Laipelí
Lēsoni 28: 2 Nīfai 6–8


Lēsoni 28

2 Nīfai 6–8

Talateú

ʻI hono lēkooti ʻe Nīfai ʻa e ngāue ʻa hono kakaí, naʻá ne fakakau ai ha malanga ʻaho ʻe ua ʻa hono tehina ko Sēkopé. ʻOku maʻu ʻa e malangá ʻi he 2 Nīfai 6–10, pea ko e ʻuluaki ʻeni ʻo e ngaahi lēsoni ʻe tolu fekauʻaki mo iá. ʻI he kamataʻanga ʻo e malangá, naʻe lau ʻe Sēkope ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻIsaiá kau ki hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ʻo fakahaaʻi “ʻe fakahoko ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi fuakava kuó ne fai ki heʻene fānaú” (2 Nīfai 6:12).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 6

ʻOku fakamoʻoni ʻa Sēkope ʻe manatuʻi ʻe he ʻEikí Hono kakai ʻo e fuakavá

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he fekauʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sēkopé mo ʻenau moʻuí, kole kiate kinautolu ke nau fakalaulauloto pe ʻe founga fēfē haʻanau tali kapau ʻe anga taʻeʻofa ange hanau kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí, ʻikai loto ke tui ki he meʻa ʻoku nau lea ʻakí, pe fakahaaʻi ʻi heʻenau tōʻongápe ʻulungāngá ʻoku ʻikai toe mahuʻinga honau vaá.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke fakahoko nai ha ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga tatau ki he ʻEikí?

Fakamatalaʻi ʻoku tau sio ʻi he 2 Nīfai 6–8, ki he founga ʻoku tali ʻaki ʻe he ʻEiki kiate kinautolu kuo tafoki meiate Iá. ʻOku ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻa e lekooti ʻa Nīfai ʻo e konga ʻo ha malanga ʻa hono tokoua ko Sēkopé. ʻOku lekooti e toenga ʻo e malanga ʻa Sēkopé ʻi he 2 Nīfai 9–10. ʻE kau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ʻi he lēsoni ʻe ua ka hoko maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Nīfai 6:3–4 mo e 9:1, 3. Kole ki he kalasi ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe fai ai ʻe Sēkope ʻene malangá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hoko ko ha tokotaha tohi. Kole kiate ia ke tohiʻi ʻa e tefito ko e Ngaahi Taumuʻa ʻo e Malanga ʻa Sēkopé ʻi he palakipoé. Pea kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ʻilo ʻi he ngaahi veesi ʻa ia ne toki laú. ʻAi e tokotaha tohí ke ne hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo he tefitó. Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo naʻe akoʻi ʻe Sēkope hono kakaí ko e “lelei ʻo [honau] laumālié” (2 Nīfai 6:3). Naʻá ne fie maʻu ke tokoni kiate kinautolu ke “fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo [honau] ʻOtuá” (2 Nīfai 6:4), “ʻilo ki he ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí” (2 Nīfai 9:1), mo e “fiefia, pea hanga hake ʻa [honau] matá ʻo taʻengata” (2 Nīfai 9:3). Fakapapauʻi ʻoku kau ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení ʻi he lisi e kau akó. Fokotuʻu ange ʻi hono ako ʻe he kau akó e malanga ʻa Sēkopé, ke nau sio ki he ngaahi akonaki ʻe tokoni ke fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení.

Hiki ha tatau ʻo e fakahokohoko e taimi ne hoko ai e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ia kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí.) Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e 2 Nīfai 6:4. Fakamahinoʻi naʻe kamata ʻe Sēkope ʻene malangá ʻo ne pehē te ne talanoa ʻo kau ki he ngaahi tūkunga ʻi hono ʻahó pea mo ia ʻe hoko ʻi he kahaʻú (“ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí, mo e ngaahi meʻa ʻe hoko maí”).

ʻĪmisi
timeline

Tuhu ki he fika 1 ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó.

  • ʻI he 2 Nīfai 6:8, ko e hā e meʻa naʻe pehē ʻe Sēkope naʻe hoko ki he kau Siu ʻi Selusalemá koeʻuhí ko ʻenau tafoki mei he ʻEikí? (Ko e niʻihi naʻe tamateʻi pea puke pōpula ʻa e niʻihi. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamanatu ki he kau akó ne ʻosi kikiteʻi ʻe Līhai, Selemaia mo e kau palōfita kehé ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻe fakakakato ʻenau ngaahi kikité fakafuofua ki he 587 K.M., ʻi he taimi naʻe kapa ai ʻe he kau Papiloné ʻa Selusalema pea ʻave pōpula ha kau Siu tokolahi ki Papilone. Vakai, “Fakamatala Fakahokohokó” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofoláki he ʻaho ko ʻení mo e ngaahi meʻa kehe.)

Tuhu ki he fika 2.

  • Fakatatau ki he ʻuluaki sētesi ʻo e 2 Nīfai 6:9, ko e hā e meʻa ʻe iku ki he hako ʻo e kau Siu naʻe ʻave pōpula ki Papiloné? (Te nau foki ki Selusalema. Naʻe fakahoko ʻa e kikite ko ʻeni fakafuofua ki he 537 K.M., ʻi he taimi naʻe fakangofua ai ʻe he Tuʻi ko Kolesí e kau Siú ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá.)

Tuhu ki he fika 3, pea fakamatala naʻe kikiteʻi ʻe Sēkope ʻe moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene moʻui matelié ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú.

  • ʻI he 2 Nīfai 6:9–10, ko e kupuʻi lea fē ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa ʻe fai ʻe ha kau Siu ʻe niʻihi mo ʻenau ongo ki he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní? (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí e “tutuki ia,” “kalusefai ia,” mo e “fakafefeka honau lotó, ʻo fakakekeva honau kiá” kiate Ia.)

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 6:10–11, ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he kau Siu naʻa nau siʻaki ʻa e Mīsaiá? (ʻE fakamamahiʻi kinautolu ʻi he kakanó, fakamoveteveteʻi, taaʻi pea fehiʻanekinaʻi.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 6:6–7, 11–12, 14, 17. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi, ʻoku lau ʻe Sēkope ʻi he veesi 6–7 ha kikite ʻa ʻIsaia kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo hono tānaki fakataha ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Kole ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e tali ʻa e ʻEikí ki he fale ʻo ʻIsilelí, ko e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí, neongo pē te nau siʻaki Ia. Kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi kupuʻi lea naʻa nau maʻú. Tokoniʻi kinautolu ke mahino e ʻuhinga ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻaki hano fai e ngaahi fehuʻí ni:

  • ʻI he 2 Nīfai 6:7, ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “tatali” ki he ʻEikí?

  • Naʻe talaʻofa ʻa Sēkope ʻe “ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” ki ʻIsileli (2 Nīfai 6:11). ʻOku founga fēfē e ʻuhinga ʻa e ngaahi kupuʻi leaʻe niʻihi naʻá ke fakatokangaʻí ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí?

  • Naʻe toe talaʻofa foki ʻa Sēkope ʻe “toe fakafoki” ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli (2 Nīfai 6:14). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā hano toe fakafokiʻe he Fakamoʻuí ha tokotaha?

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 6:11–12, 14, ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí?

ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻokumohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku foki kiate Iá.

Fakamahinoʻi ʻoku talanoa ʻa Sēkopeʻi he 2 Nīfai 6, ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki Hono kakai ʻo e fuakavá neongo e hili haʻanau fuʻu faiangahala lahi. Fakamahinoʻi ki he kau akó kapau ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he kakai ko ʻení, ko e moʻoni te Ne ʻaloʻofa kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻi heʻetau haʻu kiate Iá pea tauhi ʻetau fuakava mo Iá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻoku ʻaloʻofa mai ai ʻa e ʻEiki kiate kinautolu. Kole kiate kinautolu ke hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí: ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí koeʻuhí. … Fakaafeʻi leva kinautolu ke tohi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó ke fakaʻosi ʻaki ʻa e leá. Hili ʻenau maʻu ha taimi feʻunga ke tohí, mahalo te ke fie fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe e meʻa ne nau tohí.

2 Nīfai 7–8

ʻOku vahevahe ʻe Sēkope ʻa e kikite ʻa ʻIsaia kau ki he malava ʻe he Fakamoʻuí ʻo huhuʻi Hono kakai ʻo e fuakavá

Fakamatala ange ʻoku lau ʻe Sēkope ʻi he 2 Nīfai 7 mo e 8, ha kikite mei he ngaahi tohi ʻa ʻIsaiá. ʻOku ʻi he vahe 7 e folofola ʻa e ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻa ia ne fakamoveteveteʻi pea puke pōpula ko e tupu mei heʻenau faiangahalá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau e 2 Nīfai 7:1. Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kalasí ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí.

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he veesi 1, fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “liʻaki koe,” “tohi ʻo e vete ʻo hoʻo faʻeé,” mo e “fakatau ʻa kimoutolú” ki hono maumauʻi pe mavahe mei ha fuakava. Tokoniʻi e kau akó ke mahino ʻe lava ke toe fakalea ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e ʻEiki ʻo peheni: “Kuó u tafoki nai meiate koe? Kuó u mavahe nai mei he fuakava kuó ta fakahokó?”

  • Ko e hā ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení? (Ko e talí ko e ʻikai. ʻE ʻikai ʻaupito tafoki ʻa e ʻEikí meiate kitautolu pe ngalo ʻa e ngaahi fuakava kuó Ne fakahokó.)

  • Fakatatau ki he fakaʻosinga ʻo e 2 Nīfai 7:1, ko e hā e ʻuhinga naʻe mavahe ai ʻa e kakai ko ʻení mei he ʻEikí pea faingataʻaʻia ʻi he nofo pōpulá? (Koeʻuhí ne nau faiangahala pea tafoki mei he ʻEikí.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku fai ʻe he ʻEikí ʻi he 2 Nīfai 7:2, ha fehuʻi ʻe taha te ne lava ʻo tokoniʻi ke tau ʻilo ʻokú Ne fie tokoni mai kiate kitautolu pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fai ia. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi pea laineʻi ʻa e fehuʻí. (“Kuo vaivai koā ʻa hoku nimá ʻo ʻikai ai te u lava ʻo huhuʻi koé, pea ʻoku ʻikai koā haku mālohi ke u fakahaofi koe?”)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻeke kiate kinautolu pe te nau fakalea fēfē e fehuʻí ʻi he lea pē ʻanautolú. (Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kinautolu ʻa e pehē “kuo vaivai koā ʻa hoku nimá,” fakaafeʻi ha tokotaha ako ke fakamafao hono nimá ki ha tokotaha ako kehe hangē ʻokú ne fie tokoní. Pea kole ki he tokotaha ako ʻuluakí ke “fakavaivai” hono nimá, ʻo fakatātaaʻi ʻo e fakakaukau ʻoku ʻikai fie tokoni pe momou ke tokoni.) ʻE lava ke toe fai ʻe he kau akó e fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻi haʻanau pehē: “ʻOku ou momou nai pe ʻoku ʻikai ke u ala atu ke huhuʻi koe? ʻOkú ke tui nai ʻoku ou maʻu ʻa e mālohi ke fakahaofi koe?”

Talaange ki he kau akó ko e tali ki he fehuʻi ko ʻení, ʻoku ʻi he toenga ʻo e 2 Nīfai 7 mo e 8 ha ngaahi sīpinga ʻokú ne talamai e finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke huhuʻi ʻEne kakai ʻo e fuakavá mo e ngaahi sīpinga ʻokú ne fakahaaʻi ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakahoko ia.

Ke tokoni ke ʻilo pau ʻe he kau akó ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke huhuʻi ʻEne kakai ʻo e fuakavá pea maʻu e mālohi ke fakahoko iá, vahevahe ʻa e ngaahi veesi folofola ko ʻeni ʻe onó mei he 2 Nīfai 8 ki he ngaahi kulupu ʻo e kau akó: veesi 1–3, 4–6, 7–8, 10–11, 12–13, mo e 14–16. (Kapau ʻoku toko 12 pe lahi ange e kau ako ʻi hoʻo kalasí, vahevahe ʻa e ngaahi vēsí ki ha ngaahi hoa pe ngaahi kulupu iiki kehe. Kapau ʻoku tokosiʻi ange e kau akó ʻi he toko 12, vahevahe e ngaahi veesi lahi ange he tahá ki ha niʻihi ʻo e ngaahi kulupú.) Kole ki he kulupu takitaha ke fekumi ki ha kupuʻi lea ʻi heʻenau ngaahi veesi kuo vahé pe ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi e finangalo ʻa e ʻEikí ke huhuʻi kitautolu mo Hono mālohi ke fakahoko iá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lau e veesi ne nau filí ki he kalasí. Kole kiate kinautolu ke vahevahe e meʻa ne nau ako mei he vēsí. Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ne vahevahe ʻe he kau mēmipa kehe ʻo ʻenau kalasí.

Ke fakaʻosí, vakai ki he lisi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sēkope ne hiki ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fuakava ne nau fai mo e ʻEikí pea mo e ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻi heʻenau tauhi e ngaahi fuakava ko iá. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he angatonu ʻa e ʻEikí kiate kitautolú mo ʻEne fuakava mo kitautolú, pea fakamoʻoniʻi e ʻaloʻofa mo e huhuʻi te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau tauhi faivelenga ki heʻetau ngaahi fuakava mo Iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nīfai 6:2. Ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe Līhai, Nīfai mo Sēkopé?

Naʻe pehē ʻe Sēkope ne “ui au ʻe he ʻOtuá mo fakanofo ʻo fakatatau ki he founga ʻo hono lakanga toputapú” pea kuo “fakanofo [ia] ʻe [hono] tokoua ko Nīfaí” (2 Nīfai 6:2). ʻI heʻene lea kau ki he “lakanga toputapú” ko ʻení, ʻoku ʻuhinga ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē “naʻe ngāue ʻa e kau Nīfaí ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he kuonga ʻo Līhaí ki he ʻaho ne hā ai hotau Fakamoʻuí ʻi honau lotolotongá” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124).

2 Nīfai 8. Ko e tānaki fakataha ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

ʻOku talanoa ʻa e kikite ʻa ʻIsaia ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 8 ki he tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he natula fakalaumālie ʻo e tānaki fakataha ko ʻení:

“Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali pea moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki hono kakai fili ʻi he kuonga muʻá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e fakatomalá, ʻa e papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, mo e haʻu ki he puleʻangá. ʻOku kau ai ʻa e maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, fakakoloaʻi ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé, ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e mali fakasilesitialé” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Paaki