Laipelí
Lēsoni 42: 2 Nīfai 33


Lēsoni 42

2 Nīfai 33

Talateú

Naʻe fakaʻosi ʻe Nīfai ʻene lekōtí ʻaki ʻene pehē ʻoku fakamoʻoni ʻene ngaahi lea kuo tohí kia Sīsū Kalaisi pea fakalotoʻi e kakaí ke fai lelei pea kātaki ki he ngataʻangá. Naʻá ne pehē neongo pē ʻene tohi “ʻi he vaivai,” ka ko ʻene ngaahi leá naʻe “mahuʻinga lahi” pea ʻe “ngaohi ia ke mālohi” kiate kinautolu ʻe lau iá (vakai, 2 Nīfai 33:3–4). Naʻá ne fakamoʻoni ko ʻene ngaahi tohí ko e “ngaahi folofola ia ʻa Kalaisi” pea ʻe haʻisia ʻa e kakaí ki he ʻOtuá ʻi heʻenau tali kinautolú (vakai, 2 Nīfai 33:10–15).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 33:1–2

ʻOku akonaki ʻa Nīfai kau ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻave ʻa e moʻoní ki hotau lotó

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé:

ki he

ki loto

ʻĪmisi
lotó
  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e ʻave ʻo ha pōpoaki ki heloto ʻo ha tokotaha mo ha pōpoaki ʻoku ʻave ki loto ki ha loto ʻo ha tokotaha?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 33:1. Kole ange leva ki he kau akó ke fakalaulauloto fakalongolongo ki he fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻave ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e moʻoní ki hotau lotó ka ʻikai ki loto ki hotau lotó?

ʻI he fakalaulauloto e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakamatala ʻi he fakamatala ko ʻení ʻoku talanoa ai ʻa ʻEletā Petinā kau ki he 2 Nīfai 33:1.

“Kataki ʻo fakatokangaʻi e anga ʻo hono ʻave ʻe he mālohi ʻo e Laumālié e pōpoakí ki he kae ʻikai ke pau ki loto ki he lotó. ʻE lava e faiakó ʻo fakamatala, fakatātaaʻi, fakalotoʻi mo fakamoʻoni pea fai ʻaki e mālohi fakalaumālie lahi mo lelei. Ka ko hono aofangatukú, ko hono moʻoní ʻe toki ongo pē e kakano ʻo pōpoakí mo e fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he lotó kapau ʻe fakaʻatā ia ʻe he tokotahá ke hū ki loto” (“Seek Learning by Faith” [address to CES religious educators, Feb. 3, 2006], 1, si.lds.org).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sēleti N. Lani ʻo e Kau Fitungofulú:

“Ko e hā ʻoku pehē ai pē ki he lotó? ʻOku toputapu ʻaupito ʻa e tauʻatāina ke filí pea ko ia he ʻikai fakamālohiʻi ʻe he Tamai hēvaní ʻa e loto ʻo e tangatá, neongo ʻa ʻEne maʻu ʻa e mālohi taʻefakangatangatá. … ʻOku tuku ʻe he ʻOtuá ke tau hoko ko e kau maluʻi pe ko e kau leʻo ʻā ki hotau loto pē ʻotautolú. Kuo pau ke tau fakaava hotau lotó ki he Laumālié ʻi heʻetau loto tauʻatāina ki ai” (“Ko Hono Fakaʻatā Hotau Lotó,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 33).

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne talamai pe kuo hū ha pōpoaki ki ha loto ʻo ha tokotaha?

  • Ko fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai kuo hū ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki ho lotó? Ko e hā e meʻa ʻoku talaatu ʻe he meʻá ni kau ki ho lotó ʻi he taimi ko iá?

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 33:2, pea ʻai ke ʻilo e founga tali e kakaí ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau fakafefeka honau lotó. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea “meʻa taʻeʻaonga” ko e “ʻikai ha meʻa.” Ke “liʻaki e [ngaahi folofola kuo tohí] ʻo lau ia ko e ngaahi meʻa taʻe ʻaonga” pea fakakaukau ʻoku ʻikai hano mahuʻinga.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga fakakaukau ʻo e kakai ʻoku fefeka honau lotó?

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻo e 2 Nīfai 33:2 kiate koé? (Mahalo ʻe tali e kau akó ʻoku tau fili ke fakaava pe tāpuni hotau lotó ki he ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku tau fakaava hotau lotó, ʻe lava ʻo hū mai e pōpoaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó.)

Kimuʻa pea hoko atu e lēsoní, ʻoange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke fakakaukau fakalongolongo ai ki he tuʻunga ʻo honau lotó peá ke fakapapauʻi pe ʻoku nau fakaʻatā e ngaahi pōpoaki ʻo e moʻoní ke hū ki honau lotó.

2 Nīfai 33:3–15

ʻOku fakamatala ʻa Nīfai ki he taumuʻa ʻo ʻene lekōtí pea mo ʻene ʻamanaki lelei ʻe tui ʻa kinautolu te nau lau iá kia Kalaisi

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

2 Nīfai 33:3—ʻOku ou lotu hokohoko ke …

2 Nīfai 33:4—ʻOku ou ʻilo …

2 Nīfai 33:6—ʻOku ou fakalāngilangiʻi …

2 Nīfai 33:7—ʻOku ou maʻu …

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 33:3–7, pea fekumi ki he ʻamanaki lelei ʻa Nīfai ʻe kinautolu ʻe lau ʻene ngaahi leá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke haʻu ki he palakipoé pea fakakakato e ngaahi sētesí, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻanautolu pē pe ko e ngaahi lea ʻa Nīfaí. (ʻOku fakatau ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he palakipoé ki ha tali lahi ange he tahá.)

  • Te tau lava fēfē ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoni fakatāutaha kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí?

ʻAi ha kau ako ʻe nima ke fetongitongi ʻi hono lau ʻo e 2 Nīfai 33:10–14. Kole ki he kalasí ke muimui, pea fekumi ki he ngaahi kupuʻi lea ʻi he fakamāvae ʻa Nīfai ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

  • Ko e fē ʻa e kupuʻi lea ʻoku ʻuhingamālie kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?”

  • Kapau ʻe tui ʻa e kakaí kia Kalaisi, ko e hā te nau ongoʻi ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná? (Vakai, 2 Nīfai 33:10.)

  • Ko e hā naʻe fakatokanga ʻa Nīfai ʻe hoko kiate kinautolu te nau taʻe tali ʻene ngaahi leá? (ʻI he tali e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fokotuʻu ke nau toe fakakaukau ki he ongo te nau maʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo kapau te nau tui pea muimui ki he ngaahi lea ʻa Nīfaí mo e kau palōfita kehé.)

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 33:15 mo fakalaulauloto ki he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Nīfaí: “Kuo pau ke u talangofua.” Pea ʻoange ha ngaahi miniti ke toe vakai ki he 1 mo e 2 Nīfaí, pea ʻai ke ʻilo e ngaahi sīpinga ʻo e talangofua ʻa Nīfaí. Hili ha ngaahi miniti siʻi, kole ki he kau akó ke vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú. Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e mavahe mei Selusalemá, foki ki Selusalema ke maʻu ʻa e ʻū peleti palasá, ko e toe foki ki Selusalema ke kole ki he fāmili ʻo ʻIsimelí ke kau mo kinautolu, ko hono tauhi ʻo e ʻū peleti ʻe ua, muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa e Liahoná, ko hono langa ʻo ha vaka, fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, mavahe meia Leimana mo Lemiuelá pea mo hono tataki hono kakaí ʻi he angatonú. ʻI hono ʻomai ʻe he kau akó e ngaahi sīpingá, mahalo te ke hiki ia ʻi he palakipoé.

Tohi ʻeni ʻi he palakipoé: Kuo pau ke u …

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato e sētesi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí. Fakahaaʻi hoʻo loto falalá te nau lava ke fili ke talangofua. Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau ki he founga ʻe lava ai e ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻo tokoniʻi kinautolu ke fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea fakatupulaki ʻi heʻenau malava ke fai leleí.

Toe vakaiʻi ʻo e 2 Nīfai

Tuku ha kiʻi taimi ke tokoni ki he kau akó ke toe vakaiʻi e 2 Nīfai. Kole ange ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako mei he tohí ni, ʻi he seminelí pea mo ʻenau ako folofola fakatāutahá fakatouʻosi. Poupouʻi kinautolu ʻo ka fie maʻu ke sio fakavavevave ki he 2 Nīfaí ke tokoni ke nau manatuʻi. Kole ange ke nau teuteu ke vahevahe ha meʻa mei he 2 Nīfai kuó ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke fai lelei pea maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko e lea ʻa Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 33:4). Hili ha taimi feʻunga, ʻeke ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó.

Vahevahe ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni kau ki he fatongia ʻoku tau maʻu ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakakakato e fatongia ko ʻení:

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita: “ʻOku mahino kiate au he ʻikai pē ke ongoʻi fiemālie ha mēmipa ia ʻo e Siasí ni kae ʻoua ke ne toutou lau e Tohi ʻa Molomoná, pea ako fakamātoato ia ke ne lava ʻo fakamoʻoni ko e lekooti moʻoni ia naʻe ueʻi ʻe he ʻOtua Māfimafí, pea ʻoku moʻoni hono hisitōliá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1961, 18).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kapau ʻe lau ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, “ʻe hoko mai ki [heʻenau] moʻuí pea ki [honau] ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 6).

Ke fakaʻosi e lēsoní, mahalo te ke fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia fakatāutaha ko ha fakamoʻoni kuo fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfai ʻi he vahe ko ʻeni ʻi ho moʻuí.

Paaki