Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 5


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

1 Nīfai 202 Nīfai 3 (ʻIuniti 5)

Nāunau ki he Teuteu ʻa e Faiakó ki he Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai ke fakataumuʻa ke akoʻi ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne ako ʻe he kau akó ʻi he 1 Nīfai 20ki he 2 Nīfai 3 (ʻiuniti 5) ko ha konga ʻo hoʻo lēsoní. ʻOku tāfataha ʻa e lēsoni ʻokú ke akoʻi ki he ʻiuniti 5 ʻi he konga siʻi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakakaukauʻi e ngaahi fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (1 Nīfai 20–22)

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai e konga ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻIsaiá ki hono ngaahi tokouá, naʻe ʻilo ai ʻe he kau akó ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻEikí kinautolu ne talangataʻá ke fakatomala pea foki kiate Ia. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he meʻá ni ʻoku ʻofaʻi pea ʻikai teitei ngalo kitautolu ʻi he ʻEikí. Kuo ako foki ʻe he kau akó neongo ne fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli ko ʻenau talangataʻá ka kuo talaʻofa e ʻEikí ke toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí pea tānaki fakataha ʻa ʻIsilelei ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻAho 2 (2 Nīfai 1)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e akonaki fakaʻosi ʻa Līhai ki hono fāmilí kimuʻa pea mālōloó. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Līhai ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea taʻofi ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he ʻikai ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI hono ʻilo ʻe Līhai ʻoku ofi ke mālōloó, naʻá ne naʻinaʻi ki hono fāmilí ke muimui ʻia Nīfai. Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ko ʻetau muimui ko ia ʻiate kinautolu kuo ui ʻe he ʻOtuá ke tataki kitautolú, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki e tuʻumālie mo e malu fakalaumālie.

ʻAho 3 (2 Nīfai 2)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhai ki hono foha ko Sēkopé ha moʻoni mahuʻinga ʻe ua: (1) ko e konga mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví pea (2) ʻoku huhuʻi kitautolu mei he ola ʻo e Hingá ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí pea fakahoko e huhuʻi mei heʻetau ngaahi angahalá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhai, ʻoku tupu mei he Hingá mo e Fakaleleí, ʻa ʻetau tauʻatāina ke fili ʻa e taʻuʻatāiná mo e moʻui taʻengatá pe pōpulá mo e maté (vakai, 2 Nīfai 2:27).

ʻAho 4 (2 Nīfai 3)

ʻI he lea ʻa Līhai ki hono foha ko Siosefá, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e kikite ʻo kau kia Siosefa ʻo ʻIsipité ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi lauʻi peleti palasá. Naʻe tomuʻa fakahā ʻi he kikité ni ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tokoni ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe kole ki he kau akó ke hiki ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tokoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolú.

Talateú

ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ngaahi taumuʻa taʻengata ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Līhai ʻe malava hono hakó ʻo fai e ngaahi fili te ne tataki kinautolu ki he fiefiá, tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá ʻo kapau pē ʻe mahino kiate kinautolu pea nau tui ki he ngaahi tokāteline tefitó—hangē ko e Hingá, ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, tauʻatāina ke filí mo e talangofuá (vakai, 2 Nīfai 2:25, 27). Poupouʻi e kau akó ke fili ʻa e moʻui taʻengatá ke lava ʻo “takatakaiʻi [kinautolu] … ʻo taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo e ʻofa [ʻa e ʻOtuá]” (2 Nīfai 1:15), hangē ko Līhaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 1–2

Kimuʻa pea pekia ʻa Līhaí, naʻá ne naʻinaʻi ki heʻene fānaú ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí

Kamata ʻaki hono ʻai ke lau ʻe he kau akó e sētesi fakaʻosi ʻo e 2 Nīfai 3:25 (“Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa hoʻo tamai ʻoku ofi ke ne pekiá”). Fehuʻi kiate kinautolu pe ʻe liliu ʻenau tokangá ki ha akonaki ʻa ha mēmipa ʻo e fāmilí kapau ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻamanaki ke mālōlō ʻa e tokotaha ko iá.

ʻE ala tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke mahino ange e ngaahi moʻoni ne fakamamafaʻi ʻe Līhai ʻi heʻene lea fakaʻosi ki hono fāmilí. ʻE toe tokoni foki ke nau lava ʻo fevahevaheʻaki ʻa e founga ‘e ala tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke nau muimui ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa honau fakamoʻuí.

  1. Vahe e ngaahi veesi folofola takitaha ko ʻení ki he tokotaha ako fakafoʻituituí pe ngaahi hoa: 2 Nīfai 1:16–20; 2 Nīfai 2:6–10; 2 Nīfai 2:19–20, 22–25; mo e 2 Nīfai 2:11–13, 27–29. (Kapau ʻoku tokosiʻi ange ʻi he toko faá e kau akó, mahalo te ke liliu e ʻekitivitī ko ʻení ʻaki hono vahe ha potufolofola lahi hake he tahá ki he kau akó pe fili ha ngaahi potufolofola siʻisiʻi ange ai ke aleaʻi.)

  2. ʻI hono ako ʻe he kau akó e potufolofolá ni, tuku ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé.)

    1. Ko e fē ngaahi moʻoni tefito ne akoʻi ʻe Līhaí?

    2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ki heʻetau lelei ʻe tuʻuloá?

  3. Hili hono ʻoange ha taimi ki he kau akó ke fakakakato ʻenau ngāué, fakaafeʻi e tokotaha ako takitaha pe hoa ke lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Poupouʻi e tokolahi taha ʻo e kau akó ʻe ala lavá ke vahevahe e meʻa ʻoku nau maʻú pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolú.

Hili e ʻekitivitií, tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví ko ha konga mahuʻinga ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní.

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

“Naʻe fai pē ʻe ʻĀtama e meʻa naʻe fie maʻu ke ne fakahokó. Naʻá ne kai e fua ʻo e ʻakaú koeʻuhí ko ha ʻuhinga lelei, ʻa ia ko hono fakaava ʻo e matapaá ke ʻomi ai koe mo au mo e tokotaha kotoa pē ki he māmaní. …

“… Kapau ne ʻikai ʻa ʻĀtama, he ʻikai ke u ʻi heni; he ʻikai ke ke ʻi heni; pehē ʻoku tau kei tatalí ni atu pē ʻi langi ko e ngaahi laumālie” (ʻi he Conference Report, Oct. 1967, 121–22).

Fai ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá ne fakamatalaʻi ʻe Līhai ʻi he 2 Nīfai 2:21–24?

  • ʻOku malava fēfē ʻe he ngaahi nunuʻa ko ʻení ʻo ʻai ke tau tupulaki ʻo fakatatau ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa hotau fakamoʻuí?

Tānaki ʻa e moʻoni ko ʻení ki he palakipoé: ʻOku huhuʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei he Hingá ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí, pea fakahoko ʻa e huhuʻi mei heʻetau ngaahi angahalá.

Ke tokoni ki he kau akó ke maʻu ha mahino lahi ange ki he moʻoni ko ʻení, ʻai ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Naʻe ikunaʻi ʻe he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko ha ngāue ʻo e ʻofa haohaoa, ʻa e nunuʻa ʻo e Hingá, mo tofa ai ha hala ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mate fakaesinó, ko ha konga ia ʻo e Fakaleleí, mo foaki ai ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ki he taha kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi he toetuʻú. Naʻá ne toe ikunaʻi foki mo e mate fakalaumālié mo foaki ha faingamālie ki he moʻui taʻengatá, ʻa e moʻui ko ē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea ko e māʻolunga taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá” (“Ko e Tui mo e Ngāue ʻa e Kau Kalisitiané,” Tūhulu, Sānuali 1997, 87).

Fehuʻi ki he kau akó: Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní, lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ka ne ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fili, ka ne ʻikai ke ʻi ai ha tauʻatāina ke fili pea ʻikai ha fehangahangai, ʻe ʻikai ke tau ʻi heni. … Ko ha moʻoniʻi meʻa he ʻikai ke tau lava ke tupulaki fakalaumāie pe ʻikai ha fiefia moʻoni kae ʻoua ʻoku tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí” (One More Strain of Praise [1999], 80).

Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá pe pōpulá mo e maté.

ʻAi e kau akó ke nau sio ki he ngāue hono 4 ʻi he ʻaho 3 ʻi heʻenau ngaahi tohinoa ako folofolá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke fakamatalaʻi e meʻa ne nau ako ʻo kau ki he tauʻatāina ke filí mei he 2 Nīfai 2:26–29.

Lauleʻolahi e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e fakamoʻuí, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fai pē ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ka ko e meʻa kotoa pē kuo fekau ʻe he ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 184).

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofuá, te ke lava ʻo ʻeke ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Līhai e talangofuá ʻi heʻene akonaki fakaʻosi ki hono fāmilí kimuʻa pea pekiá?

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke aʻusia ʻo ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea ʻokú Ne taʻofi e ngaahi tāpuakí ʻi he ʻikai ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú? (Tānaki e moʻoni ko ʻení ki he lisi ʻi he palakipoé.)

Ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e talangofuá ko ha faitoʻo fakalaumāliemālohi ia. ʻOkú ne mei lava ʻo faitoʻo e meʻa kotoa” (“Balm of Gilead,” Ensign, Nov. 1987, 18).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hoʻo kau akó pea mo ʻEne holi ke tokoniʻi kinautolu ke ikunaʻi ʻa e nunuʻa ʻo e Hingá pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻIuniti Hokó (2 Nīfai 4–10)

Hili e pekia ʻa Līhaí, naʻe toe feinga ʻa Leimana mo Lēmiuela ke toʻo e moʻui ʻa Nīfaí. Ko e hā e fakatokanga ne ʻomai ʻe he ʻEikí ʻo ne fakahaofi e moʻui ʻa Nīfaí? Pea ko e hā ne mei hoko ki hotau sinó mo e laumālié kapau naʻe ʻikai ha Fakaleleí? ʻE maʻu ʻe he kau akó e ngaahi talí ʻi he 2 Nīfai 9:7–9.

Paaki