Laipelí
Lēsoni 143: ʻEta 1


Lēsoni 143

ʻEta 1

Talateú

Naʻe fakanounouʻi ʻe Molonai ʻa e tohi ʻa ʻEtá mei he ʻū lauʻipēleti koula ʻe 24 naʻe maʻu ʻe he kau fekumi naʻe fekauʻi atu ʻe he tuʻi ko Limihaí (vakai, Mōsaia 8:7–11). Naʻe ʻi he ʻū lauʻipeletí ni e hisitōlia ʻo e kakai Sēletí. ʻOku kamata e fakamatala ki he kau Sēletí ʻaki ʻa Sēleti mo hono tokouá ʻi heʻena kolea ʻa e angaʻofa ʻa e ʻEikí mo ʻEne tatakí maʻa hona fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi he taimi ne veuveuki ai ʻe he ʻEikí ʻa e lea ʻa e kakaí ʻi he Taua ʻo Pēpelí (vakai, Sēnesi 11). Tuʻunga ʻi he lotu faivalenga ʻa e tokoua ʻo Sēletí ki he ʻEikí, naʻe ʻikai ai ke veuveuki ʻe he ʻEikí ʻa e lea ʻa Sēletí, hono tokouá, familí mo honau kaungāmeʻá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí te Ne tataki kinautolu ki ha fonua ʻo e talaʻofa, pea te nau hoko ko ha fuʻu puleʻanga lahi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEta 1:1–32

ʻOku lekooti ʻe Molonai ʻa e tohihohoko ʻo ʻEtá ʻo aʻu kia Sēleti ʻi he Taua ʻo Pēpelí.

Ke tokoni ke manatuʻi ʻe he kau akó ʻa e feituʻu ne maʻu mei ai e tohi ʻa ʻEtá, toe fakamanatu mo kinautolu ʻa e fakamatala ʻo ʻenau ngaahi fefonongaʻaki ʻi he Mōsaia 7–24 ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení. Kole ange kiate kinautolu ke nau vakai ki he fononga fika 4: feinga ke kumi ʻa Seilahemala. Pea fakaafeʻi leva kinautolu ke kumi pē ko e hā ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe he kakai ʻo Limihaí ʻi he fononga ko ʻení. Kole leva kiate kinautolu ke huke ki he pēesi ʻuluaki ʻo e tohi ʻa ʻEtá. Ko e fakamatala fakanounou ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohí, ʻoku fakamatala ai ne toʻo e tohi ʻa ʻEtá mei he ʻū lauʻipeleti ʻe 24 naʻe ne ʻilo ʻe he kakai ʻo Limihaí.

ʻĪmisi
ngaahi fononga ʻi he Mōsaia 7–24

Fakamatalaʻi ange ne hili hono hiki ʻe Molonai e lekooti ʻa ʻene tamaí, naʻá ne tohi ha fakanounou pe fakanounouʻi, ʻo e lekooti naʻe maʻu he ʻū lauʻipeleti koula ʻe 24. Ko e lēkōtí ni ʻoku ʻi ai e hisitōlia ʻo e kau Sēletí, ʻa ia ne nau nofo ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká kimuʻa ʻi he kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Kole ki he fanau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 1:1–5 ʻo kumi pe ko e hā e meʻa naʻe fili ʻe Molonai ke fakakau ʻi heʻene fakanounouʻi ʻa e lekooti ʻo e kau Sēletí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa naʻá ne nau ʻiló.

Kapau ʻokú ke maʻu ha fakatātā ʻo e Taua ʻo Pēpelí, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ia. Kole ki he kau akó ke nau fakamatala fakanounouʻi mai ʻa e meʻa ʻokú nau ʻilo fekauʻaki mo e taua ʻoku lau ki ai ʻi he ʻEta 1:5 pea mo e meʻa ne hoko kiate kinautolu ne nau feinga ke langá. (Naʻe ui ia ko e Taua ʻo Pēpelí. Naʻe veuveuki ʻe he ʻEikí ʻa e lea ʻa e kakai ne nau feinga ke langa iá pea fakamoveteveteʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá; vakai, Senesi 11:1–9.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e fehokotaki ʻi he hisitōlia ʻo e kau Sēletí mo e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí, mahalo naʻa fie maʻu ke nau vakai ki he fakahokohoko ʻi he fakaʻilonga tohi (nāunau fika 32336 900) ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange naʻe kamata e fakamatala ʻa Molonai ki he hisitōlia ʻo Sēletí ʻaki ʻene lekooti ʻa e tohi hohoko ʻo e palōfita ko ʻEtá,ʻa ia naʻá ne hiki ʻa e hisitōliá ʻi he ʻū lauʻipeleti koula ʻe 24. Naʻe lekooti ʻe Molonai ʻa e tohihohoko ʻo ʻEtá ʻo aʻu ki ha tangata ko Sēleti ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo e Taua ʻo Pēpelí.

ʻEta 1:33–43

Tuʻunga ʻi he ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí,ʻoku maʻu ʻe hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ha ʻaloʻofa mo e tataki.

ʻEke ki he kau akó pe kuo ʻi ai hanau niʻihi ne nau ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai ke mahino ai kiate kinautolu ʻa e lea fakafonua naʻe ngāue ʻaki ʻe he kakaí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e ongo ne nau maʻú. Hili ia pea kole ange ke nau fakakaukau ki he ongo naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi he Taua ʻo Pēpelí ʻi he taimi ne nau ʻilo ai kuo veuveuki ʻenau leá. Kole ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení :

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ko iá, ko hai te ke ongoʻi lahi taha ʻa e ʻikai ke mo fetuʻutakí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 1:33–34. Kimuʻa ke nau laú, kole ange ke nau kumi pe (1) ko hai ne fie maʻu ʻe Sēleti ke fetuʻutaki mo iá pea (2) ko e hā naʻá ne fokotuʻu ke veteki ʻaki e palopalemá. (Naʻá ne loto ke lava pē ʻo fetuʻutaki mo hono fāmilí, peá ne kole ki hono tokouá ke lotu ke ʻoua naʻa veuveuki ʻenau leá.) Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ʻiló, ʻeke ange:

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea koe “tangi ki he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he ʻEta 1:33–34, ʻo kau ki he meʻa ne ongoʻi ʻe Sēleti ki hono tokouá pea mo ʻene ngaahi lotú?

Vahevahe ʻa e kalasí ke tautau toko ua. ʻI he hoá takitaha, ʻai ʻa e kau akó ke nau fetongitongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ʻEta 1:35–42. Kole ke nau kumi ʻa e ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí pea mo e tali ʻa e ʻEikí ki he ngaahi lotu ko iá. Ka hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke lau ai ia, ʻeke ange:

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ofo ai he ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí.

  • Naʻe tali fēfē nai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he founga lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo e founga ne tali ʻaki ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú , poupouʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne ʻofa mamahi mo ʻofa ʻiate kinautolú. Hiki he palakipoé ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení : ʻI heʻetau toutou tangi ki he ʻEikí ʻi he tuí, te Ne ʻofa mamahi kiate kitautolu. )

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki ʻeni he palakipoé. (Pe ko haʻo fakakaukau ke ʻoange kiate kinautolu ʻi ha laʻi+-pepa tufa pe ko haʻo lau māmālie leʻo lahi lava e kau akó ʻo hiki.)

Ko e hā ha faikehekehe ʻo e tangi ki he Tamai Hēvaní mei he “fai pē ha lotú”?

Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai e ʻofa mamahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono tali ha lotú? Ko e fē ha taimi ne talaatu ai ʻe ha kau mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻá ʻa e ʻofa mamahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono tali ha lotu?

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi tali ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú fekauʻaki mo ʻEne ongo kiate kitautolú?

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo ngaahi lotú?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tali e ngaahi fehuʻí ni ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ki he ako folofolá. Te ke lava pē ʻo ʻoange ha faingamālie ke nau vahevahe ai ʻa e meʻa ne nau tohí. Fakamoʻoniʻi ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu mo finangalo ke tāpuekina kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau toutou ui ai kiate Iá.

Fakamatalaʻi ko e fakamatala ko ia ‘i he tohi ʻa ʻEta 1 te ne lava ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo makehe ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he lotú. Kole ki he kau akó ke nau toe fakamanatu fakalongolongo ʻa e ʻEta 1:34, 36, 38, kumi ʻa e meʻa naʻe kole ʻe Sēleti ki hono tokouá ke kole ʻi heʻene ngaahi lotú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hoko ko ha taha tohi ʻo lisi ʻa e ngaahi talí ʻi he palakipoé. Te ke lava ʻo fokotuʻu ke hiki ʻe tokotaha tohí ʻa e ngaahi tali ko ʻení ʻi lalo he ngaahi foʻi lea “tangi ki he Tamai Hēvaní” ʻi he tefitoʻi moʻoni kuo ke hiki he palakipoé.

Te ke lava ʻo fokotuʻu ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “tuku ke tau faitotonu ki he ʻEikí” ʻi he konga ki mui ʻo e ʻEta 1:38. Fakamamafaʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he tōʻonga ʻa Sēleti mo hono tokouá ʻa ʻena tui mo e loto vēkeveke ke talangofua ki he ʻEikí. Naʻá na kole ʻi he tui ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá na fie maʻú.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamanatu fakalongolongo ʻa e ʻEta 1:35, 37, 40–42, kumi ʻa e ngaahi founga ne tāpuekina ai ʻe he ʻOtuá ʻa Sēletií mo hono tokouá mo hona fāmilí mo e kaungāmeʻá. Fekau ki he tokotaha ako ʻoku hoko ko e tokotaha tohí ke ne hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe he kau akó ʻi lalo ʻi he foʻi lea ʻofa mamahíi ʻi he tefitoʻi moʻoni kuo mou hikí. Fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe he kau akó ʻa e fekauʻaki ʻi he ngaahi kole ʻa e tokoua ʻo Sēletí pea mo e ngaahi tāpuaki naʻe foaki ʻe he ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻEta 1:43 Kole ki he kalasí ke nau muimui he laukongá, kumi e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻe he ʻOtuá neongo naʻe ʻikai ke kole fakahangatonu ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki makehe naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he kakaí? (Naʻe kole ʻa Sēleti ki hono tokouá ke fehuʻi ki he ʻEikí pe te nau oó ki fē. Naʻe fakakaukau ʻa Sēleti mahalo ʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí ki ha fonua “ʻoku mahuʻinga taha ʻi he māmaní kotoa” [ʻEta 1:38]. Ne talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe tataki kinautolu ki ha fonua ʻo e talaʻofa. ʻIkai ngata ai, naʻá Ne ʻoange ha ngaahi fakahinohino pau fekauʻaki mo e anga ʻenau ngaahi teuteu ki he fonongá. Naʻá Ne toe talaʻofa te Ne fokotuʻu ha puleʻanga maʻongoʻonga mei honau ngaahi fāmilí pea he ʻikai ke toe ʻi ai ha puleʻanga ʻe toe maʻongoʻonga ange ai ʻi māmani.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau huke ki he 2 Nīfai 4:35. (Fokotuʻu ange ke nau tohiʻi ʻa e 2 Nīfai 4:35 he tafaʻaki ʻo e ʻEta 1:43 ʻi heʻenau folofolá.) Hili ia pea kole ange ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 4:35 mo e ʻEta 1:43, mo kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻoku foaki mai ʻi he tali ʻo ʻetau ngaahi lotú.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 4:35, fekauʻaki mo hono tali ʻe he ʻOtuá e ngaahi lotú? (‘E foaki lahi ‘a e ʻOtuá kiate kinautolu ‘oku nau fekumi kiate Ia ʻi he lotú. ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e ‘uhinga ‘o e foʻi lea foaki lahí ko e nima foaki.) ‘Oku fakamoʻoniʻi fēfeeʻi ʻe he fakamatala ʻi he ʻEta 1:43 ʻa e meʻa ne fakahā ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 4:35?

  • Fakatatau ki he ʻEta 1:43, ko e hā e ʻuhinga ne foaki ʻe he ʻEikí ki hono foaki ʻo e ngaahi tāpuakí ʻo lahi ange he meʻa ne kole ʻe he kau Sēletí? (Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange koeʻuhí he naʻa nau faivelenga ʻi heʻenau ngaahi lotú. Te ke lava ke fokotuʻu ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he ʻEta 1:43: “koeʻuhí ko e fuoloa taimi ʻo hoʻo tangi kiate aú.”)

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ʻEta 1:43? (ʻE lava ke fakaʻaonngaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau lotu maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he tui, te tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku tau kolé. Te ke lava ke fokotuʻu ki he kau akó ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fakatokangaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi?

Hili e vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, mahalo te ke fie vahevahe ha ngaahi sīpinga mei hoʻo moʻuí pe ko e moʻui ʻa ha kakai kehe. Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga lelei ia ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Naʻá ne maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo mahulu atu he ngaahi meʻa naʻá ne kolé ʻi he taimi naʻe lotu ai ke ʻilo pe ko e fē ʻa e Siasi naʻe moʻoní (vakai, Siosefa Sāmita – Hisitōlia 1:10–20) pea mo e taimi naʻá ne lotu ai ke ʻilo ʻa hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí (vakai, Siosefa Sāmitá – Hisitōlia 1:29–47).

Ko e fakaʻosí, poupouʻi ʻa e kau akó ke nau feinga ke lotu fakamātoato ange. Toe poupouʻi kinautolu ke nau manatuʻi ʻoku ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea te Ne tali ʻenau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki heʻenau angatonú pea fakatatau mo ia ʻokú Ne ʻafioʻi te ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ki heʻenau moʻuí.

Toe Fakamanatu e Fakataukei Folofolá

Vahevahe ʻa e kalasi ke nau tautau toko ua. ʻOange ha taimi ke nau fetokoniʻaki ai ʻi hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi fakamoʻoni folofola mo e ngaahi kupuʻilea mahuʻinga he ngaahi veesi fakataukei folofola kotoa ʻe 25 ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e kaati veesi fakataukei folofolá ke fesiviʻiʻaki kinautolu, (vakai ki he fakakaukau ki he fakamanatu ʻo e fakataukei folofolá ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní 45). Hili ia pea ʻoange kiate kinautolu ha kiʻi sivi ʻi he ngaahi fakamatalá, mahalo, ʻo fakaʻaongaʻi e fanga kiʻi tokoni mei he ngaahi kaati fakataukei folofolá. Fakatonutonu fakataha mo e kalasí ʻa e kiʻi siví. Kole ki he kau akó nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku nau fie maʻu ke toe fakamanatú, pea fakalotolahiʻi kinautolu ke nau ako iate kinautolu pē. ʻI he fakaofiofi ke ʻosi ʻa e taʻu fakaakó, fakakaukauʻi hano ʻoange ha sivi fakaʻosi ʻi he ngaahi veesi fakataukei folofola he Tohi ʻa Molomoná.

Fakatokangaʻi ange: Te ke lava pē ke fakahoko ‘a e ‘ekitivitií ni ʻi he kamataʻanga pe ngataʻanga ʻo e kalasí. Kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitií ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí, ʻai pē ke nounou ke maʻu ha taimi feʻunga ki he lēsoní. Ko e ngaahi ʻekitivitī fakamanatu kehé, vakai ki he fakamatala fakalahi ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻEta 1:34–35. Ko hai ʻa e hingoa ʻo e tokoua ʻo Sēletí?

Ne fai ʻe ʻEletā Siaosi Leinolo ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻa ia ʻoku hā ai naʻe fakahā ʻa e hingoa ʻo e tokoua ʻo Sēletí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“Lolotonga e nofo ʻi Ketilani ʻa ʻEletā Leinolo Kahuní naʻe fāʻeleʻi ai hano foha. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fakalaka atu ai ʻa Palesiteni Siosefa Sāmita ʻi hono matapaá, naʻá ne fakaafeʻi ʻa e Palōfitá ki loto ʻo kole ke ne tāpuakiʻi mo fakahinoga ʻa e pēpeé. Naʻe fakahoko ʻeni ia ʻe Siosefa pea ne ʻoange ki he tamasiʻi ʻa e hingoa ko e Mahonilai Molianikama. ʻI he ʻosi ʻene tāpuakiʻí, naʻá ne fakatokoto ʻa e tamasiʻi ʻi he mohengā, peá ne tafoki leva kia ʻEletā Kahuuni ʻo pehē ange, ko e hingoa kuó u foaki ki ho fohá ko e hingoa ia ʻo e tokoua ʻo Sēletí; ne toki fakahā mai ia ʻe he ʻEikí kiate au. Naʻe tuʻu ʻa Eletā Viliami F. Kahuni ʻo ofi ki heʻene tamaí ʻo ne fanongo ki hono fai ʻe he Palōfitá ki heʻene tamaí ʻa e fakamatala ko ʻení pea ko e ʻuluaki taimi eni ke ʻiloo ai ʻa e hingoa ʻo e tokoua ʻo Sēletí ʻi he Siasí ʻi he kuonga fakakosipelí ni” (“The Jaredites,” Juvenile Instructor, May 1, 1892, 282).

ʻEta 1:43. “Ko e fuoloa taimi ʻo Hoʻo tangi kiate aú”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo kuo pau ke tau lotu fakamātoato pea kuo pau ke tau lotu maʻu pē:

“ʻOku mou maʻu nai ha ngaahi tali ki hoʻomou ngaahi lotú? Kapau ʻoku ʻikai, mahalo ʻoku teʻeki pē ke mou fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fakahoko. ʻOku mou fai nai ha ngaahi lea fakangalingali pē ko ha ngaahi lea kuo toutou ngāue ʻaki, pē ʻoku mou talanoa ki he ʻEikí? ʻOku tātātaha pē nai hoʻo lotú he taimi ʻoku totonu ke ke toutou lotu, hokohoko mo maʻu ai pē? ʻOkú ke totongi nai haʻo ngaahi moʻua lahi ʻaki ha sēniti siʻisiʻi hili ko iá ʻoku totonu ke ʻave ha paʻanga lahi ke tāmateʻi ʻaki e moʻua ko iá?

“ʻI he taimi ʻokú ke lotu aí, ʻokú ke lea pē, pē ʻokú ke toe fakafanongo nai? Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, ‘Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.’ (Fakahā 3:20.)” (“Prayer,” New Era, Mar. 1978, 17).

Paaki