Laipelí
Lēsoni 138: Molomona 3–4


Lēsoni 138

Molomona 3–4

Talateú

Hili hono toe ʻave ʻe he kau Nīfaí honau ngaahi fonuá mei he kau Leimaná, naʻa nau toe teuteu ke tau. Naʻe kōlenga ʻa Molomona ki he kau Nīfaí ke nau fakatomala. Neongo ia, naʻa nau pōlepole ʻi honau mālohi ʻo nautolú pea nau kalanga ke sāuni maʻa honau ngaahi tokoua kuo toó. Koeʻuhí kuo taʻofi ʻe he ʻEikí hono kakaí ke nau fai ha sāuní, naʻe fakafisi ʻa Molomona ke ne taki ʻa e kau tau Nīfaí pea naʻa nau ʻulungia. ʻI he hokohoko atu e faiangahala ʻa e kau Nīfaí, naʻe huaʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻEne fakamāú kiate kinautolu, pea naʻe kamata ke fakaʻauha kinautolu ʻe he kau Leimaná mei he māmaní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molomona 3:1–8

ʻOku fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí ʻi he taú ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke fakatomala, ka naʻe fakafefeka honau lotó

Kimuʻa he kalasí, hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: Kuó ke ongoʻi nai naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke Ne maʻu hoʻo tokangá mo poupouʻi koe ke liliu ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí?

Kamata ʻaki hono kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi he palakipoé. (Fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi haʻisia ke vahevahe ha meʻa ʻoku pelepelengesi pe ʻikai fakahāhāholo.) Te ke ala fakakaukau foki ke vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia.

Fakamatalaʻi ange naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke Ne maʻu e tokanga ʻa e kau Nīfaí koeʻuhí ke nau liliu mei heʻenau faiangahalá. Neongo ia, naʻe fakafefeka e loto ʻo e kau Nīfaí pea ʻikai ke nau fakatokangaʻi hono tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi tau mo e kau Leimaná. Hili hono fai ʻe he kau Nīfaí ha aleapau melino mo e kau Leimaná mo e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní (vakai, Molomona 2:28), naʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻEikí, ʻo fakaʻatā ke nau nofo ʻi ha taʻu ʻe 10 taʻe ʻi ai ha fekeʻikeʻi. Lolotonga e ngaahi taʻu ko iá, naʻe tokoniʻi ʻe Molomona e kau Nīfaí ke nau teuteu ki he ngaahi taimi ʻo e taú (vakai, Molomona 3:1).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 3:2–3. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he kau Nīfaí lolotonga e taimi melino kuó Ne ʻoange kiate kinautolú.

  • Ko e hā e pōpoaki naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Molonai ke ne ʻoange ki he kau Nīfaí? Naʻe mahino nai ki he kau Nīfaí ʻa e pōpoaki ko ʻení? Ko e hā e founga naʻe tali ʻaki ʻe he kau Nīfaí ki he pōpoakí?

  • Fakatatau ki he Molomona 3:3, ko e hā ne fakahaofi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí ʻi heʻenau ngaahi tau kuo ʻosí neongo ʻenau faiangahalá?

  • Ko e hā e moʻoni ʻokú ke lava ʻo ʻilo mei he ngaahi fehokotaki ʻa e ʻEikí mo e kau Nīfaí ʻoku hiki ʻi he Molomona 3:2–3? (Malaho ʻe ʻoatu ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Fakamatalaʻi fakanounou ʻenau ngaahi talí ʻaki hono hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie feʻunga kiate kitautolu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Molomona 3:4–8 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí ʻo laka hake ʻi he tuʻo uá ʻi he taú, neongo ʻenau faiangahalá mo ʻenau taʻe loto ke tafoki kiate Iá.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe hono maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí kau ki Hono ʻulungāngá? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí ʻa e ʻaloʻofa mo e faʻa kātaki ʻa e ʻEikí.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu kotoa “ʻa e faingamālie ke fakatomalá” (Molomona 3:3). Hili ia pea kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke loto nai ke fakatomala mo fai ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ke fakahokó? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai he taimí ni ke ke hoko ko e tokotaha ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ke hoko ki aí?

Fai ha fakamoʻoni ki he angaʻofa mo e faʻa kātaki ʻa e ʻOtuá ʻi hono tuku mai ha ngaahi faingamālie kiate kitautolu ke tau fakatomala aí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi fakaafe ke fai ha liliu ʻi heʻenau moʻuí, pea poupouʻi kinautolu ke nau fai leva ʻa e liliú.

Molomona 3:9–22

ʻOku fakautuutu ʻa e faiangahala ʻa e kau Nīfaí, pea ʻoku fakafisi ʻa Molomona ke taki ʻenau kau taú

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai ha tali ʻa e kau Nīfaí ki he fakaafe ʻa e ʻEikí ke nau fakatomalá ka naʻa nau fakafefeka honau lotó. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 3:9–10. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e founga naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ko e tali ia ki heʻenau toutou ikunaʻi e kau Leimaná. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakahā ki he kau akó ko e foʻi lea ko esāuni ʻi heveesi 9 ʻoku ʻuhinga ia ko e feinga ke teʻia.)

  • Naʻe tali fēfē ʻa e kau Nīfaí hili ʻenau ngaahi ikuna ʻi he kau Leimaná?

  • Ko e hā naʻe fehalaaki ai e pōlepole ʻa e kau Nīfaí ʻi honau ivi ʻonautolú? Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he pōlepole ko ʻení kau ki honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 3:11–13. Kole ki he kalasí ke nau kumi e tali ʻa Molomoná he taimi naʻe kalanga ai e kau Nīfaí te nau fai ha sāuní.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Molomona he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kau Nīfaí ha holi ke fai ha sāuni ʻi he kau Leimaná?

  • Kuo ʻi ai nai ha taimi ne ke fie maʻu ai ke fai ha sāuni ki ha taha? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e sāuní ko ha tali fakanatula ia ki he kakai tokolahi?

  • Kuo taki ʻe Molomona ʻa e ngaahi kau tau Nīfaí ʻi he taʻu ʻe 30 tupu, neongo ʻenau faiangahalá. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakafisi ʻa Molomona ke taki e kau taú fekauʻaki mo e mamafa ʻo e holi ke sāuní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Molomona 3:14–16, pea poupouʻi e kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Molomona kau ki he holi ke sāuní.

  • ʻOku ʻongoʻi fēfē ʻe he ʻEikí kau ki he holi ke sāuní? (Mahalo ʻe kehekehe e ngaahi tali ʻa e kau akó. Fakamatalaʻi fakanounou ʻenau ngaahi talí ʻaki hono hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku taʻofi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa tau holi ke sāuni.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino lelei ange ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 14–16, kole ki he kau akó ke nau toe fakalea ʻa e konga ʻuluaki ʻo e Molomona 3:15 (“ʻOku ʻaʻaku ʻa e tauteá pea te u totongi”) ʻi he lea pē ʻanautolú.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua naʻa tau feinga ke sāuní? ʻE lava fēfē ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi holi ke sāuní?

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e founga ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi ongo ʻo e sāuní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e faleʻi ko ʻeni meia Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOmi ha tatau ʻo e leá ki he tokotaha ako takitaha, kapau ʻe malava.

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

“ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo tala ʻoku tau ongoʻi ʻita. ʻE fie maʻu ha loto fakatōkilalo ke fakahoko ʻaki ʻeni, ka ʻo kapau te tau tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tau ongoʻi ha loto fakamolemole, te Ne tokoni mai leva. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē’ [T&F 64:10] ke tau lelei ai he ʻoku hanga ʻe he ʻloto tāufehiʻá ʻo fakatuai ʻetau tupulaki fakalaumālié.’ [Orson F. Whitney, Gospel Themes (1914), 144.] Ko ʻetau toki toʻo atu pē ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e ongoʻi ʻitá mei heʻetau moʻuí ko e toki lava ia ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha loto fiemālie kiate kitautolu. …

“… ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá, ʻoku ʻikai totonu ke tau tali ia ʻaki haʻatau sāuni fakafoʻituitui, ka tau tuku ke fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene tafaʻakí pea tau tukuange leva ia. ʻOku ʻikai faingofua ke tukuange pea taʻofi mei hono fakaili ʻi hotau lotó ʻa e ongo tāufehiʻá. Kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa pē ha melino pelepelengesi ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí, ka ʻe lava ke toki hoko pē ʻeni ʻi heʻetau loto fiemālie ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto ʻitá, tāufehiʻá pe sāuní” (“Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 69).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 3:17, 20–22, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Molomona ke tau ʻiló. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e faleʻi ʻa Molomona ke “mou fakatomala pea teuteu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e nofoʻanga fakamaau ʻo Kalaisí” (Molomona 3:22).

Molomona 4

ʻOku kamata ke fakaʻauha ʻe he kau Leimaná ʻa e kau Nīfaí mei he fonuá

Kole ki he kau akó ke hiki hake honau nimá kapau ʻoku nau ʻilo ha taha kuó ne fai ha meʻa hala ka kuo teʻeki ke maʻu ia pe fehangahangai mo e ngaahi nunuʻa ʻo e faihalá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke faʻa fifili nai pe ko e fē e taimi ʻe hoko ai e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fili halá ki ha taha ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻene fili halá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 4:1–2, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ki he kau tau Nīfaí ʻi heʻenau holi ke fai ha sāuni ʻi he kau Leimaná. Hili ia pea kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 4:4, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ola lelei ai ʻa e kau tau Nīfaí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 4:5. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he ngaahi ola ʻo e hokohoko atu ʻi he faiangahalá. ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó e meʻa kuo nau maʻú, hiki he palakipoé ʻa e moʻoni ko ʻení mei he Molomona 4:5: “ʻE tō ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá ki he kau angahalá.” Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 4:10–12, ʻo kumi e ngaahi fakamatala ʻo e faiangahala ʻa e kau Nīfaí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Molomona 4:13–14, 18, 21–22. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e founga naʻe huaʻi hifo ai e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he kau Nīfaí.

  • Ko e hā e konga fakamamahi taha ʻo e fakamatalá ni kiate koé,?

ʻAi ke vakai e kau akó ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke hiki he palakipoé. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava ai ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fakalaulaulotó.

Fai ha fakamoʻoni ki he manavaʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hono tuku mai ha ngaahi faingamālie feʻunga ke tau fakatomala ai. Fai foki ha fakamoʻoni ʻe hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi nunuʻá kiate kinautolu ʻoku hokohoko atu he faiangahalá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molomona 3:9–10. Ko hono fai ha fuakavá

Naʻe pehē ʻe Molomona naʻe fuakava ʻa e kau Nīfaí “ki he langí, kae ʻumaʻā foki ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá” te nau ʻalu ke sāuni ʻi he kau Leimaná (vakai, Molomona 3:9–10). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e lea ʻaki ha fakapapau ʻi he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ha mahino ki he natula taʻetotonu ʻo e ngaahi feinga ʻa e kau Nīfaí ke fakakau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau sāuní.

“Naʻe fuʻu mahuʻinga ange ʻaupito hono lea ʻaki ha fakapapau ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kuonga muʻá ʻi hono fakatokangaʻi ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu.

“Hangē ko ʻení: Naʻe fekumi ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke ʻomi ʻa e ngaahi lauʻi peleti palasá meia Lēpani. Naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí. Ka naʻe lea ʻaki ʻe Nīfai e fakapapau ko ʻení: ‘Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku tau moʻuí, ʻe ʻikai te tau ō hifo ki heʻetau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá kae ʻoua kuo tau fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.’ (1 Nīfai 3:15.)

“Ko ia ai naʻe ʻai ʻe Nīfai ke hoko ʻa e ʻOtuá ko hono hoa ngāue. Kapau he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi lauʻi peletí, naʻe ʻuhinga ia kuo taʻemalava ʻe he ʻOtuá. Pea koeʻuhí ʻoku ʻikai ke taʻemalava ʻe he ʻOtuá ha meʻa, naʻe pau kia Nīfai ke ne ʻomi ʻa e ngaahi lauʻi peletí pe ko ʻene tuku hifo ʻene moʻuí ʻi he feingá” (“The Doctrine of the Priesthood,” Ensign, May 1982, 33).

Paaki