Laipelí
Lēsoni 130: 3 Nīfai 21–22


Lēsoni 130

3 Nīfai 21–22

Talateú

ʻI he hoko atu hono akoʻi ʻe Sīsū e kau Nīfaí, naʻá Ne fakamatalaʻi ʻe hoko hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kuonga fakaʻosí ko ha fakaʻilonga kuó Ne kamata ke tānaki ʻa ʻIsileli mo fakahoko ʻEne fuakava mo Hono kakaí. ʻI hono fakamamafaʻi ʻa ʻEne ʻofa lahi ki Hono kakai ʻo e fuakavá, ne lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki hono toe fakafoki mai ʻo e kakai ʻo e fuakavá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 21:1–11

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻe hoko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ʻo hono tānaki ʻo ʻIsileli he kuonga fakaʻosí

Kimuʻa he kalasí, tā e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ʻi he palakipoé (pe fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakaʻilonga kehe ʻoku angamaheni hono fakaʻaongaʻi ʻi he feituʻu ʻoku mou nofo aí).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo ha tangata ʻi ha saliote
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo ha kolosiʻanga
ʻĪmisi
fakaʻlonga ʻo e feituʻu hūʻanga ki tuʻá
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻoku fakatou fakaʻaongaʻi e ongo tafaʻakí

Kole ange ki he kau akó ke nau feinga ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e fakaʻilonga takitaha. ʻEke ange leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fakaʻaongaʻi e ngaahi fakaʻilongá ki he hā? (Ke teuteuʻi, fakatokanga, mo fakahinohinoʻi kitautolu.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fokotuʻu lelei e fakaʻilongá pea ke mahino ngofua e pōpoaki ʻi he fakaʻilongá?

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻoku faʻa fakamatala e folofolá ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻokú ne teuteuʻi, fakatokanga mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻo kau ki hono fakahoko ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe lau ʻa e 3 Nīfai 21:1–2, 7, ʻo kumi e foʻi lea ko e fakaʻilonga. Mahalo naʻá ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e foʻi leá ʻi he taimi kotoa ʻoku ʻasi ai he ongo veesi ko iá. Kole ange leva ke nau lau fakalongolongo fakalelei e veesi 1.

  • Ko e hā ne folofola ai e ʻEikí te Ne ʻomi e fakaʻilonga pau ko ʻení? (Ke ʻilo ʻe he kakaí ʻokú Ne tānaki e fale ʻo ʻIsilelí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 21:1–7 , pea kole ange ke nau fakatokangaʻi e ongo kupuʻi lea ko e “ngaahi meʻá ni” mo e “ngaahi meʻa” pea ke fakakaukau pe ʻoku ʻuhinga ki he hā e ongo kupuʻi leá ni.

  • ʻI he lea ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne folofola ʻo kau ki he “ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻo fakahā kiate kimoutolu” (3 Nīfai 21:2). ʻE lekooti nai ʻi fē ʻa ʻEne folofola ki he kau Nīfaí? (ʻI he Tohi ʻa Molomoná.)

  • Fakatatau mo e ongo veesi ko ʻení, ko e hā ha fakaʻilonga ʻe taha ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fuakavá ʻi he kuonga fakaʻosí ni? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení [tohi ia ʻi he palakipoé]: Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fuakava ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga fakaʻosí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e Tohi ʻa Molomoná ki he kakaí ke nau tānaki ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni

“ʻOku mahuʻinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he ngāué ni. ʻOkú ne fakahaaʻi e tokāteline ʻo e tānakí. ʻOkú ne ʻai ke ako e kakaí ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, ke tui ki Heʻene ongoongoleleí, pea kau ki Hono Siasí. Ko hono moʻoní, kapau ne ʻikai ha Tohi Molomona, he ʻikai hoko e talaʻofa ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí” (“The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 80).

  • Ko e fē ha taimi ne tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi foungá ni? Ko e fē ha taimi naʻá ke vakai ai ki hono tokoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakai kehé ʻi he ngaahi foungá ni?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 21:9 , pea kole ange ki he kalasí ke nau fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “ko ha fuʻu ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo.” Talaange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ko ʻení ki hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Koe hā ʻoku maʻongoʻonga mo fakaofo ai hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
Ko Siosefa

Talaange ʻoku fakamatala e 3 Nīfai 21:9 ki “ha tangata.” Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko hai e tangatá ni. Fakaʻaliʻali leva ha fakatātā ʻo Siosefa Sāmita (ʻa e fakatātā Ko Siosefa pe ko e fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí [Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (2009), fika 87 pe fika 90]). Talaange ki he kau akó ne ʻiloʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e tangata ko iá ko Siosefa Sāmita (vakai, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 287–88). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 21:10–11 , pea fakalaulauloto ki he founga ʻoku feʻunga ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e fakamatala ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

  • Kuo fakahaaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻia Siosefa Sāmita ko Hono “potó ʻoku lahi hake ia ʻi he olopoto ʻa e tēvoló”?

  • Fakatatau mo e 3 Nīfai 21:11, ko e hā ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau tui ki he folofola ʻa Kalaisi ne ʻomi ʻia Siosefa Sāmitá? (ʻE “motuhi atu” kinautolu mei he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he ngaahi fuakavá.)

3 Nīfai 21:12–22:17

ʻOku folofola e Fakamoʻuí ʻo kau ki hono fakaʻauha ʻo e kau taʻe fakatomalá mo hono toe fakafoki ʻo Hono kakai ʻe fakatomalá pea toe foki kiate Iá

Fakamatala fakanounou ʻa e 3 Nīfai 21:12–21 ʻaki hono fakamatalaʻi ne fai ʻe he Fakamoʻuí ha fakatokanga kiate kinautolu ʻi he kuonga fakaʻosí he ʻikai tui kiate Ia pea fakatomalá. Naʻá Ne folofola ʻe fakaʻauha ʻenau koloa fakemāmaní, ngaahi koló, kolo mālohí, pea mo e ngaahi ngāue kākaá. Naʻá Ne toe folofola foki ʻe motuhi kinautolu mei Hono kakai ʻo e fuakavá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 21:22, 25–28 , ʻo kumi e ngaahi tāpuaki mo e fatongia ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻe fakatomala pea fakafanongo ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kuonga fakaʻosí.

ʻEke ki he kau akó pe te nau fakamatalaʻi nounou fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻi he 3 Nīfai 21:12–22, 25–28. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻenau talí ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi fakanounou leva e ngaahi tali kotoa ʻi he palakipoé ʻaki hano talaange ko e taimi ʻoku tau fakatomala mo fakafanongo ai ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tānaki kitautolu ko e konga ʻo Hono kakai ʻo e fuakavá. (Mahalo naʻá ke fie maʻu ke hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Tā ha tēniti ʻi he palakipoé pe ʻi ha pousitā (mahalo te ke fie maʻu ke fai ʻeni kimuʻa pea fai e kalasí). Fakamatalaʻi ange ne folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ha kikite naʻá ne ueʻi e palōfita ko ʻĪsaiá ke ne hiki ʻi ha laui senituli kimuʻa. ʻI he kikite ko ʻení, ne fakafehoanaki ai ʻe ʻĪsaia ʻa e Siasí mo hono ngaahi fuakavá mo e tāpuakí ki ha tēniti.

ʻĪmisi
tēnití
  • Ko e hā ha ngaahi lelei ʻo e lava ke ʻi ha malumalu ʻo ha tēniti? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e lava ke ʻomi ʻe he tēnití ha malu mei he ngaahi afaá pea fakamalumalu mei he laʻaá.)

  • ʻOku fēfē ʻa e hoko ʻa e Siasí ko ha tēnití?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 22:2.

  • Ko e hā nai ha ʻuhinga ʻe fie maʻu ai ke fakalahi e “tēniti” ko ʻení pea fakamālohia ʻi he kuonga fakaʻosí? (Koeʻuhí ʻe tokolahi e kakai ʻe kau ki he Siasí pe toe foki ki heʻenau fuakava mo e ʻEikí.) Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke fakalahi e tēnití mo fakamālohia hono ngaahi ʻakau tuki poupoú? (Poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi ʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení.)

Fakamatalaʻi ange ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ʻi he kikite tatau ko ʻení, ha toe talafakatātā ʻe taha. Naʻá ne pehē ʻoku hangē e fale ʻo ʻIsilelí ko ha uaifi ko hono husepānití ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 22:4–5 , pea kole ki he kalasí ke nau kumi e ngaahi lea fakafiemālie ki he uaifí.

  • Ko e hā ha ngaahi lea fakafiemālie ʻokú ke sio ki ai ʻi he 3 Nīfai 22:4? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e “ʻe ʻikai fakamaaʻi koe” mo e “te ke fakangaloʻi ʻa e mā [fakamā] hoʻo kei siʻí.”) Ko e hā ʻoku fakafiemālie ai ke ʻilo ko e “husepānití” ko e “Huhuʻi, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí”? (3 Nīfai 22:5).

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e ngaahi vēsí ni mo e tali ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 22:7–10 , ʻo kumi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí ki Hono kakai ʻo e fuakavá ʻoku nau toe foki kiate Iá.

  • Ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku toe foki kiate Iá?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻoku tau ako ʻo kau ki he ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe ki he fehuʻi ko ʻení. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ha angaʻofa mo ha ʻaloʻofa taʻengata ki he kakai ʻoku toe foki kiate Iá. Mahalo te ke loto ke tohi e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke toe fakakaukau ke fokotuʻu ange ke tohi ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻo ofi ki he 3 Nīfai 22:7–10.)

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e 3 Nīfai 22:4–10, fakakaukau ke lau e lea ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Neongo ne ʻi ai e tuenoá pea mo e taʻe anganofó he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe toe maʻu pea huhuʻi pē ʻe he husepānití (Kalaisi) ʻa hono uaifí (ʻIsileli). ʻOku kau ʻa e fakatāta ko ia ʻo Sihova ko e tangata malí pea mo ʻIsileli ko e fefine malí he ngaahi lea fakatātā ʻoku lahi hono fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ke fakamatalaʻi ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtuá mo e fānau ʻo e fuakavá.

“… Ne tonu pē e houhau ʻa Kalaisi he taimi ʻe niʻihi ki he kau ʻIsileli ne fakaholomuí, ka ne taimi nounou mo fakataimi maʻu pē ia—‘ko ha kiʻi momeniti siʻi pē.’ ʻOku toe maʻu pē ʻa e ʻofa mamahi mo e ʻaloʻofá pea ikuna maʻu pē ʻi ha founga pau moʻoni. ʻE mole ʻa e ngaahi moʻungá pea puli atu mo e ngaahi tafungofungá. ʻE maha pakupaku ʻa e vai ʻo e ngaahi tahi lahí. ʻE lava ke hoko e ngaahi meʻa ne ʻikai fai ki ai ha ʻamanaki he māmaní, ka he ʻikai toʻo ʻa e angaʻofa mo e nonga ʻa e ʻEikí mei Hono kakai ʻo e fuakavá. Kuó ne fakapapau mai ʻi ha fuakava fakalangi he ʻikai ke Ne houhau ai pē kiate kinautolu ʻo taʻengata” (Christ and the New Covenant, 290).

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kuó ke mamata ai ʻi hoʻo moʻuí? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau vahevahe ha meʻa fakatāutaha pe fakafoʻituitui.)

  • ʻE takiekina fēfē ʻetau faivelenga ki he ngaahi fuakavá ʻi heʻetau ʻiloʻi e ʻaloʻofa mo e angaʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange ne hoko atu e Fakamoʻuí ʻo akoʻi e kau Nīfaí ki he ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali maʻá e kau angatonú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakatotolo fakalongolongo ʻi he 3 Nīfai 22:13–17 , ʻo kumi ha taha ʻo e ngaahi talaʻofa ʻoku mahuʻingamālie kiate kinautolú. Talaange ʻi heʻetau lau ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ko ʻeni ne talaʻofá, ʻoku tau vakai ai ʻe fokotuʻu e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni pea te nau ikunaʻi ʻa e koví.

Fakaʻosi ʻaki hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ha sētesi ʻe fā ʻi heʻenau kiʻi tohí pe tohinoa ki he ako folofolá ʻo kau ki ha meʻa ʻe taha ʻe lava ke nau fai ke feʻunga ai mo e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e ʻEikí ke Ne foaki angé.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 21:12–13. “ʻO hangē ko ha laione ʻoku ʻi he fanga manu ʻo e vaó”

ʻI heʻene fakamatala ki he ngaahi akonaki ʻi he 3 Nīfai 20:16, ne fai ai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e lea ko ʻení. ʻE lava foki ke fakaʻaongaʻi ʻene fakamatalá ki he 3 Nīfai 21:12–13.

“Ko e folofola ko ʻeni ʻa hotau ʻEikí ki he kau Nīfaí ʻoku toʻo mei he Maika 5:8–9 pea ʻoku fekauʻaki ia mo e fakaʻauha mo hono tutu ko ia ʻo fakaʻauha ʻa e angahalá ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí. He ʻikai fakatomala ʻa e kau Senitalé tukukehe pē ha kau muimui loto fakatōkilalo ʻo Kalaisi. Te nau fiefia ʻi heʻenau anga fakalieliá mo e faiangahala ʻo fakafepaki ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea ʻe tutu kinautolu ʻe he maamangia ʻo e hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí ka ko e kau angatonú—ʻa ia ʻoku ui heni ko e konga ʻo e hako ʻo Sēkopé—te nau tali lelei e ʻaho ko iá. Pea hoko mai, ʻi he fakatātā fakaepalōfita, ʻo hangē hono ikunaʻi ʻe he toenga ʻo ʻIsilelí ʻa honau filí ʻo hangē ko ha laione mui ʻi he tākanga sipí” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 248).

3 Nīfai 21:22. “Te u fokotuʻu hoku siasí ʻiate kinautolu”

ʻOku hoko hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he tui ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisi pea hoko ko e konga ʻo Hono Siasí (vakai, 1 Nīfai 15:14–16; 2 Nīfai 9:1–2; 3 Nīfai 5:20–26; 21:22; Molomona 9:36–37). Ne akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai tānaki fakataha ha taha mo ʻIsileli kaeʻoua kae ʻoua kuo nau tali e Tokotaha ne Tutukí. … Ko hono tānaki fakataha ko ia ʻo e kau Siú ki Palesitaine ʻi he lolotonga ní, ʻoku fakapolitikale kae ʻikai fakalaumālie pea ʻoku ʻikai ko e tānaki ia ʻo ʻIsileli ʻoku talanoa ki ai e ngaahi kikité.

“ʻOku kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ko e siasi moʻoni mo moʻui pē ʻe taha ʻi he funga māmaní kotoa” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 564, 565; vakai foki, peesi 511, 519–20 mo e The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 229).

3 Nīfai 21:22–25. Ko Selusalema Foʻou

Ne fakamahinoʻi ʻe Taniela H. Latilou ʻa kinautolu te nau langa ʻa e kolo ko Selusalema Foʻoú:

“Ko e ‘Selusalema Foʻou’ ʻo e kuonga fakaʻosí ʻe langa ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká ʻe he (1) ‘toenga ʻo e hako ʻo Sēkopé,’ (2) kau Senitaile ʻe ‘kau ki he fuakavá pea ʻe lau ʻa kinautolu fakataha … mo e toenga ʻo e hako ʻo Sēkopé,’ pea (3) ‘mo kinautolu kotoa pē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻa ia ʻe haʻú.’ (3 Nīfai 21:22–25. Lau foki mo e 3 Nīfai 20:22; ʻEta 13:1–12.)” (A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 281).

3 Nīfai 22:2. “Tukituki ke maʻu hoʻo ngaahi ʻakau tuki poupoú”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e ʻakau tuki poupoú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he 3 Nīfai 22:2 mo e ngaahi potufolofola kehé:

“Ko e kupuʻi lea ʻakau tuki poupoú ko ha fakalea fakataipe ia. Fakakaukauloto ki ha fuʻu tēniti lahi ʻoku puke hake ʻe ha ngaahi afo ʻoku tau ki ha ngaahi ʻakau tuki poupou kuo fakamaʻu ki he kelekelé.

“Ne fakatatau ʻe he kau palōfitá ʻa Saione ʻi he kuonga fakaʻosí ki ha fuʻu tēniti ʻokú ne kāpui e māmaní. Naʻe puke hake e tēnití ʻe he ngaahi afo ne fakamaʻu ki he ngaahi ʻakau tuki poupoú. Ko e ngaahi ʻakau tuki poupou ko iá, ko e ngaahi fakatahaʻanga fakasiokālafi kehekehe ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní. ʻI he lolotonga ní, ʻoku tānaki ʻa ʻIsileli ki he ngaahi siteiki kehekehe ʻo Saioné” (“Strengthen Thy Stakes,” Ensign, Jan. 1991, 2).

Paaki