Laipelí
Lēsoni 141: Molomona 8:12–41


Lēsoni 141

Molomona 8:12–41

Talateú

Hili e tohi ʻe Molonai kau ki he fakaʻauha ʻo hono kakaí mo e pekia ʻa ʻene tamaí, naʻá ne kikiteʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ne fakatokanga ki he ngaahi nunuʻa ʻo hono fakaʻikaiʻi iá. Naʻe mamata ʻa Molonai ʻe ʻomi e lekooti ʻa Nīfaí ʻi ha kuonga ʻo e faiangahala lahi, ʻi ha taimi ʻe ʻofa ange ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi koloa fakamāmaní ʻi he ʻOtuá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻe hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi mahuʻinga lahi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tūkunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molomona 8:12–32

ʻOku kikiteʻi ʻe Molonai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Kimuʻa he kalasí, teuteu ke fakaʻaliʻali ha ngaahi meʻa pe ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi ha ngaahi fakalakalaka fakatekinolosia. ʻI he kamata ʻa e kalasí, taki e tokanga ʻa e kau akó ki he ngaahi meʻa ʻoku fakaʻaliʻalí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

“ʻOku ou fie lea kau ki he taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuo foaki mai ki he māmaní ʻi onopōní. Ko e meʻaʻofa ʻoku ou fakakaukau ki aí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe faʻahinga ʻilo foʻou kuo ʻomi ʻi he ngaahi fuʻu liliu fakangāue mo fakatekinolosiá. Ko ha meʻaʻofa ʻeni ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi fakalakalaka fakaofo kuo tau mamata ai ʻi he faitoʻo fakaonopōní. ʻOku mahuʻinga lahi ange ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he fakalakalaka ʻo e vakapuná pe puna he vavaá. ʻOku ou lea ki he meʻaʻofa ʻo e …” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4).

  • ʻOkú ke saiʻia nai ke maʻu ʻa e meʻaʻofa naʻe talanoa ki ai ʻa Palesiteni Penisoní? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e meʻaʻofá?

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Molonai kau ki he meʻaʻofá ni. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molomona 8:12 ke ʻilo ko e hā ʻa e meʻaʻofa ko iá. Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “lekōtí ni” ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa Palesiteni Penisoni ki he meʻaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 8:13–16. Kimuʻa ke nau laú, kole ange ke nau kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai kau ki he mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Hili ia pea ʻeke ange ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoniʻi kinautolu ke nau aleaʻi mo ʻanalaiso e meʻa kuo nau maʻú:

  • ʻE fakakaukau e kakai ʻe niʻihi ki he mahuʻinga fakapaʻanga ʻo e ngaahi peleti koulá. Fakatatau ki he Molomona 8:14, ko e hā e konga ʻo e ngaahi peletí naʻe “fuʻu mahuʻinga ʻaupitó”? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo koeʻuhí ʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻEikí ha taha ke “maʻu koloa” mei he ngaahi peleti koulá, ko e ngaahi peletí ʻiate kinautolu pē “ʻoku ʻikai hano ʻaonga.” Neongo ia, ko e lekooti naʻe hiki ʻi he ngaahi peletí “ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito.”)

  • Naʻe pehē ʻe Molonai ʻe toki lava pē ke ʻomai e Tohi ʻa Molomoná ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e “mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi {e ʻOtuá]” (Molomona 8:15). ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e lea ko ʻení? (ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, mahalo naʻá ke fie maʻu ke fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:46, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, kimuʻa ke ne ʻomai e Tohi ʻa Molomoná.)

  • ʻI he Molomona 8:16, ʻoku tokoni fēfē ʻa e fakamatala ʻa Molonai ki hono ʻomai e Tohi ʻa Molomoná ke fakamatalaʻi ʻa e fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻo e tohí?

Hangē ko hono lekooti ʻi he Molomona 8:17–21, naʻe fakatokanga ʻa Molonai kiate kinautolu te nau fakaangaʻi pe fakafepakiʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea kumi ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa Molonaí.

  • Ko e hā e ngaahi fakatokanga ʻa Molonai kiate kinautolu ʻoku nau fakaʻikaiʻi pe fakaangaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā e moʻoni ʻokú ke ako mei he Molomona 8:22? ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻomai ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakahoko e ngaahi taumuʻa taʻengata ʻa e ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Molomona 8:23–25 ʻa e ngaahi lea ʻa Molonai kau ki he ngaahi lotu ʻa e kau Māʻoniʻoni faivelenga naʻa nau moʻui kimuʻa ʻi Hono kuongá. Naʻá ne lea ʻo kau ki heʻenau tangi ki he ʻEikí “mei he efú.” Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e meʻa naʻe lotua ʻe he kau Māʻoniʻoni ʻi he kuongamuʻa ʻo e Ongo ʻAmeliká fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko hai naʻe lotua ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻo e kuonga muʻá? (Naʻa nau lotua honau kāingá—ʻuhinga ia ki he kau Leimaná mo honau hakó—pea maʻá e tokotaha te ne ʻomai ʻa e Tohi ʻa Molomoná—ʻuhinga ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.)

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai ʻa e ngaahi tūkunga ʻe hoko he taimi ʻe ʻomi ai e Tohi ʻa Molomoná. Hili ia pea kole ange ke nau fakakaukauloto kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ʻo Molonaí, naʻe moʻui ʻi he taʻu ʻe 1,600 tupu kuo hilí peá ne mata-meʻa-hā-mai ki hotau ʻahó.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ha palakalafi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tūkunga fakalaumālie ʻi hotau ʻahó. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau tohi aí, fakaafeʻi ha tokolahi ʻo kinautolu ke nau vahevahe e meʻa kuo nau tohí. Hili ia pea kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molomona 8:26–32 pea fakafehoanaki ʻenau ngaahi palakalafí mo e fakamatala fakaepalōfita ʻa Molonai ki hotau ʻahó. Vahevahe e kalasí ke nau tautau toko ua. Kole ki he hoa takitaha ke vahevahe ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau mo faikehekehe siʻisiʻi pē ʻi heʻenau ngaahi fakamatalá mo e fakamatala ʻa Molonaí.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻoku tonu ʻi he fakamatala ʻa Molonai ki hotau ʻahó?

Hiki ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi kikite ʻa Molonaí he palakipoé: ʻE ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá lolotonga e kuonga ʻo e faiangahala lahi. Kapau kuó ke ʻosi fakaʻaliʻali ha ngaahi meʻa pe ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi ha ngaahi ʻilo foʻou fakatekinikale pe fakafaitoʻo, fakakaukau ke tuku ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná hoko atu ki ai. Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto mo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau moʻuí, fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku lava fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa e faiangahalá ʻi hotau ʻahó?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku mahuʻinga ange ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻilo foʻou fakatekinikalé pe fakafaitoʻó?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e “taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha ki he māmaní ʻi onopōní,” hangē ko e lea ʻa Palesiteni Penisoní?

  • Kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha kaungāmeʻa ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko e hā hoʻo talí?

Molomona 8:33–41

ʻOku mamata ʻa Molonai ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí mo ne fakahalaiaʻi ʻa e faiangahala fakalaumālie ʻi hotau kuongá

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molomona 8:35. Kimuʻa ke ne laú, fakamahinoʻi ange ʻoku lea hangatonu mai ʻa Molonai kiate kitautolu ʻi he veesi ko ʻení.

  • ʻE anga fēfē hano takiekina ʻe he vēsí ni ʻa e founga ʻoku tau lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e fehuʻí ni, lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní, naʻá ne lea ai kau ki he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

“Kapau naʻa nau vakai mai ki hotau ʻahó pea fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mātuʻaki mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai nai ko e founga ia ʻoku totonu ke tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi kiate kitautolu, ‘Ko e hā hono ʻuhinga naʻe ueʻi hake ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke fakakau atu ʻa e meʻa ko iá heʻene lekōtí? Ko e hā e lēsoni te u lava ako mei ai ʻa ia ʻe tokoni kiate au ʻi heʻeku moʻui ʻi he ʻaho ní?’” (Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” 6).

Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki he faleʻi ko ʻení ʻi heʻenau ako e toenga ʻo e ngaahi lea ʻa Molonaí ʻi he Molomona 8.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau fakatokangaʻi ai ha taha ʻoku faingataʻaʻia—fakatuʻasino, fakaeloto, fakasosiale, pe fakalaumālie. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he meʻa naʻa nau fai ke tokoni ki he tokotaha ko iá—pe, kapau naʻe ʻikai ke nau fai ha tokoni, ko e hā e meʻa naʻa nau mei faí. Fakaafeʻi foki kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻa nau fili ai ke tokoní pe ʻikai ke tokoní.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Molomona 8:33–41. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga ʻe ʻikai ke fai ai ha tokoni ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Ko e hā ʻe ʻikai tokoni ai e kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí ʻa e hīkisiá, faiangahalá, ʻofa he paʻangá mo e vala leleí ʻo lahi ange ia he ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, mo holi ki he fakamālō ʻa e māmaní.)

  • ʻI he Molomona 8:38, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Molomona ʻa e foʻi lea ko e angaʻuli. Ko e hā ha ngaahi ivi takiekina ʻe niʻihi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻe lava ke pehē ko e angaʻuli? (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e hīkisiá, ponokalafí, mo e ʻofa he paʻangá.)

Kole ki he kau akó ke nau tohi ha sētesi ʻe taha ʻokú ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa kuo nau ako mei he Molomona 8:36–41 kau ki hotau fatongia ke tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko ua pe toko tolu ke nau lau ʻenau ngaahi sētesí ki he kalasí. Neongo e kehekehe e ngaahi lea ʻa e kau akó, ʻoku totonu ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu ʻa e founga ʻoku tau tauhi ʻaki ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi fie maʻu vivili taha ʻi hoʻo ʻapiakó pe koló? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ke tokoni ke tokangaʻi e kakaí ʻi he ngaahi fie maʻu ko ʻení? (Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke foaki ʻenau paʻangá mo honau taimí ki he meʻa mahuʻinga kotoa pē pe ki he tokotaha kotoa pē ʻoku kole tokoni. ʻI honau ngaahi fāmilí pea ʻi he Siasí, ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupú ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻIkai ngata aí, ʻoku nau lava ʻo muimui ʻi he tataki ʻa e Laumālié ke fai ha tokoni ʻiate kinautolu pē.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ʻo fai ʻe he toʻu tupu ʻi he Siasí ke tokangaʻi ai ʻa e masivá? (Kapau ʻoku ʻikai fakahā atu ʻe he kau akó ʻa e foaki ʻaukaí, mahalo te ke fie maʻu ke fakamamafaʻi ange ʻa e totongi ʻo e ngaahi foaki ʻaukaí ʻaki hono lau e ngaahi palakalafi ʻi lalo ʻi he “Sāpate ʻAukaí” ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], peesi 218–220.)

Hili hono aleaʻi ko ʻení, fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki ha meʻa ʻe taha pe ua te nau lava ʻo fai ke tokangaʻi ai ʻa e masivá mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Malaho te nau tohi ha ngaahi fokotuʻu kuo nau fanongo ai lolotonga e kalasí pe ko haʻanau fakakaukau pē ʻanautolu. Fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ha taumuʻa ke fai ai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi uike ka hokó. Poupouʻi kinautolu ke fakahoko ʻenau ngaahi taumuʻá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molomona 8:14–18. “Ko ia ia te ne ʻomi [e meʻá ni] ki he māmá ʻe tāpuakiʻi ia”

Naʻe kikiteʻi ʻe Molonai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ē naʻe fili ke ne ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní (vakai, Molomona 8:15–16). Naʻe ʻiloʻi foki ʻe he kau palōfita fakakuongamuʻa kehe kau kia Siosefa Sāmita pea naʻa nau lotua ia ke ola lelei hono liliu mo pulusi ʻa e ngaahi peleti koulá, ko ia ai ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá (vakai, Molomona 8:23–25; T&F 10:46). Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he fatongia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

“Ko hono moʻoní, ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá—ʻo ʻikai toe lahi ange pe siʻi ange ai!

“Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi folofolá ka naʻe fakafou mai pē ʻiate ia. Ko ia ia ʻa e meʻangāue naʻe fakahoko mai ai e ngaahi fakahaá. … …

“Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha tamasiʻi naʻe ʻikai ke ako pea tupu hake ʻi ha faama. Kapau ʻe lau ʻene ngaahi tohi totonu naʻá ne kamata ʻakí ʻe mahino ai naʻe ʻikai ke ne fuʻu poto ʻi he sipelá mo e kalamá pea pehē foki ki he anga ʻo e fakaleá.

“Ko e mana moʻoni ʻa e fakafou mai ʻiate ia ʻa e ngaahi fakahā ʻi ha faʻahinga founga poto he faʻutohí” (“We Believe All That God Has Revealed,” Ensign, May 1974, 94).

Molomona 8:37–38. ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá ki he fiefia taʻengatá?

Naʻe fakamoʻoni ʻa Pīsope H. Tēvita Peatoni, Pīsope Pulé, ki he ngaahi ola taʻengata ʻo hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá:

“Ko e taumuʻa, ngaahi talaʻofa mo e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakamālohia ʻa ʻetau ngāue ko hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻoku mahulu atu ia ʻi he ngaahi ngataʻanga pē ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngāue toputapú ni ke ʻaonga mo faitāpuekina pē ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia pe masivá. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu kakato e moʻui taʻengatá ʻo kapau he ʻikai ke tau fetauhiʻaki lolotonga ʻetau ʻi he māmaní. Ko e feilaulaú mo hono foaki ʻo ʻetau moʻuí maʻá e niʻihi kehé, ʻoku fakafou ai ʻetau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e feilaulaú mo e fakatapuí” (“Ko e Ngāue Fakamāʻoniʻoni ʻo e Uelofeá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 81–82).

Paaki