Laipelí
Lēsoni 144:ʻEta 2


Lēsoni 144

ʻEta 2

Talateú

Hili ʻenau mavahe mei he Taua ʻo Pēpelí, naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa Sēleti mo hono tokouá mo hona fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi he maumaunganoá. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua ʻo Sēletí ke foʻu ha vaka lafalafa ʻe valu ke folau ai hono kakaí he fukahi tahí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he talangofua ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo hono kakaí ki he ʻEikí ʻi he tuí,naʻe foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha fakahinohino mo ha taumuʻa naʻe fie maʻu ke nau lavaʻi ai ʻa e fononga.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEta 2:1–12

Ko e kamata ʻa e fononga ʻa e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻe lava ʻe he muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá ʻo teuteuʻi kitautolu ke maʻu ha toe tataki mo ha fakahinohino meiate Iá, fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení :

Ki muʻa pea kamata ʻa e kalasí, fūfuuʻi ha meʻa te ne fakafofongaʻi ha koloa mahuʻinga ʻi he loki ʻoku mou fakataha aí. Teuteuʻi ha ngaahi tokoni ʻe tolu pe fā ʻe tokoni ke tataki ʻa e kau akó ki he koloa mahuʻingá. Te ke ʻoange e ʻuluaki tokoní ki he kau akó. ʻE hanga ʻe he tokoni ko iá ʻo tataki ki he tokoni hokó, ʻa ia tene tataki ki he tokoni hono hokó, pea pehē ai pē kae ʻoua kuo ʻilo ʻe he kau akó ʻa e koloa mahuʻingá. Hili ʻenau maʻu ʻa e koloa mahuʻingá, fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe mei hoko kapau naʻe ʻikai te ke fakaʻaongaʻi ʻa e tokoni fika ʻuluakí? (Naʻe ʻikai te nau mei maʻu ʻa e tokoni hono uá.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamanatu fakalongolongo ʻa e ʻEta 1:41–42, kumi ki he ngaahi ʻuluaki fakahinohino ʻa e ʻEikí ke tataki ʻaki ʻa e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Ke tokoni ki he kau akó ke ʻilo ʻa e founga ne tali ʻaki ʻe he kau Sēletí ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ʻEta 2:1–3.

  • Naʻe anga fēfē hono tali ʻe he kau Sēletí ʻa e ngaahi ʻuluaki fakahinohino ʻa e ʻEikí?

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻEta 2:4–6 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau Sēletí hili ʻenau muimui ki he ngaahi ʻuluaki fakahinohinó.

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko hili ʻa e muimui ʻa e kau Sēletí ki he ngaahi ʻuluaki fakahinohino ʻa e ʻEikí? (Naʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí mo ha toe ngaahi fakahinohino kehe ʻo fakafou ʻi he tokoua ʻo Sēletí.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni fekauʻaki mo e anga hono maʻu ha fakahinohino mei he ʻEikí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehekehe, ka ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe heʻenau talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ngāue ʻi he tui ki he taumuʻa ʻoku ʻomai ʻe he ʻEikí, te tau maʻu mo ha ngaahi fakahinohino kehe meiate Ia. Te ke lava pē ke fokotuʻu ange ke nau hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEta 2:6 ʻi heʻenau folofolá.)

Ke tokoni ke mahino lelei anage ki he kau akó pea fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha ueʻi fakalaumālie pē ongo ne nau toki maʻu kimuí ni mei he ʻEikí. Lau ʻa e lea ko ʻení ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e founga ʻetau faʻa maʻu fakahaá:

ʻĪmisi
ʻEletā Lisiate G. Sikoti

ʻE maʻu taha taha ia, maʻu fakakongokonga, koeʻuhí pē ke ke tupulaki. Pea ʻi hoʻo muimui ʻi he konga taki taha ʻi he loto tuí, ʻe tanaki koe ki ha ngaahi kongokonga kehe kae ʻoua kuó ke maʻu kakato ʻa e talí.ʻOku fie maʻu ʻe he foungá ni ke ke tui ʻe malava ke tali mai hoʻo lotú ʻe hoʻo Tamaí. Neongo ʻe fuʻu faingataʻa ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ko hono olá ko ha tupulaki mahuʻinga fakatāutaha” (“Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 9).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha pepa ako pē ko e tohinoa ki he ako folofolá. Te ke lava pē ke hiki ia ʻi he palakipoé pē ko hono lau māmālie kae lava ʻe he kau akó ʻo hiki kinautolu.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke muimui ai ki ha ueʻi fakalaumālie pea maʻu mo ha toe fakahinohino mei he ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke tau tali ki ha ueʻi fakalaumālié kimuʻa pea lava ke tau maʻu mo ha toe fakahā?

Fakamatala fakanounouʻi e ʻEta 2:8–12 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí ko e taimi ʻe aʻu ai ʻa e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻe fie maʻu ke nau “tauhi, ko e ʻOtua moʻoni pē taha” (ʻEta 2:8) kapau te nau fie hoko ko e puleʻanga lahi hangē ko ʻEne talaʻofa ʻe hoko kiate kinautolú. Kapau he ʻikai te nau tauhi Ia, “ʻe tafiʻi ” kinautolu mei he fonuá (ʻEta 2:8–10). Naʻe pehē ʻe Molonai ko ha “tuʻutuʻuni taʻengata” ʻeni (ʻEta 2:10), ʻoku ʻuhinga ʻe hoko ia ki he tokotaha kotoa pē ʻe nofo ʻi he fonuá.

ʻEta 2:13–15

ʻOku valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua ʻo Sēletí koeʻuhí ko e ʻikai ke ui kiate Ia ʻi he lotú.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo e ʻEta 2:13–15 ʻo kumi ki he meʻa ne fakahoko ʻe he kau Sēletí ʻi heʻenau tūʻuta ki he matātahí.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau Sēletí? (Ne nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí ʻi he matātahí pea naʻa nau nofo ai ʻi ha taʻu ʻe fā.)

  • Ko e hā naʻe valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e tokoua ʻo Sēletí?

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he ʻEta 2:14? (ʻE lava ʻa e kau akó ʻo kumi ke ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni kehe, ʻo kau ai ʻeni: ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ui kiate Ia ʻi he faʻa lotu , ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ui ai kiate Ia ʻi he lotú; pea he ʻikai nofoʻia ʻe he Laumālié kitautolu kapau ʻoku tau angahalaʻia.)

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi lotu fakafoʻituituí ʻi hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tōnolo L. Sitāheili ʻo e Kau Fitungofulú :

“Ko e ngaahi lotu vēkeveke fakaʻahó, ʻo fekumi ki ha fakamolemole pea mo ha ngaahi tokoni mo e fakahinohino makehe ʻoku fuʻu fie maʻu ia ʻi he ʻetau moʻuí pea mo hono fafanga ʻa ʻetau ngaahi fakamoʻoni. ʻI he taimi ʻoku tau fakavavevave ai aí, helaʻia, taʻe-palani pē loto ngalongalo ʻi he ʻetau ngaahi lotú, kuo mole atu ʻa e ofi ʻa e Laumālié, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ʻi he toutou fakahinohino ʻoku tau fie maʻu ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻetau ngaahi moʻui fakaʻahó ” (“Securing Our Testimonies,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 39).

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kamata ʻa e kalasí. (Pe ko haʻo teuteuʻi ia ʻi ha pepa kuo ʻosi paaki pē ko hoʻo lau māmālie kae hiki ʻe he kau akó) ʻOange ki he kau akó ha miniti ʻe ua pe tolu ke nau hiki ha kiʻi tali nounou ki he ngaahi fehuʻí ʻi heʻenau pepá pe tohinoa ki he ako folofolá.

ʻOku fēfē hoʻo ongó fekauʻaki mo e tuʻo lahi hoʻo faʻa lotu fakafoʻituituí?

Ko e hā ʻokú ke ongoʻi fekauʻaki mo e fakamātoato hoʻo lotu fakatāutahá?

ʻOkú ke ongoʻi nai ʻi hoʻo ngaahi lotu fakafoʻituituí, ʻokú ke fetuʻutaki moʻoni mo e Tamai Hēvaní? Ko e hā hono ʻuhingá pe ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi pehē aí?

Kapau te ke lava ʻo fai ha liliu ʻe taha ke fakaleleiʻi hoʻo lotu fakafoʻituituí , ko e hā e meʻa ko iá?

ʻEta 2:16–25 (kau ai foki ʻa e ʻEta 3:1–6; 6:4–9)

Naʻe foʻu ʻe he kau Sēletí ha ngaahi vaka lafalafa ke nau kolosi ai ʻi he tahí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha ʻahiʻahi naʻa nau foua pē ko ha fili mahuʻinga ʻe fie maʻu ke nau fakahoko, ʻi he taimí ni pē ʻi he kahaʻú. Hangē ko ʻení, te nau mei fakakaukau fekauʻaki mo ha faingataʻaʻia fakafāmili, ngaahi ʻahiʻahi ʻi he akó, fili pē ʻe mali mo hai, pē ko ha potoʻi ngāue ke muimuiʻi. Fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto pē ʻe fēfē hano ʻoange ʻe he ʻEikí ha fakahinohino pē tokoni. ʻI heʻenau ako e toenga ʻo e ʻEta 2, fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kumi ki he ngaahi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ke nau fai ai ha ngaahi fili fakapotopoto.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻEta 2:16–17 Kole ki he kalasí ke nau muimui, pea kumi ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau Sēletí ke nau fakahoko ke nau folau ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he ʻosi ʻa e lau ʻa e tokotaha akó, ʻeke pē ʻoku ʻi ai ha taha ako ʻoku fie haʻu ki he palakipoé ʻo tā fakatātāʻi fakavavevave ʻa e anga ʻene fakakaukau ki he fōtunga ʻo e ngaahi vaka lafalafa ʻo e kau Sēletí.

Hiki ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé ʻo ʻikai fakakau ai ʻa e ngaahi tali ʻi he ʻotu ʻe tolu ki laló. Tufa ha tatau ʻo e sātí pe ko e kole ki he kau akó ke hiki tatau ia ki he pepa akó pe tohinoa ki he ako folofolá.

ʻEta 2:18–19

ʻEta 2:20–25; 3:1–6; 6:4–9

Palopalema e ngaahi vaka lafalafá.

Solovaʻangá

Ko e meʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí

Ko e meʻa naʻe fakahoko ʻe he tokoua ʻo Sēletí

ʻIkai ha ʻea

Ngaohi ha ava ‘e lava pē ʻo fakaava mo tāpuni ʻi he funga vaká mo e takele ʻo e vaká

ʻOange ki he tokoua ʻo Sēletí ha ngaahi fakahinohino

Ngaohi ha ngaahi ava

ʻIkai ke fakaʻuli

ʻE angi ʻa e matangí ʻo teke ʻa e vaká ki he fonua ʻo e talaʻofá

Fekauʻi ke angi e matangí

Falala ki he ʻEikí

ʻIkai ha maama

Teuteu ha ngaahi foʻi maka makehe pea kole ki he ʻEikí ke ala ki ai kae lava ke nau ulo.

Naʻe faleʻi ʻa e tokoua ʻo Sēletí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe ʻikai ke ngāue pea fakahinohinoʻi ia ke kumi ki ha ngaahi meʻa ʻe ngāué.

Naʻe ala ki he ngaahi maká ʻi he hili hono teuteuʻi kinautolu ʻe he tokoua ʻo Sēletí.

Naʻe teuteuʻi ʻa e ngaahi foʻi maká pea kole ki he ʻEikí ke ala ki ai kae lava ke ulo ʻi he fakapoʻulí

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻiate kinautolu pē ʻi he ʻEta 2:18–19 ke ʻilo ʻa e palopalema ʻe tolu naʻe ʻilo ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻi he ngaahi vaká.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema naʻe ʻilo ʻe he tokoua ʻo Sēletí? (Hiki ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he ʻotu ʻuluaki ʻo e sātí, ʻo hangē ko ʻene ʻasí. Poupouʻi kinautolu ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he tatau ʻo ʻenau sātí.)

Hili hono ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi palopalemá, fakaafeʻi kinautolu ke ako ʻa e ʻEta d2:20–25; 3:1–6; 6:4–9. (Fakatokangaʻi : Ko e fakamatala ʻia ʻEta 3 mo e 6 ʻe toe fakaikiiki atu ia ʻi he lēsoni 145 mo e 147.) ʻOange ha taimi ke nau takitaha fakaʻosi ʻa e toenga ʻo e sātí.

Hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakafonu ʻa e sātí, fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke nau ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he aʻusia ʻa e tokoua ʻo Sēletí:

  • Makatuʻunga ʻi hono fakaleleiʻi e palopalema fekauʻaki mo e ʻeá, ʻoku anga fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí he taimi ʻe niʻihi ke tau lava ʻo solova ʻetau ngaahi palopalemá pe tali ʻetau ngaahi fehuʻí? (Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e founga hono fakaleleiʻi ha palopalema pea ʻamanaki mai te tau muimui ki he ʻEne ngaahi fakahinohinó.)

  • Makatuʻunga mei hono fakaleleiʻi e palopalema fekauʻaki mo e hohaʻa koeʻuhí ko e fakaʻulí, ko e hā e founga ʻoku faʻa tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá pe tali ʻetau ngaahi fehuʻí? (ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahoko pē ʻe he ʻEikí tonu hono fakaleleiʻí.)

  • Makatuʻunga he founga ne fakaelleiʻi ʻaki e hohaʻa ki he māmá, ʻoku anga fēfē hono faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau lava ʻo fakaleleiʻi ʻetau palopalemá pe tali ʻetau ngaahi fehuʻí? (lʻI he taimiʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau fekumi ki hano fakaleleiʻi pea kole kiate Ia pe te Ne tali mo tokoni ʻi fakahoko ʻa e fakaleleiʻí.)

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ui ki he ʻEikí pea fakahoko hotau fatongiá ke solova ʻetau ngaahi palopalemá, te tau maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻene tokoní. Ke tokoniʻi e kau akó ke fakahoko ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, kole ange kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki he fili mahuʻinga naʻa nau fakakaukau ki ai ʻi he ngaahi miniti siʻi kuo hilí. Kole ange leva ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke ke fai ʻi hono fai e fili ko ʻení?

  • Ko e hā ʻe ala fakahoko ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi koé?

  • ʻE anga fēfē haʻo fakaʻaliʻali hoʻo falala ki he ʻEikí ʻi hoʻo fakakaukau ki he fili ko ʻení?

ʻOange ha kiʻi taimi siʻi ki he kau akó ke nau tohi fekauʻaki mo e meʻa kuo nau ako he ʻaho ní. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau faitotonu aí ʻo ui ki he ʻEikí pea fakahoko hotau fatongiá ke solova ʻetau ngaahi palopalemá, te Ne tataki pea tokoniʻi kitautolu ʻo fakatatau mo Hono potó mo e māfimafí…

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻEta 2:4–5. Ngaahi Tali ki he ngaahi lotú

ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ke tau ʻiloʻi ʻoku toe tali mai ʻa e ʻEikí ʻi ha founga hono tolu ki he lotú ʻi he ʻikai ke Ne ʻomai ha tali ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ha lotu. Ko e hā nai te Ne fakahoko ai ʻení?

“Ko ʻetau Tamai haohaoá ia. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ʻo ope atu ia ʻi he ʻetau malava ke mahinó. ʻOkú Ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻatautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá. ʻOkú Ne fie maʻu ke tau ngāue ke aʻusia ʻa e taukei ʻoku fie maʻú:

“ʻI he taimi ʻokú Ne tali {3614}ʻio, aí, ʻokú Ne fakahoko ia ke tau loto falala.

“ʻI he taimi ʻokú Ne tali ʻikai, aí,ʻokú Ne fakahoko ia ke taʻofi ha fehalaaki.

“ʻI he taimi ʻokú Ne taʻofi ai ʻene talí, ʻoku fakahoko ia ke tau tupulaki ʻi he tui kiate Iá, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea loto vēkeveke ke ngāue ʻi he moʻoní. ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘amanaki te tau fai hotau fatongiá ‘i heʻetau ngāue ki ha fili ‘oku fai ‘a ia ʻoku hoa mo ‘Ene ngaahi akonakí pea naʻe ‘ikai hano tomuʻa fakapapauʻi mai. ‘Oku ‘ikai fie maʻu ke tau nofo noa pē ‘o tatali pe hanu koeʻuhi kuo ‘ikai folofola mai ‘a e ‘Eikí. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue.

“ʻI he taimi lahi ko e meʻa ʻoku tau fili ke faí ʻoku tonu. Te Ne fakapapauʻi ʻa e totonu ʻe tau talí ʻi Heʻene foungá. Ko e fakapapau ko iá ʻoku haʻu ia ʻo fou mai ʻi Heʻene ngaahi tokoni ʻoku maʻu he fonongaʻangá. ʻOku tau ʻilo ia ʻi heʻetau ongo fakalaumālié. ʻOku hangē ia ha foʻi ongo mei he Tamai ʻofa ko e fakamoʻoni ʻo ʻEne loto ki aí. ” (“Learning to Recognize Answers to Prayer ,” Ensign, Nov. 1989, 31–32).

ʻEta 2:14–15. Ko hono valokiʻi ʻe he ʻEikí ko e fakahā ia ʻEne ʻofá.

ʻI heʻene lea fekauʻaki mo e {3620}ʻEta 2:14–15, naʻe ofo ʻa ʻEletā Sefilí R. Holani ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻulungaanga mālohi ʻa e tokoua ʻo Sēletí pea mo e ʻofa faʻa fakamolemole ʻa e ʻOtuá:

“ʻOku faingataʻa ke tau fakakaukau atu ki he valokiʻi houa ʻe tolu ko ʻeni mei he ʻEikí, ka naʻe kātekina pē ʻe he tokoua ʻo Sēletí. ʻAki ʻa e fakatomala mo e lotu he taimi pē ko iá, ko e palōfita ko ʻení naʻá ne toe fekumi ki ha tataki ki he fononga kuo ʻoange ke nau fakahokó pea mo kinautolu te nau fakahoko iá. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene fakatomalá peá ne ʻoange mo e fakahinohino ʻi he ʻofa ki heʻenau ngāue mahuʻingá” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 15).

Naʻe fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e ako ʻa e ʻEikí, “Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ʻoku ou tauteaʻi foki koeʻuhí ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá, he ʻoku ou teuteu fakataha mo e tauteá ha founga ke fakahaofi ai ʻa kinautolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē mei he ʻahiʻahí pea kuó u ʻofa kiate kinautolu.” (T&F 95:1).

ʻEta 2:22–23. Kuo pau ke fakatahaʻi e lotú mo e ngāué

ʻOku pehē ʻe he tokolahi ʻoku totonu ke tau lotu ʻo hangē ʻoku fakafalala e meʻa kotoa pē ki he ʻEikí pea pea tau ngāue ʻo hangē ʻoku fakafalala e meʻa kotoa kiate kitautolú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lasolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofula Mā Uá ʻokú ne faʻa fanongo ki he lea ʻa Palesiteni Kotoni B. Hingikelī ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻa e founga hono fakahoko ha meʻa tukuhehe pē ʻeku tūʻulutui ʻo kole ha tokoni peá u tuʻu leva ki ʻolunga ʻo ʻalu ʻo fakahoko ʻa e ngāué ” (“Spiritual Capacity,” Ensign, Nov. 1997, 16).

Paaki