Laipelí
Lēsoni 151: Ether 13–15


Lēsoni 151

ʻEta 13–15

Talateú

Naʻe lekooti ʻe he palōfita ko ʻEtá ʻo kau ki he kau Sēletí pea ʻoku hoko ko ha fakamoʻoni he ʻikai tuʻumālie ʻa kinautolu ʻoku ʻoku fakafisingaʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá. Naʻe fakatokanga ʻa ʻEta kia Kolianitomuli, ko ha tuʻi ʻo e kau Sēletí, ʻe ʻauha hono kakaí kapau he ʻikai te ne fakatomala mo hono falé. ʻI he taimi naʻe fakafisi ai ʻa Kolianitomuli mo hono kakaí ke fakatomalá, naʻe taʻu lahi ʻa e fakautuutu ʻa e taú mo e faiangahalá pea aʻu ki hono fakaʻauha kotoa e puleʻanga ʻo e kau Sēletí. Ko ʻEta pē mo Kolianitomuli naʻe moʻui ke fakamoʻoni ki hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻEtá. ʻOku hoko foki ʻa e ngaahi vahé ni ko hano fakakakato ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá “ʻilonga ha puleʻanga ʻe maʻu ia [ʻa e fonua ʻo e talaʻofa] kuo pau ke tauhi ʻa e ʻOtuá pē ʻe tafiʻi atu ʻa kinautolu” (ʻEta 2:9).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEta 13:1–12

ʻOku lekooti ʻe Molonai ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻEta fekauʻaki mo e Selusalema Foʻoú mo e Selusalema motuʻá.

Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi kolo ʻe niʻihi ʻoku ʻiloa ʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo iá. Lau ʻa e ngaahi hingoa ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi koló, pea ʻeke ki he kau akó ke mateʻi mai ʻa e kolo ʻoku tatau mo hono fakamatalaʻi: ko e Kolo ʻo e Māmá (Pālesi, Falanisē); Ko e Kolo Taʻengata (Loma, ʻĪtali); Ko e Kolo Havilí (Sikākou, ʻIlinoisi, ʻIunaiteti Siteití); Mataʻitofe ʻo ʻĒsia Hahaké (Manila, Filipaini); mo e Kolo ʻo e Ngaahi Palasí (Mekisikou Siti, Mekisikou). Kole ange ki he kau akó ke nau fokotuʻu mai pe ko e hā ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe he ngaahi hingoa ko ʻení ʻo kau ki he ngaahi koló.

Fakatokangaʻi ange ko Molonai naʻá ne lekooti ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻEta fekauʻaki mo ha ngaahi kolo ʻe tolu: ko e Selusalema Foʻou (vakai, ʻEta 13:6–8, 10); ko e kolo ʻo ʻInoke, ʻa ia ʻe “ʻalu hifo mei langi” (ʻEta 13:3; vakai foki, Mosese Mōsese 7:62–64); pea mo Selusalema ʻi he Fonua Toputapú (vakai, ʻEta 13:11). Talaange ki he kalasí ko ʻEta naʻá ne akoʻi ʻa e kau Sēletí ko e fonua ʻo honau tofiʻa ʻa ia ne nau nofo aí, ko e feituʻu ia ʻe tuʻu ai ha kolo mahuʻinga ʻi he kahaʻú (vakai, ʻEta 13:2–3). Fakafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 13:4–8 kumi ki he ngaahi hingoa ʻo e ngaahi kolo ʻoku ʻasi he ngaahi vēsí.

  • Ko e hā e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi kolo ko ʻení? (Selusalema mo Selusalema Foʻou.) Ko e hā ha hingoa ne ngāue ʻaki ʻe ʻEta ki Selisalema ʻi he Fonua Toputapú pea mo e Selusalema Foʻou ʻe langa ʻi ha ʻaho ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká? (“Kolo Māʻoniʻoni.”)

  • ʻOkú ke pehē ʻe fēfē ke nofo ʻi ha kolo ʻoku ʻiloa ko “ha kolo māʻoniʻoni”?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 13:10–11, kumi pē ʻe fēfē ha fakafeʻungaʻi ʻo e kakaí ke nofo ʻi he ngaahi kolo māʻoniʻoni ko ʻení.

  • ʻE fēfē ha feʻunga ʻa e kakaí ke nofo ʻi he ngaahi kolo ko ʻení? (ʻAki ʻenau ngaohi honau ngaahi kofú ke “hinehina ʻa kinautolú ni ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí.”)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ke ngaohi ke maʻa ʻe he kakaí ʻa honau kofú ke “fakahinehinaʻi ʻa kinautolú ni ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí”? (ʻOku ʻuhinga ia kuo maʻa ʻa e kakaí pea fakahaohaoaʻi mei heʻenau angahalá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e Lami ʻa e ʻOtuá ;vakai, 1 Nīfai 12:11; ʻAlamā 5:21.)

Fakamatala ko e hingoa ʻe taha ki he Selusalema Foʻoú ko e Saione (vakai, Mosese 7:62; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:10). ʻI he ʻamanaki ko ia ke fokotuʻu ʻa e Selusalema Foʻoú pea mo e kolo ko Selusalema ʻe fokotuʻu ʻi he kahaʻú, ʻe lava ke feinga ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi ha feituʻu pē te nau nofo ai (vakai, T&F 6:6; 14:6). ʻI he anga ʻetau fakakaukaú ko Saioné ko e “ko e loto maʻa” (T&F 97:21). Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“ʻOku Saione pē ʻa Saione koeʻuhí ko e ʻulungaanga, tōʻonga moʻui pea mo e faivelenga ʻa hono kakaí [vakai, Mosese Mōsese 7:18]. Manatuʻi ‘ʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu’ (Mōsese 7:18. Kapau te tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi hotau ʻapí, kolo ʻo e Siasí, uōtí mo e ngaahi siteikí, kuo pau ke tau taau mo e tuʻungamoʻui ko ʻení. ʻE fie maʻu leva ke tau (1) hoko ʻo uouongataha ʻi he loto mo e fakakaukau, (2) hoko ko e kakai māʻoniʻoni, ʻo tatau pē ʻi he fakafoʻituitui mo e fakalūkufua pea (3) tokangaʻi ʻa e masiva mo e faingataʻaʻiá.” (“Come to Zion,” Ensign pe Liahona, Nov. 2008, 38).

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke fakalaulauloto pē ko e hā te nau fai ke tokoni ke fokotuʻu ha tuʻunga māʻolunga ange ʻi honau ʻapí mo e kolo ʻo e Siasí pē uōtí. Maahlo naʻá ke fie maʻu ke ʻoange ha taimi ke nau tohi ai ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau pepá pe tohinoa ki he ako folofolá.

ʻEta 13:13–15:34

ʻOku fakafisingaʻi ʻe he kau Sēletí ʻa e ngaahi fakatokanga fakaepalōfita ʻa ʻEtá pea hokohoko atu pē ʻa e faiangahalá mo e taú kae ʻoua kuo fakaʻauha kinautolu

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e ʻEta 13:13–14 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe ʻikai ke tali ʻa ʻEta ʻe he kau Sēletí pea naʻá nau kapusi ia ki tuʻa mei honau lotolotonga. Lolotonga ʻo e ʻahó, naʻe toitoi ʻa ʻEta ʻi ha “ʻana ʻo ha maka,” ʻa ia naʻá ne hiki fakaʻosi ai ʻa ʻene lekooti ʻo e kau Sēletí. ʻI he poʻulí, naʻá ne ʻalu ʻo mamata ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ki hono kakaí, ʻa e kau Sēletí. Naʻá ne hiki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne mamata ki aí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 13:15–19, kumi ki he ngaahi fakamatala ʻo e kau Sēletí. ʻOsi ʻenau laú, fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ʻa e kau sosaieti ʻo e kau Sēletí ʻi heʻenau lea pē ʻanautolú. Pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 13:20–22. Kole ki he kalasí ke muimui ai, pea kumi ki he fekau ʻa e ʻEikí naʻe fekau kia ʻEta ke ʻave kia Kolianitomulí.

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻa ʻEta kia Kolianitomulí? (Kapau ʻe fakatomala ʻa Kolianitomuli pea mo e kotoa hono falé, ʻe tuku kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa hono puleʻangá pea fakamoʻui ʻa hono kakaí. Kapau he ʻikai te nau fakatomala, ʻe fakaʻauha ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he puleʻangá tuku kehe pē ʻa Kolianitomuli.)

  • Ko e hā ʻa e tali ʻa Kolianitomuli mo hono kakaí?

Fakamatala Fakanounouʻi ʻa e ʻEta 13:23–14:20ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe hoko atu pē e ngaahi taú ʻi he fonuá. Ko e kau tangata ʻe toko tolu naʻe hokohoko ki ai, Seileti, Kiliati pea mo Lipi —naʻa nau feinga ke toʻo ʻa e puleʻangá mei a Kolianitomuli. Faifai pē, pea maʻu ivi lahi ange ʻa e kautaha fufuú, pea hanga ʻe he tau taú ʻo kapui kotoa ʻa e puleʻangá. “Ko ia ko e kakaí kotoa pē ʻi he funga ʻo e fonuá naʻá nau fai ʻa e lilingi toto, pea naʻe ʻikai ha taha ke taʻofi ʻa kinautolu” (ʻEta 13:31). Ko e fili fakaʻosi ʻo Kolianitomulí ko e tangata ko hono hingoá ko Sise.

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 14:21–25, 30–31 mo 15:1–2 kumi ki he lahi ʻo e fakaʻauha naʻe hoko ʻi he ngaahi tau ko ʻení. Pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 15:3–5. Kole ki he kalasi ke muimui ai, kumi ki he meʻa naʻe feinga ʻa Kolianitomuli ke fai ke fakahaofi ʻa e toenga hono kakaí mei he fakaʻauhā.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Kolianitomulí? (Naʻá ne kole ke tukuange ʻa e puleʻangá kia Sise.)

  • Naʻe tali fēfē ʻe Sise ʻa e fokotuʻu ʻa Kolianitomulí? (Naʻá ne talaange te ne fakahaofi e kakaí kapau ʻe fakangofua ia ke ne tamateʻi ʻa Kolianitomuli. Vakai foki, ʻEta 14:24.)

Fakanounouʻi e ʻEta 15:6–11 ʻaki hono fakamatalaʻi ko e kakaí kakai ʻo Kolianitomulí mo e kakaí kakai ʻo Sisé naʻe hokohoko atu pē ʻenau taú. Mahalo naʻá ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ne fakahoko e tau ko ʻeni ne fakaʻauha ai e puleʻanga ʻo e kau Sēletí, ʻo ofi he kiʻi moʻunga ko Leima. Hili ha ngaahi taʻu ʻe lauteau, ne fakaʻauha e sivilaise ʻo e kau Nīfaí ʻi ha tau ofi ofi ki he kiʻi moʻunga tatau, ʻa ia naʻe ui he taimi ko ia ko Komola. (Vakai, ʻEta 15:11; Molomona 6:6.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 15:12–17. Kimuʻa pea nau lau lau iá, kole ke nau kumi ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau Sēletí pea kumi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻe taha ʻi he fakamatalá ʻoku fakamamahi. ʻI he ‘osi ha taimi feʻunga ‘enau laú, kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke lipooti ‘a e meʻa naʻa nau ʻiló.

Fakamanatu ki he kau akó ne fakamoleki ʻe ʻEta ha ngaahi taʻu lahi ke fakatokanga ki he kakaí ke fakatomala (vakai, ʻEta 12:2–3; 13:20). Tohi a e ngaahi kupuʻi lea ko ʻeni ʻoku ʻikai kakató he palakipoé: Kapau te tau fakafisingaʻi ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻEikí ke fakatomalá, …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻEta 15:18–19. Kole ki he kalasí ke muimui ai, kumi ke ʻilo ʻa e ngaahi founga ke fakakakato ʻa e kupuʻi lea he palakipoé. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fakakakato ʻa e leá ʻi hono tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fakafisingaʻi ʻa e fakatokanga ʻa e ʻEikí ke fakatomalá, ʻe mavahe ʻa Hono Laumālié pea ʻe maʻu ʻe Sētane ha mālohi ki hotau lotó.

  • Naʻe uesia fēfē ʻe hono fakafisi ʻa e kau Sēletí ke fakatomalá ʻenau malava ke liliu ʻamui angé?

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e ʻEta 15:20–32 ʻaki hono fakamatalaʻi ne tau e kau tau ʻa Kolianitomulíi mo Sisé kae ʻoua kuo toe pē ʻa Kolianitomuli mo Sise. Naʻe toki fakapoongi ʻe Kolianitomuli ʻa Sise. Pea hangē ko e kikite ʻa ʻEtá, ne tamateʻi kotoa e kakai ʻi he puleʻangá tukukehe pē ʻa Kolianitomuli, ʻa ia naʻe moʻui ke mamata ki hano maʻu ʻe ha kakai kehe — ʻa e kakai ʻo Seilahemalá —ʻa e fonuá (vakai, ʻEta 13:21; ʻAmenai 1:20–22). Kole ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e ʻEta 15:33 ke fakahaaʻi kuo fakahoko e folofola ʻa e ʻEikí ʻa ia ne lea ʻaki ʻe ʻEtá.

Fakatokangaʻi ange ko e hisitōlia ʻo e kau Sēletí ko ha sīpinga mamafa ia ʻo e meʻa naʻe hoko kihe kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fakafisingaʻi ai ʻa eʻOtuá mo ʻEne toutou fakaafe ke fakatomalá. Neongo ko ha sīpinga mamafa ʻeni, te tau lava pē ʻo fakatokangaʻi ʻi he fakamatalá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate kitautolú. Fakamatalaʻi hangē ko e kau Sēletí,ʻoku tokolahi ha kakai he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e fakaafe ʻa e ʻOtuá ke fakatomalá, ʻo hoko ai ʻo mole ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku faʻa fakatonuhiaʻi ʻe he kakaí ni ʻa ʻenau fakafisi ke fakatomalá. Lau ʻa e ngaahi fakatonuhiaʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakamatala pe ko e hā te nau lea ʻaki ki ha taha naʻá ne lea ʻaki e ngaahi meʻá ni. ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá, poupouʻi kinautolu ke vakai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ako ʻi he ʻEta13–15.

  1. “ʻOku ou ʻilo ko e faiva ʻoku ou sio aí ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí, ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke nau uesia aú.”

  2. “ʻOku ʻikai kovi e inu ʻolokaholo ia mo hoku kaungāmeʻá—ko ʻemau kiʻi fakafiefia pē ia ʻamautolu.”

  3. “ʻOku ou fakakāinga pē au he ʻoku fai ia ʻe he tokotaha kotoa pē he kalasí. ʻE faingataʻa ke maʻu ha maaka lelei kapau he ʻikai te u fakakāinga.”

  4. “Ko e kiʻi ponokalafi siʻisiʻi pē ia. ʻOku ʻikai ke u ʻalu ʻo angaʻuli. Te u lava pē ʻo taʻofi ha faʻahinga taimi pē te u loto ki ai.”

  5. “ʻOku ʻikai ke fie maʻu ia ke u fakatomala he taimí ni. Te u lava pē ʻo tali kae ʻoua kuo ofi e taimi ke u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú pē mali ʻi he temipalé.”

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ko e taimi ʻoku faiangahala ai ʻa e kakaí pea ʻikai ke fakatomalá, ʻoku nau fehangahangai maʻu pē mo e nunuʻa ʻenau ngaahi angahala ko iá. Fakapapauʻi ki he kau fānau akó kapau kuo nau faiangahala, te nau lava pē ʻo fakatomala mei heʻenau angahalá pea maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila N. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Oku ou fakamoʻoni ʻoku malava ke vēkeveke ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.ʻOku ʻikai ha angahala ʻe ʻikai taʻe lava ke fakamolemoleʻi tuku kehe pē ʻa kinautolu toko siʻi ʻoku nau fili ke lohiakiʻi ʻa e aumālié hili ʻenau ʻilo hono kakató. Ko ha faingamalie fakaofo kiate kitautolu takitaha ke tau tafoki mei heʻetau ngaahi angahalá pea haʻu kia Kalaisi. Ko e fakamolemole fakalangí ko e taha ia ʻo e ngaahi fua melie taha ʻo e ongoongoleleí, toʻo atu ʻa e halaia mo e mamahi mei hotau lotó pea fetongi kinautolu ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻo e konisēnisí ” (“Repent … That I May Heal You,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 40–41).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vakaiʻi ʻenau moʻuí pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga angahala ʻokú ne taʻofi ʻa e malav ake nau maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakalotolahiʻi kinautolu ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Huhuʻí ke fai ha ngaahi liliu ʻe tokoniʻi kinautolu ke tauhi ʻa e tākaua takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakafepakiʻi ʻa e mālohi ʻo Setané.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ha toe tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻi he ʻEta 13–15, kole ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi palakalafi ko ʻení: ʻEta 13:27; 14:24; 15:6, 22, 28. Kimuʻa ke nau laú, kole ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pē sēteskupuʻi lea ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ongoʻi ʻita moe loto ko ia ʻa kau Sēletí ke sāuní. Mahalo naʻá ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ko ʻení.

  • Makatuʻunga ʻi hoʻo ako ʻa e ʻEta 13–15, ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ʻita mo e loto sāuni ʻa e kau Sēletí?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ʻitá mo e sāuní ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi konga fakaʻosi ʻo e hisitōlia ʻo e kau Sēletí? (ʻE fie vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe siʻisiʻi. Fakapapauʻi ko ʻenau talí ʻoku ʻasi ai ʻa e ʻita mo e loto sāuni naʻá ne taki ʻa e kakaí ke nau fili ke fakalaveaʻi kinautolu mo e niʻihi kehé. )

  • Ko e ha ʻa e nunuʻa ʻe lava ʻe he ʻitá ʻo fai ki ha taha pē ha fāmili?

Fakamoʻoni te tau lava ʻo tekeʻi ʻa e ongoʻi ʻitá mo e loto ke sauní ʻi heʻetau tafoki kia Sīsū Kalaisí pea maʻu ʻa e fakamolemole mo e fakafiemālie ʻi he ʻene Fakaleleí. Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke tafoki ki he ʻEikí ʻi he lotu ke maʻu ʻa e tokoni ʻoku fie maʻú kapau ʻoku nau ongoʻi ʻita ki ha taha.

Fakamanatu ʻo ʻEtá

Tuku ha taimi ke tokoni ki he kau akó ke fakamanatu ʻa e tohi ʻa ʻEtá. Kole ange ke nau fakakaukau ki eh meʻa kuo nau ako mei he tohí ni, tatau pē ʻi he seminelí pea mo ʻenau ako folofola fakatāutahá. Ka fie maʻu, fakaafeʻi kinautolu ke vakaiʻi taimi siʻi pē ʻa e konga ʻo e fakamatala fakanounou ʻo e vahé ia ʻEtá ke tokoni ke nau manatuʻi. ʻOsi ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ha meʻa meia ʻEta naʻá ne ueʻi fakalaumālie kinautolu pē kuó ne tokoniʻi kinautolu ke toe lahi ange ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻEta 13:3–5. Ko e Selusalema Foʻoú mo e Selusalema motuʻá

Naʻe ʻakoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki Selusalema Foʻou pea mo e kolo ko Selusalema naʻe langa he kuonga muʻá:

“Ke fakakaukau loto ki he ʻuhinga ʻo e [Selusalema Foʻou ], kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe nima ko ʻení: 1. Selusalema Motuʻa , ko e kolo naʻe lahi ai ʻa e ngāue fakafaifekau fakatāutaha ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻe toe langa ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí pea ʻe hoko ia ko e taha ʻo e ongo kolomuʻa lalahi ʻo māmaní, ko e kolo ʻo e kahaʻu kahaʻú ʻa ia ʻe mafola mei ai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí . 2. Ko e Selusalema Foʻou, ko e Saione foʻou, ko e kolo ʻo e ʻOtuá,ʻe langa ia ʻi he fonua ko ʻAmeliká.3. Ko e kolo ʻo ʻInoké, ʻa e ʻuluaki Saioné, Ko e Kolo ʻo e Māʻoniʻoni, … naʻe ʻave ia ki langi.’ ((Mōsese 7:13–21) 4. Ko e kolo ʻo ʻĪnoké mo hono kakai ne liliú kuo ʻi honau tuʻunga toetuʻú, te nau foki mai ko ha Selusalema Foʻou ke kau fakataha mo e ngaahi kolo hingoa tatau kuo langa he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. 5 ʻI he hoko e māmani ko ʻení ko ha naunau fakasilesitialé, ʻʻa e kolo lahi ko ia, ʻa e Selusalema māʻoniʻoní,’ ʻe ʻalu hifo ʻmei loto langi mei he ʻOtuá,” ʻi he hoko e māmani ko ʻení ko e nofoʻanga ʻo e kakai fakasilesitialé ʻo taʻe ngata. (Fakahā 21:10–27.)” (Doctrinal New Testament Commentary, vol. 3 [1973], 580–81.)

ʻEta 13:2–4, 6. Ko e fē feituʻu ʻe langa ai e Selusalema Foʻoú?

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe langa ʻa Selusalema Foʻou ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻi he Vahefonua Sekisoní, ʻi Mīsuli (vakai, T&F 57:1–4; 84:1–4). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fekauʻaki ʻa e tanaki fakataha ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí pea mo hono teu fokotuʻu ʻo e Selusalema Foʻoú:

“Tuku ke tanaki ʻa ʻIsileli ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné ʻi he puleʻanga kotoa pē. Tuku ke hoko ʻa e fonua kotoa pē ko e Saione kiate kinautolu ʻoku nofo aí. Tuku ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ke ʻi he kaingalotu kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa pē. ʻOua naʻa taʻofi ha tāpuaki meiate kinautolu. Tuku ke langaʻa e temipalé ke fakakakato ai e ngaahi ouau ʻo e fale e ʻEikí ke fakahoko ai. Ka ʻoku ʻi ai ha feituʻu pau, ko ha feituʻu ʻe tuʻu ai ʻa e temipale lahi, ko e feituʻu ʻe haʻele mai ki ai ʻa e ʻEikí. … Pea ko e feituʻu ko iá ʻa e feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Tauʻatāina ʻi eh Vahefonua Siakisoní, Mīsuli, ka ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻe hoko ko e Saione ʻa hotau ʻOtuá pea ko e Kolo ʻo e Māʻoniʻoní ki hono kakaí” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 595).

ʻEta 15:19. ʻOku fēfē ʻa e maʻu ʻe Setane ʻa e mālohi ki hotau lotó?

Lolotonga ʻoku maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi lahi ke ʻahiʻahiʻi mo fakataueleʻi kitautolu, he ʻikai te ne lava ke mālohi ange ia ʻi heʻetau tauʻatāiná kae ʻoua kuo tau tukulolo ki heʻene takiekiná. Naʻe fakamatala ʻʻa Palesiteni Semisi E. Fausi ʻo e kau Palesitenisi ʻUluakí:

“Oku ʻikai fie maʻu ke tau moʻutāfuʻua ʻi he ilifia ki he mālohi ʻo Setané. He ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ha mālohi kiate kitautolu tukukehe kapau te tau fakangofua ange. Ko e tokotaha foʻi ia, pea kapau te tau tuʻu maʻu, ʻe holomui ia. …

“Kuo tau fanongo ʻi hono fakatonuhiaʻi pe fakamatalaʻiʻe he kau fakakatá mo e niʻihi kehe ʻa ʻenau ngāue koví ʻo pehē, ‘Naʻe ʻai au ʻe he tēvoló ke u fai ia.’ ʻOku ʻikai ke u fakakaukau ʻe lava ʻa e tēvoló ʻo ʻai kitautolu ke fai ha meʻa. ʻOku pau pē te ne lava ʻo ʻahiʻahiʻi mo fakataueleʻi, ka he ʻikai ke ʻi ai hano malohi kiate kitautolu kapau he ʻikai ke tau fakangofua ia.

“Ko e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa Setané ʻoku mālohi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē : ‘Ko e faʻahinga kotoa pē ʻoku nau maʻu ʻa e sinó ʻoku ʻi ai honau mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau sinó. ʻOku ʻikai ha malohi ʻo e tēvoló kiate kitautolu tukukehe ʻo ka tau fakangofua ia. Ko e taimi pē te tau fakafepaki ai ki ha meʻa ʻoku haʻu mei he ʻOtuá, ʻe malohi leva ʻa e tēvoló’ (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938, p. 181)” (“The Great Imitator,” Ensign, Nov. 1987, 35).

ʻEta 15:19–30. Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e sāuní mo e ʻitá

Ko e lea eni ʻa ʻEletā Tēvita E. Sōleniseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ke fakalotolahiʻi kitautolu ke fakamolemoleʻi kae ʻoua ʻe tukulolo ki he ʻitá mo e holi ke sāuní:

“ʻI he taimi ‘oku fakalaveaʻi ai kitautolu ‘e ha taha pe ko kinautolu ‘oku tau ‘ofa aí, ‘oku lava ke ke lōmekina kitautolu ʻe he ongoʻi mamahi ko iá. ‘Oku lava ke hangē ʻoku mahuʻinga taha ʻa e mamahí pe ko e fakamaau taʻe totonu ko iá ‘i he māmaní pea ‘oku ‘ikai toe fai ha fili ka ko e feinga ke sāuni. Ka ko Kalaisi, ʻa e Pilinisi ‘o e Melinó, ‘okú Ne akoʻi ha founga lelei ange. ‘E lava pē ke faingataʻa ke fakamolemoleʻi ha taha koeʻuhí ko e maumau kuo nau fai kiate kitautolu, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau hanga atu ai ki ha kahaʻu lelei ange. Kuo ‘ikai leva ke toe hanga ‘e he faikovi mai ‘a ha taha ‘o puleʻi ‘etau moʻuí. ‘I he taimi ‘oku tau fakamolemoleʻi ai ‘a e niʻihi kehé, ‘okú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu ke tau fili ʻa e founga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé, ʻoku ʻikai kei hanga ʻe he ngaahi palopalema ʻo e kuohilí ʻo puleʻi hotau ikuʻangá pea lava ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he kahaʻú mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó” (“Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Ensign pe Liahona, Mē 2003, 12).

Paaki