi fēfē koe? Kuo tākiekina fēfē nai koe ʻe he meʻa ko ia ne hokó ki he leleí?

Mahalo ʻe tokoni ke ʻoange ki he kau akó ha taimi ke nau fakakaukau ai ki ha aʻusia pehē pea hiki kinautolu ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá. Mahalo ʻe ʻaonga foki ki he kau akó kapau te ke talanoa ki ha taimi ne poupouʻi pe tokoniʻi ai koe ʻe he ʻOtuá.

Tokoni ki he kau akó ke mahino naʻe hanga ʻe he malava ko ia ʻa Nīfai ke manatuʻi pea houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai maʻana ʻe he ʻEikí ʻi he kuohilí ʻo ʻoange ʻa e ʻamanaki lelei mo Poupouʻi ia ke hoko ʻo lelei ange. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 4:26–30, pea fekumi ki he anga hono tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe Nīfaí ʻene holi ke angatonú. Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe e meʻa naʻa nau ʻiló.

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau fetongitongi ʻi hono lau leʻolahi e 2 Nīfai 4:30–35. ʻAi ke ʻilo ʻe he kalasí e ngaahi tukupā ne fai ʻe Nīfai ki he ʻEikí pea mo e ngaahi tāpuaki naʻá ne kolé.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he lotu ko ʻení ʻa ia te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau lotu fakatāutahá? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehekehe ke tali e fehuʻi ko ʻení, kae fakapapauʻi ʻoku mahinoʻe lava ʻe he lotu fakamātoató ʻo fakamālohia ʻetau tukupā ke lavaʻi ʻa e angahalá mo e fakalotosiʻí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne tokoni ai ʻa e lotú kiate kinautolu ke lavaʻi ʻa e angahalá mo e fakalotosiʻí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá pe hiki kinautolu ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.

ʻOange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke nau fekumi ki ha veesi ʻi he 2 Nīfai 4ʻokú ne fakahaaʻi ha holi naʻa nau maʻu. Hili ha taimi feʻunga, lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he anga hono fakatupulaki ʻe he lotú ʻa e tupulaki fakalaumālié:

“ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻi hotau ʻulungāngá, tōʻongá, pe ko ʻetau tupulaki fakalaumālié te tau fie maʻu ke tau fealeaʻaki ai mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu pongipongí. Hili ʻetau fakahā ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki kuo maʻú, ʻoku tau kole leva ke maʻu ha mahino, tataki, mo ha tokoni ke fai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolú pē. Hangē ko ʻení, ʻi heʻetau lotú mahalo te tau:

“• Fakalaulauloto ki he ngaahi taimi naʻa tau lea hohaʻa pe taʻefeʻunga ai ki he niʻihi ko ia ʻoku tau ʻofa taha aí.

“• Fakatokangaʻi ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange, ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa fai ʻa ia ʻoku tau ʻilo ke faí.

“• Fakahā ʻa e loto-mamahi koeʻuhí ko hotau ngaahi vaivaí mo e ʻikai siʻaki e tangata fakaekakanó.

“• Fakapapauʻi te tau muimui kakato ange ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

“• Kole ha mālohi lahi ange ke fai lelei pea hoko ʻo lelei ange” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 41).

Fakaʻosi ʻaki haʻo toe vakai ki he ngaahi kupuʻi lea naʻá ke tohi ʻi he palakipoé kimuʻa ʻi he lēsoní (“ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he …” mo e “ʻOku mamahi hoku lotó koeʻuhí …”). Fakahaaʻi hoʻo tui lahi neongo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia mo e nonga ʻi heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí.

Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Folofolá

Fakatokangaʻi ange: Mahalo ʻe ʻi ai e taimi ʻi he lōloa ʻo e lēsoní ke fakahoko ai e ʻekitivitī toe vakaiʻi ʻo e fakataukei folofola ko ʻení. Te ke ala fai ʻa e ʻekitivitií ʻi he kamata ʻa e kalasí, ko ha mālōlō ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi konga ʻo e lēsoní pe ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí. Fakapapauʻi ʻoku nounou ke tuku ha taimi maʻá e lēsoní. Ki he ngaahi ʻekitivitī vakaiʻi kehé, sio ki he fakalahi ki he tohi lēsoní ʻi he fakaʻosinga ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

ʻOku malava ke tokoni ʻa e ngaahi sivi īkí ke manatuʻi ʻe he kau akó e meʻa ne nau akó pea fakafuofuaʻi ʻenau ʻiló. Fili ha ngaahi veesi fakataukei folofola foʻou ʻe niʻihi, pea fakaafeʻi e kau akó ke lau pea fakaʻilongaʻi kinautolu ʻi heʻenau folofolá. Pea siviʻi ʻi hoʻo lea ʻo fakafehuʻi kinautolu ʻi he ngaahi veesi ko iá mo e ngaahi veesi fakataukei folofola kehe kuo nau akó. ʻI he veesi takitaha, lau ha foʻi lea tefito pe kupuʻi lea mei he fakaʻilonga tohi seminelí. Pea kole ki he kau akó ke kumi ʻa e veesi tonú ʻi heʻenau folofolá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nīfai 4:16–35. Ko hono ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e vaivaí

ʻI heʻetau ako ʻa e kole tokoni ʻi he loto moʻoni ʻa Nīfai ki he ʻEikí ke ne ikunaʻi ʻene ngaahi angahalá mo e vaivaí, ʻokú tau ʻilo te tau lava ʻo kole ki he ʻEikí ʻa e tokoni tatau. ʻOku toe fakaongo mai e ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“Ko e ofi ange ko ia ʻa e tangatá ki he haohaoá, ko e maama ange ia ʻene vakaí mo lahi ange ʻene fiefiá, kae ʻoua kuó ne ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo ʻene moʻuí pea mole meiate ia ʻa e holi kotoa pē ke faiangahalá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 241).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakatomalá:

“Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga kuo fekauʻi ai ʻe heʻetau Tamaí pea mo Hono ʻAló ke tau fakatomalá? Koeʻuhi ko ʻena ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOkú na ʻafioʻi te tau maumauʻi ʻe kitautolu kotoa ʻa e ngaahi fono taʻengatá. ʻOku fie maʻu ʻe he fakamaau totonú ʻa e totongi ki he fono kotoa pē kuo maumauʻí ʻo tatau pē [pe] ʻoku lahi pe siʻisiʻi, koeʻuhí ke maʻu ai ʻa e talaʻofa ʻo e fiefia ʻi he moʻui ko ʻení, mo e faingamālie ʻo e foki hake ki he Tamai ʻi Hēvaní. Kapau ʻe ʻikai totongi ia, ʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he fakamaau totonú ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú ke kapusi ʻa kitautolu ki tuʻa mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ke tau moʻulaloa ki he pule ʻa Sētané [vakai, 2 Nīfai 9:8–10; 2 Nīfai 2:5].

“Ko hotau ʻEikí pea mo ʻEne ngāue huhuʻí naʻá ne fakafaingamālieʻi ʻa ʻetau hao mei he fakahalaia ko iá. ʻOku fakahoko ia ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, mo e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, mo e kātaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ngataʻangá.

“ʻOku mou fakaʻaongaʻi kakato nai ʻa e ivi fakamoʻui ʻo e fakatomalá ʻi hoʻomou moʻuí, koeʻuhí ke mou lava ʻo maʻu ai ha melino mo ha fiefia ʻoku lahi angé? ʻOku hoko ʻa e ongoʻi faingataʻaʻiá mo e loto-mamahí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fie maʻu ke fakatomalá. ʻOku faʻa tupu foki ʻa e ʻikai ke mou maʻu ha taumuʻa fakalaumālie ʻi hoʻomou moʻuí mei hono maumauʻi ʻo ha ngaahi fono. ʻE hanga ʻe he fakatomala kakató ʻo fakamāʻopoʻopo hoʻomou moʻuí. Te ne hanga ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi mamahi fakalaumālie ʻoku tupu mei he maumau-fonó. Ka ʻoku ʻikai te ne lava ʻo ʻomi ʻi he moʻui ko ʻení ha faitoʻo ki he ngaahi nunuʻa fakatuʻasino ʻoku lava ʻo tupu mei he angahala mamafá. Ke mou fakapotopoto pea mou moʻui maʻu pē ʻi loto ʻi he ngaahi ʻātakai ʻo e māʻoniʻoni kuo fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí” (“Ko e Hala ki he Melinó mo e Fiefiá,” Liahona, Sānuali 2001, 31).

Paaki