Laipelí
Lēsoni 51: Ngaahi Lea ʻa Molomoná–Mōsaia 1


Lēsoni 51

Ngaahi Lea ʻa MolomonáMōsaia 1

Talateú

ʻOku hoko ʻa e tohi ʻoku ui ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ko ha fehokotakiʻanga ʻo e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí mo e fakanounou ʻe Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona ʻi he tohí ni, ʻa ia ne hiki ʻe Molomona ʻi ha meimei taʻu ʻe 400 hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne kole ha fakahinohino mei he ʻOtuá pea naʻe tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa ke fakakau ʻi heʻene lekōtí. Naʻá ne toe fakamatala foki ai kau ki he Tuʻi ko Penisimaní mo ʻomi ha ngaahi ʻilo mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻuhinga ne maʻu ai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ha mālohi lahi ki hono kakaí. ʻOku ʻi he Mōsaia 1 ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá. Naʻá ne akoʻi kinautolu ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau manatuʻi ʻa e ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:1–11

Ko hono fakamoʻoniʻi ʻe Molomona naʻe maluʻi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi lekooti kehekehe ʻi ha taumuʻa fakapotopoto

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe ueʻi ai kinautolu ʻe he Laumālié ke nau fai ha meʻa. Mahalo te ke fie maʻu ke nau tohi fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni ne hokó ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá pe pepa ako he kalasí. Koeʻuhí ke tokoni ke nau fakakaukau ki he meʻa ne nau fouá, mahalo te ke fie vahevahe nounou mo kinautolu haʻo aʻusia pē ʻaʻau. ʻAi ke ʻilo ʻe he kau akó, te ke kole ki ha nau niʻihi tokosiʻi ʻi he konga ki mui ʻo e lēsoní, ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ʻausiá mo e kalasí.

Fakamatala ki he kau akó te nau ako ʻi he ʻahó ni ʻa e sīpinga ʻa ha taha naʻe muimui ʻi ha ueʻi ʻa e Laumālié, neongo naʻe ʻikai mahino ki ai e ngaahi ʻuhinga kotoa naʻe fie maʻu ai ke ne fakahoko iá.

ʻAi ke huke ʻa e kau akó ki he Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻo kumi (ʻi he konga ki lalo ʻo e pēsí pe ʻi he fakamatala nounou ʻo e vahé) ʻa e ʻaho ʻoku fakafuofua naʻe hiki ai ʻe Molomona ʻa e tohí. Kole ange ke nau fakafehoanaki ʻa e ʻaho ko iá mo e ngaahi ʻaho ʻi he tohi ʻa ʻAmenai mo Mōsaiá.

  • Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e Ngaahi Lea ʻa Molomoná mei he ngaahi ʻaho ko ʻení?

ʻĪmisi
Mormon Abridging the Plates

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo hono Fakanounou ʻe Molomona ʻo e ʻŪ Lauʻi Peletí (62520; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 73). Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:1–2. Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe hiki ʻe Molomona ʻa e ʻuluʻi tohi ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻi he hili ʻo e meimei ʻosi hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoni e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ke mahino kiate kitautolu naʻe fakatahatahaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei he ngaahi lekooti kehekehe. ʻOkú ne toe fakahaaʻi foki naʻe tataki ʻe he fakahaá ʻa e meʻá ni.

Fakakaukau ke ke fakaʻaliʻali ange ʻa e saati ʻoku ui ko e “Ko e ʻŪ Lauʻi Peletí Mo ʻEnau Fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomona Kuo Pulusí” ʻoku maʻu ʻi he fakamatala fakalahi he ngataʻanga ʻo e tohi lēsoni ko ʻení, ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻo e tuʻu fekauʻaki ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná, ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí, mo e fakanounou ʻe Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava foki ke teuteu ʻa e nāunau tokoni fakafaiako ko ʻení kimuʻa he taimi kalasí:

Tuku fakataha ha ongo tohi mo ha laʻi pepa. Ko e tohi ʻe tahá ʻoku totonu ke liunga ua hono matolú ʻi he tohi ʻe tahá. ʻI he tuʻa tohi ʻo e tohi ʻoku manifi angé, fakapipiki ki ai ha laʻi pepa kuo ʻosi tohi ko e ʻŪ Lauʻi Peleti Iiki ʻa Nīfaí. ʻI he tuʻa ʻo e tohi matolu angé, fakapipiki ki ai ha laʻi pepa kuo ʻosi tohi Ko e Fakanounou ʻa Molomona ʻo e ʻŪ Lauʻi Peleti Lalahi ʻa Nīfaí. Tohiʻi ʻi he laʻi pepá ʻa e Ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná.

Ke fakaʻaongaʻi ʻa e nāunau tokoni fakafaiakó ni ki he sió ʻi he kalasí, fakaʻaliʻali ʻa e tohi ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e fakanounou ʻa Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi lekooti ʻi he ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí ko e tefitoʻi maʻuʻanga fakamatala ia ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita mei he fakanounou ʻa Molomona ʻo e lekooti ko ʻení ʻa e tohi ʻa Mōsaiá, ʻAlamaá, Hilamaní, 3 Nīfaí, mo e 4 Nīfaí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3. Kole ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe Molomona hili ʻene ʻosi fakanounouʻi ha konga ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. ʻI he taimi ʻe lipooti mai ai ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau maʻú, tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e kupuʻi lea “ʻū lauʻi peleti ko ʻení” ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Hiki ki ʻolunga ʻa e tohi ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Fakamatalaʻi ange naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita mei he lekooti ko ʻení ʻa e tohi 1 Nīfaí ʻo aʻu kia ʻAmenai.

Tuku ke lau ʻe he kau akó ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:4–6 ke nau ʻilo ʻa e ongo ʻa Molomona fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí.

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Molomona naʻe fakafiefia ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfai?

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Molomona ki he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí?

Koeʻuhí ke fakamahinoʻi naʻe fakakau ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí fakataha mo ʻene fakanounouʻi ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí, hilifaki ʻa e tohi manifi angéʻ i he funga ʻo e tohi matolú.

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7. Kole ki he kalasí ke nau kumi e ʻuhinga ne fakakau ai ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí fakataha mo ʻene fakanounouʻi ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí.

  • Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakakau fakataha ai ʻe Molomona e ʻū lauʻi peleti īkí mo ʻene fakanounou ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí? (Naʻe muimui ki ha ueʻi mei he Laumālié.) Naʻe mahino nai kiate ia e ngaahi ʻuhinga kotoa naʻe tonu ai ke ne fai ʻení?

Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó naʻe mahino kia Molomona ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻe ala mahuʻinga ai ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e lahi honau mahuʻinga fakalaumālié pea naʻe fiefia ʻi he ngaahi kikite ʻo Sīsū Kalaisi naʻe ʻi aí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:4–6). Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne ʻilo kotoa ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke ne fakakau kinautolu ʻo tānaki atu ki he konga ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e vahaʻataimi fakahisitōlia tataú. (Ke lau fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ʻilo ai ʻe Molomona ʻi he taimi ko iá, vakai ki he Talateu ki he Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.)

ʻAi ke toe fakamanatu fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7, ʻo kumi ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe Molomona fekauʻaki mo e ʻEikí. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku lava ʻa e ʻEikí ʻo ngāue ʻo fakafou ʻiate kitautolu hono fakahoko Hono finangaló.

  • Naʻe tokoniʻi fēfē nai e ngaahi tokāteline ko ʻení ʻa Molomona ke ngāueʻi e ueʻi naʻá ne maʻú?

  • ʻE ala tokoni fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koe ʻi he taimi te ke maʻu ai ha ngaahi ueʻi mei he Laumālié?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e meʻa ne nau tohi kau ki aí pe fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fakaafeʻi hanau niʻihi ke nau fakamatala ha ngaahi ueʻi ne nau maʻu, ko e hā ʻenau meʻa naʻe fai ki he ngaahi ueʻi ko iá, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó. (Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau ongoʻi haʻisia ke fakamatala ha aʻusia ʻoku fuʻu fakafoʻituitui pe fakatāutaha.) ʻI hono vahevahe ko ia ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá, mahalo te ke fie fai ki hanau niʻihi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻá ke ʻilo ʻa e ikuʻanga ʻo e meʻa kotoa pē kapau naʻá ke muimui ki he ueʻi ko ʻení?

  • Ko e hā naʻá ne ʻoatu ʻa e loto fakapapau mo e tui ke fai ki he ueʻi ko iá?

Fakaʻaliʻali ʻa e tohi ʻokú ne fakafofongaʻi e Fakanounou ʻa Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí, ʻo hilifaki ʻi ʻolunga ai ʻa e tohi ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Peá ke fakaʻaliʻali leva mo e laʻi pepa ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná.

  • Ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku feʻunga ke ʻi ai e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻi heʻene fekauʻaki mo e ongo lekooti kehe ko ʻení?

ʻI he tali mai ʻa e kau akó, fakahū ʻa e laʻi pepa ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ʻi he vahaʻa ʻo e ongo tohí. Fakamatalaʻi ange ʻoku hoko ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ko ha hala fakakavakava ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e talanoa ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí mo e fakanounou ʻa Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí.

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:8. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fakaʻamu ʻa Molomona ʻe iku ki ai ʻene muimui ki he ueʻi ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻi heʻene fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi lekōtí.

Fakamamafaʻi ko hono kotoa ʻo e ngaahi tohi ne ako ʻe he kau akó he taʻu ní he Tohi ʻa Molomoná (1 Nīfai–ʻAmenai) ʻoku lava ke nau maʻu koeʻuhí he naʻe muimui ʻa Molomona ki he ueʻi fakalaumālie ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí.

  • Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he talangofua ʻa Molomona ki he ueʻi ʻa e Laumālié?

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki ʻi he 1 Nīfaí ʻo aʻu ki he tohi ʻAmenaí ʻokú ke houngaʻia ke maʻu? Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he ngaahi akonaki ko iá?

  • Fakakaukau ki he loto fiemālie ʻa Molomona ke muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié. ʻE tokoniʻi fēfē ʻe haʻatau loto fiemālie ke muimui ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻa ʻetau moʻuí? ʻE takiekina fēfē ʻe he faʻahinga loto fiemālie ko ʻení e moʻui ʻa e kakai kehé? (Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻiate kitautolu ʻi he taimi te tau muimui ai ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamoʻoniʻi ange ko e taimi ʻoku tau faipau ai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ngāue ʻa e ʻEikí “ʻiate [kitautolu] ke fai ʻo fakatatau mo hono finangaló” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7).

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18

Ko hono fokotuʻu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e melinó ʻi he fonuá

Tohiʻi ʻa e mei he fekainakí ki he melinó ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18 ʻa e pule ʻa e Tuʻi ko Penisimaní. Naʻe fehangahangai ʻa e tangata angatonú ni mo ha ngaahi faingataʻa lolotonga ʻene hoko ko ha palōfita pea mo e tuʻi ʻo e kakaí. ʻAi ʻa e kau akó ke nau tauhoa pea lau mo honau ngaahi hoá ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18. Kole ange ke feinga ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní mo e kau palōfita kehé ke fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he fonuá.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke laú, kole ki he kau akó takitaha ke nau hiki ha foʻi sētesi ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá ʻokú ne fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní mo hono kakaí ke fakalakalaka ai mei he fekeʻikeʻí ki he melinó. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi sētesí ʻi he palakipoé. ʻE ala faitatau e ngaahi fakamatala nounou ʻa e kau akó mo e ngaahi sētesi ko ʻení:

Ko e taimi ʻoku tau muimui ai ʻi he tataki fakalaumālie ʻa e kau palōfitá, te tau lava leva ʻo fokotuʻu ʻa e melinó.

Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he māfimafi ʻo e ʻEikí.

ʻOku ui kitautolu ke tau ngāue ʻaki hotau iví kotoa ke fokotuʻu ʻa e melinó.

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:17, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe Molomona naʻe lea ʻaki ʻe he Tuʻi ko Penisimaní mo e “kau tangata māʻoniʻoni tokolahi ʻi he fonuá … ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohi mo e mafaí.” Fakamatala ange ʻe ako ʻa e kau akó ʻi he ngaahi lēsoni siʻi ka hokó ha malanga naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻokú ne fakafōtunga ʻa e mālohi mo e mafai ʻo ʻene akonakí.

Mōsaia 1:1–18

Ko hono akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá ʻa e mahuʻinga ʻo e folofolá

Kole ki he kau akó ke nau pehē pē kuo teʻeki ai ke nau teitei ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e folofolá.

  • Ne mei fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ke maʻu ʻa e folofolá?

  • Ko e fē ʻa e ngaahi moʻoni ʻe faingataʻa taha ke ʻikai fakakau ʻi hoʻo moʻuí?

Fakafeʻiloaki nounou ʻa e tohi ʻa Mōsaiá. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he kamataʻanga ʻo e tohi ko ʻení ʻa e fakaʻamu ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke hokohoko atu hono ngaahi fohá hono ako ʻo e folofolá (vakai, Mōsaia 1:2). ʻI hono akoʻi ko ia ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono ngaahi fohá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe mei kehe ai ʻenau moʻuí kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e folofolá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau ʻo e Mōsaia 1:3–8. Kole ki he kalasí ke nau kumi ha ngaahi founga naʻe tāpuakiʻi ai ʻa e kakai Nīfaí tuʻunga ʻi heʻenau maʻu ʻa e folofolá. Kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa ne nau akó.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne tui ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻe tokoniʻi ʻe he folofolá hono ngaahi fohá?

  • Ko e hā naʻe fokotuʻu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e fekauʻaki e fekumi ki he folofolá mo e tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? (Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehe ʻi heʻenau talí, ka ʻoku totonu ke nau talamai ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tokoni e fekumi ʻi he folofolá ke tau ʻilo mo tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú. Te ke lava pē ʻo fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ʻo ofi ki he Mōsaia 1:3–8.)

  • Ko e fē ha taimi ne tokoni atu ai ʻa e ako folofolá ke ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú?

Fai hoʻo fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e folofolá pea ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé. (Mahalo te ke fie hiki kinautolu kimuʻa pea toki kamata ʻa e kalasí.)

Ko e hā ʻa e fanongonongo naʻe palani ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ke fai fekauʻaki mo hono foha ko Mōsaiá?

Ko e hā ʻa e folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní fekauʻaki mo “ha hingoa” ke fakafaiekhekeheʻi ʻaki ʻa e kakaí?

Ko e hā naʻe ʻikai fakaʻauha ai ʻa e kau Nīfaí ʻe he kau Leimaná?

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻá naʻe kole ʻe he Tuʻi ko Penisimaní kia Mōsaia ke ne tauhí?

Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ha miniti ʻe taha ʻo sio pe ko e hā ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení te nau lava ʻo tali mei he Mōsaia 1:10–18.

Hili ha tali nounou ʻa e kau akó ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, talaange te nau ako ʻi he ngaahi lēsoni siʻi ka hokó ʻa e malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní naʻe fai ki hono kakaí ʻa ʻia naʻá ne foaki ange ai “ha hingoa ʻa ia ʻe ʻikai ai pē ke tāmateʻi, kae ngata pē ʻi he maumau fonó” (Mōsaia 1:12).

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18. Ko e ngaahi taʻu kimuʻa ʻo e ngāue ʻa e Tuʻi ko Penisimaní

Naʻe hiki fakahokohoko ʻe Molomona ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e Tuʻi ko Penisimaní he kamata pē ʻene ngāué: ngaahi fakakikihi ʻi hono kakaí; tau mo e kau Leimana ne ʻoho maí; ngaahi Kalaisi loí; kau palōfita, kau malanga, mo ha kau akonaki loi; mavahe ʻa e tokolahi mei he kau Nīfaí ki he kau Leimaná; mo e kia-kekeva ʻi he kakaí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–17). Ka, “ʻi he tokoni … [ʻa e] kau palōfita māʻoniʻoní” ki he Tuʻi ko Penisimaní ʻa ia “naʻá ne pule ki hono kakaí ʻi he māʻoniʻoni” mo “toe fokotuʻu ai ʻa e melinó ʻi he fonuá” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:16–18).

Paaki