Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 7


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

2 Nīfai 11–25 (ʻIuniti 7)

Nāunau ki he Teuteu ʻa e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai ke fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne ako ʻe he kau akó ʻi he 2 Nīfai 11–25 (ʻiuniti 7) ke akoʻi ko ha konga ʻo hoʻo lēsoní. ʻOku fakamamafa e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu ʻo hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (2 Nīfai 11–16)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIsaia ʻa e hīkisia mo e faiangahala ʻa e kau ʻIsileli ʻo onoʻahó mo e fakamaau ʻe hoko kiate kinautolú. Naʻá ne kikiteʻi foki mo ha temipale ʻe langa ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea akoʻi ne fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi temipale ke akoʻi kiate kitautolu ʻEne ngaahi foungá pea tokoniʻi kitautolu ke ʻaʻeva ʻi Hono ʻalungá. Ne mamata ʻa ʻIsaia ki he ʻEikí pea naʻe fakamaʻa ia mei he angahalá. Naʻe ako e kau akó mei he meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻIsaiá, te tau lava ʻo maʻa mei heʻetau taʻe māʻoniʻoní ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻAho 2 (2 Nīfai 17–20)

Naʻe fakatonutonu ʻe ʻIsaia ʻa e puleʻanga ʻo Siutá ʻi he ʻikai ke nau falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Naʻe ako ʻe he kau akó ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau falala kiate Iá, aʻu pē ki he taimi ʻo e faingataʻá mo e ilifiá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIsaia ʻa hono fakaʻauha ʻo e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAngauá pea akoʻi ko Sīsū kalaisí ko ha ʻOtua ia ʻo e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa, pea ʻoku aʻu atu ʻEne ʻaloʻofá kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻAho 3 (2 Nīfai 21–24)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻe fakamaau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he angatonu pea aʻu ki he taimi ʻe toe fakafoki mai ai Hono Siasí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tānaki Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe fiefia ʻa Nīfai ʻi he kikite ʻa ʻIsaiá, ʻe fakafonu ʻa e māmaní ʻi he melino mo e ʻilo ʻo e ʻEikí ʻi he Nofotuʻí. Naʻe poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau kau ki he moʻoni ko ʻení pea mo e founga te nau lava ai ʻo toe mateuteu ange ki he taimi ko ʻení.

ʻAho 4 (2 Nīfai 25)

ʻI hono fakamatalaʻi fakanounou ʻe Nīfai ʻa e ngaahi tefitoʻi pōpoaki ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻIsaiá, naʻá ne toe vakaiʻi ʻa e ngaahi moʻoni faingofua kau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e huafa pē taha ʻi he lalo langí “ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá” (2 Nīfai 25:20), pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e maʻuʻanga tokoni pē taha te tau lava ʻo fekumi ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Naʻe fie maʻu ʻe Nīfai ke ʻilo ʻe he taha kotoa kapau te tau fai “ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí,” ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻaki e ʻaloʻofa—ʻa e tokoni mo e mālohi fakalangi (vakai, 2 Nīfai 25:23).

Talateú

Naʻe ako e kau akó ʻi he uiké ni ki he ngaahi vahe kuo fili ʻi he ʻIsaiá ʻa ia ne fakakau ʻe Nīfai ʻi heʻene tohí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he ngaahi vahe ko ʻeni ʻo ʻIsaiá: “ʻOua ʻe tuku hoʻo laukongá! Hokohoko atu ʻi he ngaahi vahe ʻo e kikite ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa ia ʻoku faingataʻa ke mahinó, neongo kapau ʻoku siʻi ʻa hoʻo mahinó. Hokohoko atu kapau ko e meʻa pē ʻokú ke faí ko e lau fakavavevave mo kiʻi sio pē ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie māmālie” (“The Things of My Soul,” Ensign, May 1986, 61).

ʻI hoʻo fakataha mo e kau akó ʻi he uike ní, poupouʻi kinautolu ke faʻa kātaki ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi lea ʻa ʻIsaiá. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻIsaiá kiate kinautolú ke “hiki hake honau lotó pea fiefia” ʻi he angalelei ʻa e ʻOtuá (2 Nīfai 11:8).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 11–25

ʻOku lau ʻe Nīfai mei he ngaahi kikite ʻa ʻIsaia kau kia Sīsū Kalaisí

Fakaʻaliʻali ha sioʻata fakaʻatalahi pe tā hano fakatātā ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 25:13.Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa naʻe “fakalāngilangiʻi” ʻe Nīfaí. Fakamatalaʻi ko e taha e ʻuhinga naʻe hiki ai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi lea ʻa ʻIsaia ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 11–25, ke fakalāngilangiʻi ʻa e huafa, ngāue fakafaifekau mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he moʻui ʻa kinautolu te nau lau ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfaí.

ʻAi ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako e 2 Nīfai 11:4–8. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e taumuʻa ʻa Nīfaí ʻi heʻene lea ʻaki e ngaahi lea ʻa ʻIsaiá.

Naʻe kole ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau ako ʻi ʻapí ʻa e huafa ko “Kalaisí” ʻi he taimi kotoa ʻoku hā ai ʻi he 2 Nīfai 25:20–30. Fakaafeʻi kinautolu ke nau sio ki he 2 Nīfai 25:28–29 pea fekumi ki ha kupuʻi lea ʻoku toutou ʻasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. (“Ko e hala totonú ke tui kia Kalaisi pea ʻikai fakaʻikaiʻi ia.”)

Fehuʻi ki he kau akó: Ko e hā ʻa e ngaahi aʻusia ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ne akoʻi koe ko e tui mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻa e founga totonu ʻo e moʻuí?

ʻOku ʻi he lisi ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni, tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ne ako ʻe he kau akó ʻi he uiké ni he 2 Nīfai 11–25. Hiki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻe hiva ʻi he palakipoé pe fakakau ʻi ha laʻipepa tufa maʻá e tokotaha ako takitaha. Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e lisí pea fekumi ki he ngaahi moʻoni, tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi vēsí.

Ko Hono Maʻu e Mahino ki he Ngaahi Akonaki ʻa ʻIsaiá ʻi Hotau Kuongá

  1. Kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi temipale ke akoʻi kiate kitautolu ʻEne ngaahi foungá pea ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi Hono halá (vakai, 2 Nīfai 12:2–3).

  2. ʻE lava ʻo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau taʻe tāú ʻi he Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 16:5–7).

  3. ʻE ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau falala kiate Iá, aʻu pē ki he taimi ʻo e faingataʻá mo e ilifiá (vakai, 2 Nīfai 17:4, 7, 14).

  4. Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa. ʻOku aʻu atu ʻene ʻaloʻofá kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, 2 Nīfai 19:12, 17, 21; 20:4).

  5. Kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí mo Hono Siasí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ʻokú ne lolotonga tānaki hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, 2 Nīfai 21:10, 12).

  6. ʻE hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu ʻo e melino lolotonga e Nofotuʻí koeʻuhí ʻe fakafonu ia ʻi he ʻilo ʻo e ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 21:6–9).

  7. ʻE ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí, ka ʻe fakaʻauha ʻa e angahalá (vakai, 2 Nīfai 23:22).

Ngaahi Akonaki ʻa Nīfaí

  1. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke fakahaofi kitautolu ʻi he ʻaloʻofá hili e meʻa kotoa pē te tau ala faí (vakai, 2 Nīfai 25:23).

  2. Te tau lava ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 2 Nīfai 25:26).

Hili ha taimi feʻunga, ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi kaveinga ʻokú ke mamata ki ai ʻi he ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa ʻIsaia mo Nīfaí? (Ko e ngaahi kaveinga ʻe malavá: Ne fekau mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke ʻoatu ʻa e fakamoʻuí mo e melino ki Heʻene fānaú. Te tau lava ʻo falala ki he ʻOtuá ʻi ha tūkunga pē. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi Temipalé kau ki he ʻOtuá.)

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻe hivá ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻingamālie tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni mei he lisi ʻi ʻolungá, pea tuku ke fai ʻe he kau akó e meʻá ni:

  1. Lau ʻa e potufolofola ʻoku toʻo mei ai e tokāteliné pe tefitoʻi moʻoní.

  2. Tali e fehuʻi ko ʻení: ʻE tokoni fēfē atu ʻa e tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ko ʻení kiate koe ke ke “fiefia” ʻi he ʻEikí? (Vakai, 2 Nīfai 11:4–6.)

  3. Fakakaukau ki ha tūkunga ne lava ke ʻomi ai ʻe hono maʻu ha ʻilo ki he tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ʻamanaki lelei mo e mālohi kiate koe.

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻI heʻenau fai iá, te ke lava ʻo fehuʻi ange, “Ko hai ʻoku toe ʻi ai haʻane fakamoʻoni pe fakakaukau kau ki he meʻa ne akoʻí?” ʻOku hanga ʻe hono fakaʻatā kinautolu ke vahevahe e ngaahi fakakaukaú mo e fakamoʻoní ʻo fakapapauʻi e ngaahi moʻoní ki honau lotó mo e loto ʻo honau toʻú. Fakamālō ange ʻi heʻenau kau maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e 2 Nīfai 25:13. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea fekumi ki he ngaahi ʻuhinga ne fiefia ai ʻa Nīfai ʻi hono fakalāngilangiʻi e huafa ʻo e ʻEikí. Kole ki he kau akó ke fakamatala e meʻa ne nau maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

“ʻOku ou tui he ʻikai lava ke mahino kakato ki ha taha ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa ne fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní, ka ʻoku ou fakamālō he ʻaho kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko ʻEne feilaulau fakalelei maʻatautolú.

“Naʻá Ne mei lava pē ke tafoki he momeniti fakaʻosí. Ka naʻe ʻikai ke Ne fai ia. Naʻá Ne hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa kae lava ke Ne fakahaofi e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI Heʻene fai iá, naʻá Ne ʻomi ai e moʻui kiate kitautolú, ʻo mahulu atu ia he moʻui fakamatelié. Naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he Hinga ʻa ʻĀtamá.

“ʻOku ou fakamālō kiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau moʻui aí. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau mate aí. Naʻá Ne fakapapauʻi mai ʻa hotau fakamoʻuí” (“ʻI he Māvaé,” Liahona, Mē 2011, 114).

Fehuʻi: Ko e hā ʻa e ngaahi faitatau ʻokú ke ʻilo ʻi he ngaahi lea ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 25:13 mo e ngaahi lea ʻa Palesiteni Monisoní?

Fakaʻosi e lēsoni he ʻaho ní ʻaki hono kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ʻo fakalāngilangiʻi ai e huafa ʻo e ʻEikí ʻe he toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hili e tali e kau akó, poupouʻi kinautolu ke nau fakalāngilangiʻi e huafa ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻIuniti Hokó (2 Nīfai 26–31)

ʻI he ʻiuniti hokó, ʻe ako ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻa Nīfaí kau ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe mamata ʻa Nīfai ʻe fokotuʻu ha ngaahi siasi loi mo ha ngaahi kautaha fufū. Naʻá ne toe mamata ʻe fai ʻe he ʻEikí ha “ngāue lahi mo [fakaofo]” (2 Nīfai 27:26) pea ʻe taʻe tali ʻe ha tokolahi ʻa e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí kuo nau maʻu ʻa e Tohi Tapú. ʻIkai ngata aí, ne fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí.

Paaki