Laipelí
Lēsoni 137: Molomona 1–2


Lēsoni 137

Molomona 1–2

Talateú

Neongo naʻe tupu hake ʻa Molomona ʻi ha taimi ʻo e faiangahala lahi, ka naʻá ne fili ke faivelenga. Koeʻuhí ko ʻene faivelengá, naʻe fakahā ange ʻe tuku kiate ia ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻo e kakaí kimui ange ʻi heʻene moʻuí. ʻI hono taʻu 15, naʻe “ʻaʻahi mai kiate [ia] ʻa e ʻEikí” (Molomona 1:15). Naʻá ne fakaʻamu ke tokoniʻi e kau Nīfaí ke fakatomala, ka koeʻuhí ko ʻenau angatuʻu fakahāhaá naʻe taʻofi ia ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa malanga kiate kinautolu. ʻI he taʻu kei talavou ko ʻení naʻe fili ia ke ne taki e kau tau Nīfaí. Koeʻuhí kuo mole mei he kau Nīfai tokolahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi meʻafoaki kehe ʻa e ʻOtuá, naʻe tuku pē ki honau mālohi ʻo nautolú ʻi heʻenau tau mo e kau Leimaná.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molomona 1:1–5

ʻOku ʻilo ʻe Molomona ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe tuku kiate ia ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻa e kau Nīfaí

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí ke lava e kau akó ʻo fakakaukau ki ai ʻi heʻenau aʻu atú pē: ʻOkú ke ongoʻi fēfē he taimi ʻoku ui ai koe ʻe he kakaí ko e Māmongá?

ʻI he kamata ʻa e kalasí, fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ʻi he palakipoé. Hili ʻenau aleaʻi e fehuʻí, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií:

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

“Neongo ʻoku ou fakameʻapangoʻia he taimi ʻe niʻihi he ʻikai ke ui ʻe he kakaí ʻa e Siasí ni ʻaki hono hingoa totonú, ka ʻoku ou fiefia he ko e hingoa fakatenetene ʻoku nau fakaʻaongaʻí ko e taha ia ʻo e lāngilangi maʻongoʻonga naʻe fakahoko ʻe ha tangata ʻiloa pea mo ha tohi ʻokú ne ʻomi ha fakamoʻoni taʻe mafakatataua ʻo kau ki he Huhuʻi ʻo e māmaní.

“Ka ai ha taha ʻoku fakaʻau ke ne ʻilo ʻa e tangata ko Molomona ʻi heʻene lautohí mo e fakalaulauloto ki heʻene ngaahi leá, ha taha ʻokú ne lau e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻeni ʻo e hisitōliá ʻa ia naʻe fakatahaʻi mo ne fakatolonga hono konga lahí, te ne ʻilo ko e Molomoná ʻoku ʻikai ko ha foʻi lea ke taʻe fakaʻapaʻapaʻi, ka ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e lelei lahi tahá—ko e lelei ko iá ko e ʻOtuá ia” (“Mormon Should Mean ‘More Good,’” Ensign, Nov. 1990, 52–53).

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e fakakaukau ʻo e Molomona 1–2, fakamatalaʻi ange hili e taʻu ʻe 320 mei he hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻe meimei ke faiangahala e taha kotoa ʻi he fonuá. ʻI he taimi ko ʻení, kuo ngāue ʻa ʻEmaloni, ko ha tangata angamāʻoniʻoni, ko ha tokotaha tauhi lekooti, naʻe “ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, [ke] ne fufuuʻi ʻa e ngaahi lekooti ʻa ia naʻe toputapú” (vakai, 4 Nīfai 1:47–49). ʻI he taimi tatau pē ko ʻení, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEmaloni ki ha tamasiʻi taʻu 10 naʻe ui ko Molomona peá ne fakahinohino ia kau ki hono fatongia he kahaʻú ki he ngaahi lekōtí.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 1:2, ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEmaloni ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa Molomoná. Kole ange ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. Tohiʻi ʻa e hingoa Molomona ʻi he palakipoé, pea hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ai. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea ko e anga fakamotuʻa ʻoku ʻuhinga ia ko e nonga, fakamātoato, mo e faʻa fakakaukau.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau anga fakamotuʻa ki aí? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí hono tauhi mo maʻu e sākalamēnití, ako folofolá, angamaʻá, mo e lea mo fakamoʻoni kau ki he Fakamoʻuí.) Ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau anga fakamotuʻa ki he ngaahi meʻá ni?

Fakamatalaʻi ange ʻe lava pē ke anga fakamotuʻa ha taha pea kei fiefia pē mo kata. Neongo ia, ʻoku mahino ki he tokotaha anga fakamotuʻá ʻa e taimi ke fiefia aí mo e taimi ke fakamātoato ange aí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e “mata potó”?

Ke hoko ko e konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

“ʻI he taimi ʻoku tau mata poto aí, ʻoku vave ʻetau sio pe fakatokangaʻi mo talangofuá. ʻOku mahuʻinga fakatouʻosi ʻa e ongo meʻa tefito ko ʻení—sió mo e talangofuá—ki he mata potó. Pea ko e palōfita ko Molomoná ko ha sīpinga mahuʻinga ia ʻo e meʻafoaki ko ʻeni ʻoku ngāué. …

“… ʻOku fuʻu mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e mata potó ʻi he māmani ʻoku tau fakahoko ai he taimi ní pea mo ia ke tau moʻui ai he kahaʻú” (“Quick to Observe,” Ensign, Dec. 2006, 34).

  • ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he malava ke tau sio vave mo talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻEikí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki ha meʻa ʻoku totonu ke nau fai fakamātoato ange—ha meʻa ʻoku totonu ke nau anga fakamotuʻa ange ai. Kole ange foki ke nau hiki e ngaahi fakahinohino mei he ʻEikí te nau loto vēkeveke ke talangofua ange ki aí. Poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ke nau hoko ʻo anga fakamotuʻa ange pea mata poto.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 1:3–5, pea kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa ʻEmaloni kia Molomoná.

  • Ko e hā naʻe kole ʻe ʻEmaloni ke fai ʻe Molomoná?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne fie maʻu ai ke anga fakamotuʻa mo mata poto ʻa Molomona ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia ko ʻení?

Molomona 1:6–19

Koeʻuhí ko e angatuʻu fakahāhā ʻa e kakaí, ʻoku taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa Molomona ke ʻoua naʻa malanga kiate kinautolu

ʻEke ki he kau akó pe kuo mole haʻanau meʻa naʻa nau mataʻikoloa ʻaki pe kuo ʻave meiate kinautolu ha meʻa mahuʻinga. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau vahevahe e ngaahi aʻusia ko ʻení.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Molomona 1:6–12 ʻaki hono fakamatalaʻi ange lolotonga e kei talavou ʻa Molomoná, naʻá ne mamata ʻi ha ngaahi tau lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Naʻá ne toe mamata foki ki he mafola ʻa e faiangahalá ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa ʻi he fonuá.

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ko e fuʻu faiangahala ʻa e kau Nīfaí, naʻe mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga mei he ʻEikí. Vahe ua e kalasí. Vahe ki he konga ʻe taha ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 1:13–14, 18, ʻo kumi e ngaahi meʻafoaki naʻe kamata ke toʻo ʻe he ʻEikí mei he kau Nīfaí. Vahe ki he konga ʻe tahá ke nau lau ʻa e Molomona 1:14, 16–17, 19, ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe toʻo ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení mei he kau Nīfaí. Fakaafeʻi e kau akó mei he kulupu takitaha ke nau vahevahe mo e kalasí e ngaahi meʻa kuo nau maʻú.

  • Fakatatau ki he Molomona 1:13–14, ko e hā e meʻa ʻoku hoko he taimi ʻoku angatuʻu ai e kakaí mo tafoki mei he ʻEikí? (Mahalo ʻe ʻoange ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Fakakaukau ke fakamatalaʻi fakanounou ʻenau ngaahi talí ʻaki hano hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he taimi ʻoku faiangahala mo taʻe tui ai e kakaí, ʻoku mole meiate kinautolu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kuo nau maʻu mei he ʻEikí pea ʻikai lava ke nau maʻu ʻa e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamahinoʻi ange naʻe tuʻu he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e angatuʻu ʻa e kau Nīfaí. Neongo ia, ʻoku fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻoku tau talangataʻa ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi meʻafoaki ʻoku hiki ʻi he Molomona 1:13–14, 18 ʻe faingataʻa taha kiate koe ke molé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 1:15. Kole ki he kau akó ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Molomoná lolotonga iá naʻe mole mei he kau Nīfai tokolahi ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá mo e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe lava ai ke maʻu ʻe Molomona ha ngaahi aʻusia fakalaumālie neongo naʻá ne ʻi he lotolotonga ʻo e faiangahala lahí?

Molomona 2:1–15

ʻOku taki ʻe Molomona ʻa e kau tau Nīfaí mo e loto mamahi ʻi heʻenau faiangahalá

Kole ki ha tokotaha ako ʻoku taʻu 15 (pe ofi ki he taʻu 15) ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 2:1–2. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ʻa e fatongia naʻe ʻoange kia Molomona ʻi heʻene taʻu 15 (ʻi he “taʻu ia hono hongofulu mā onó”). Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto pe ʻoku fēfē nai ha taki ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 15 ha kau taú.

  • Ko e hā nai ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai ʻe he ngaahi ʻulungaanga ʻoku lau ki ai ʻi he Molomona 2:1 ʻa Molomona ke ne hoko ko ha taki ʻi ha kau taú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Molomona 2:3–9 ʻaki hano talanoaʻi ki he kau akó naʻe ʻohofi ʻe he kau Leimaná ʻa e kau tau Nīfaí ʻi he fuʻu mālohi lahi ʻaupito pea naʻa nau fakamanavaheeʻi ʻa e kau Nīfaí ʻo nau holomui. Naʻe tuli kinautolu ʻe he kau Leimaná mei he feituʻu ʻe taha ki he feituʻu ʻe taha ʻo aʻu ki he fakatahataha ʻa e kau Nīfaí ʻi he feituʻu pē ʻe taha. Fāifai, ne matuʻuaki ʻe he kau tau ʻa Molomoná ʻa e kau Leimaná pea tupu ai ʻenau holá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 2:10–15, ʻo kumi e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kau Nīfaí hili e ngaahi tau ko ʻení.

  • Ko e hā ne loto mamahi ai e kau Nīfaí? (Vakai, Molomona 2:10–13. Naʻa nau loto mamahi koeʻuhí naʻe ʻikai lava ke nau tauhi ʻenau ngaahi koloa ʻanautolú. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻa nau loto mamahi koeʻuhí pē ko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi angahalá, kae ʻikai koeʻuhí ko haʻanau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá.)

  • Fakatatau ki he Molomona 2:13–14, naʻe ʻilo fēfē ʻe Molomona naʻe ʻikai fakahaaʻi ʻe he loto mamahi ʻa e kakaí ha fakatomala moʻoní?

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e “loto mamahi… ki he fakatomalá” mo e “loto mamahi ʻa e kau malaʻiá,” hiki ʻeni he palakipoé:

Ko kinautolu ʻoku loto mamahi ki he fakatomalá …

Ko kinautolu ʻoku loto mamahi pē koeʻuhí ko e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá …

Kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e Molomona 2:12–15, ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻo e kakai ʻi he ongo kulupu ko ʻení. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku totonu ke hā mei heʻenau ngaahi talí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení:

ʻOku fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻoku loto mamahi ki he fakatomalá ʻa e lelei ʻo e ʻOtuá pea haʻu kia Kalaisi ʻaki e loto fakatōkilalo.

Ko kinautolu ʻoku loto mamahi koeʻuhí pē ko e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá ʻoku hokohoko atu ʻenau angatuʻu ki he ʻOtuá.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molonai ʻa e kupuʻi lea “ko e loto mamahi ia ʻa e kau malaʻiá” (Molomona 2:13) ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e loto mamahi ʻa kinautolu ʻoku mamahi koeʻuhí ko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi tōʻongá ka ʻoku ʻikai ke nau loto ke fakatomala. ʻOku ʻikai fakaiku ʻa e ʻulungaanga ko ʻení ki he fakamolemolé mo e melinó. ʻOku fakaiku ia ki he malaʻia, ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku taʻofi ai ha taha ʻi heʻene tupulaki ki he moʻui taʻengatá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku nau tali ʻakí ʻi he taimi ʻoku nau fakatokangaʻi ai kuo nau faiangahalá. Poupouʻi kinautolu ke nau haʻu ki he Fakamoʻuí mo e loto fakatōkilalo koeʻuhí ke lava ʻo fakamolemoleʻi kinautolu, aʻusia e melinó, pea fakalelei ki he ʻOtuá.

Molomona 2:16–29

ʻOku maʻu ʻe Molomona ʻa e ngaahi peleti mo e ngaahi lekooti ko ha fakamatala ki he faiangahala hono kakaí

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Molomona 2:16–18 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻi he hokohoko atu ʻa e ngaahi tau mo e kau Leimaná, naʻe ʻilo ai ʻe Molomona ʻokú ne ofi ki ha moʻunga naʻe ui ko Simi, ʻa ē naʻe fufuuʻi ai ʻe ʻEmaloni ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kau Nīfaí. Naʻá ne ʻave ʻa e ngaahi peleti ʻa Nīfaí pea kamata ke ne lekooti e meʻa kuó ne mamata ki ai ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí talu mei he taimi naʻá ne kei tamasiʻi aí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 2:18–19. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e fakamatala ʻa Molomona ki he ngaahi tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakai ʻi hono kuongá. Kole ange foki kiate kinautolu ke nau kumi ʻene fakamatala fakatāutaha ʻo e ʻamanaki leleí.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Molomona ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālié ʻi hono kuongá? (“Kuo hā maʻu ai pē ʻa e ngaahi faiangahalá mo e ngaahi anga fakalieliá.”)

  • Mei he meʻa kuó ke ako kau kia Molomoná, ʻokú ke pehē ko e hā naʻá ne maʻu ai ha loto falala ʻe “hiki hake [ia] ʻi he ʻaho fakaʻosí”? (Mahalo te ke fie maʻu ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ko e taimi naʻe lea ai ʻa Molomona “ʻe hiki hake [ia] ʻi he ʻaho fakaʻosí,” ko ʻene ʻuhingá ki he toetuʻú pea ʻomi ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ke nofo mo Ia ʻo taʻengata.)

  • ʻOku tokoni fēfē kiate koe ʻa e sīpinga māʻoniʻoni ʻa Molomoná? (Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tali lahi ʻoku kehekehe. ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe heʻenau ngaahi talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau lava ʻo fili ke moʻui māʻoniʻoni, ʻi ha sosaieti faiangahala. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki he ngaahi kaungāmeʻá pe kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau tuʻu maʻu ʻi he talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke fai pehē ai ʻa kinautolu ʻoku nau feohí?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa pau ʻi heʻenau moʻuí ʻa ia te nau lava ke fai ha meʻa lahi ange ke taukaveʻi ʻa e totonú. Fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki he founga ʻoku nau saiʻia ke tali ʻakí ʻi hano toe ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻi he meʻa tatau ko iá. Fai ha fakamoʻoni hangē ko Molomoná, te tau lava ʻo fai ha fili ke moʻui māʻoniʻoni pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tuʻu maʻu maʻá e meʻa ʻoku totonú, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke fai pehē ai ʻa e niʻihi kehe ʻoku tau feohí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molomona 1:1. “Ko au, Molomona”

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he lisí ni ʻa e ngaahi konga he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Molomoná:

  1. Ko e hingoa ʻo ʻeku tamaí ko Molomona (vakai, Molomona 1:5).

  2. Ko e tauhingoa ki he fonua ko Molomoná, ʻa e fonua ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻAlamā ʻa e Siasí (vakai, 3 Nīfai 5:12).

  3. Naʻá ne fakahingoa hano foha ko Molonai (vakai, Molomona 6:6).

  4. Ko ha hako moʻoni ia ʻo Līhai (vakai, 3 Nīfai 5:20).

  5. Naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Molomona 1:15).

  6. Ko ha ākonga ia ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, 3 Nīfai 5:13).

  7. Naʻá ne hoko ko e taki ʻi he ngaahi kau tau Nīfaí (vakai, Molomona 2:1).

  8. Naʻá ne tohi ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá (vakai, 3 Nīfai 5:14).

  9. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e tō ʻa e kau Nīfaí (vakai, Molomona 2:18–19; 3:16; 6:8–22).

Molomona 2:13–15. Loto-mamahi ki he fakatomalá

Naʻe tengihia ʻe Molomona hono kakaí, ʻi heʻene mamata “naʻe ʻikai tupu ʻenau lotomamahí ki he fakatomalá” mo hono ʻiloʻi “ʻe ʻikai tuku maʻu pē ʻe he ʻEikí ke naufiefia ʻi he faiangahalá” (Molomona 2:13). Hangē ko e vakai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, “Ka ʻikai ha fakatomala ʻe ʻikai lava hafakamolemole, pea ka ʻikai ha fakamolemole ʻe tuʻu he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa engaahi tāpuaki kotoa ʻo e taʻengatá” (The Miracle of Forgiveness1969, 117).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi D. Pota ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e mahuʻinga ʻo e ongoʻi loto mamahi ki he fakatomalá:

“ʻOku ʻuhinga ʻa e loto mafesifesí mo e laumālie fakatomalá ki he ʻmamahi ʻoku tāu mo e ʻOtuá”[ʻa ia] ʻokú ne langaki ʻa e fakatomalá’ (2 Kolinitō 7:10). ʻOku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻetau holi ke maʻa mei he angahalá ʻo fuʻu mālohi faú ʻo langa ai hotau lotó ʻi he mamahí pea tau fakaʻamu ai ke ongoʻi ʻa e fiemālie ʻi heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e loto mafesifesí mo e laumālie fakatomalá ʻoku nau fiemālie ke fai ha meʻa pē pea mo e meʻa kotoa pē ʻe folofola ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, ʻo ʻikai ha fakafepaki pe tāufehiʻa. ʻOku ʻikai ke tau kei fai e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau founga ʻatautolú, ka ke fai ia ʻo fakatatau ki he founga ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau fakavaivaiʻi pehē kitautolú, ʻe ʻaonga leva ʻa e Fakaleleí pea hoko ai mo e fakatomala moʻoní. ʻE ngāue ki he tokotaha ʻoku fakatomalá ʻa e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe fakafonu ia ʻaki ʻa e nonga ʻo e konisēnisí pea mo e fiefia ʻi he fakalelei mo e ʻOtuá” (“Ko ha Loto Mafesifesi mo ha Laumālie Fakatomala,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2007, 32).

Paaki