Laipelí
Lēsoni 59: Mōsaia 12:18–14:12


Lēsoni 59

Mōsaia 12:18–14:12

Talateú

Ko e taimi naʻe fakafehuʻi ai ʻe he Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí ʻa ʻApinetaí, naʻe valokiʻi kinautolu ʻe he palōfitá ʻi he ʻikai ke nau akoʻi pe tauhi e ngaahi fekaú. Naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he Tuʻi ko Noá ʻene kau taulaʻeikí ke nau fakapoongi ʻa ʻApinetai, ka naʻe maluʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻApinetai mo foaki ange ʻa e mālohi ke hoko atu ʻene pōpoakí. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻApinetai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa ʻĪsaia.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mōsaia 12:18–13:26

Ko hono valokiʻi ʻe ʻApinetai ʻa e Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí ʻi he ʻikai ke nau tauhi mo akoʻi ʻa e ngaahi fekaú

Hiki ʻa e ongo sētesi ko ʻení he palakipoé ke kamata ʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení:

ʻOKU OU ʻILO hono ʻuhinga ʻo e moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOKU OU MOʻUI ʻAKI e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauʻi fakalongolongo ʻa e tuʻunga lelei hono fakamatalaʻi ʻe he ongo sētesí kinautolú, ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻa fakafuofua mei he 1 ki he 10 (ʻo fakafofongaʻi ʻe he 10 ʻa e sētesi ʻokú ne fakamatalaʻi lelei taha kinautolú).

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke lava ʻo ngāue ʻaki fakamātoato e ongo sētesi fakatouʻosi ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻe aleaʻi ai ʻe he kau akó e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí, te nau ako lahi ange ai ki hono mahuʻinga ʻo e ʻiloʻi mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fakamanatu ange naʻa nau aleaʻi ʻi he ngaahi lēsoni kimuʻa hono lī ʻe he Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí ʻa ʻApinetai ki he fale fakapōpulá koeʻuhí ko ʻene ngaahi kikite kau kovi kiate kinautolú (vakai, Mōsaia 12:1–17). Fakamatalaʻi nounou ʻa e Mōsaia 12:18–24 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi kimui ʻa ʻApinetai ki he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí. Naʻe fakafehuʻi ia ʻe he kau taulaʻeikí, ʻo feinga ke fakapuputuʻuʻi ia ke ne lea ʻaki ha faʻahinga meʻa te nau lava ʻo tukuakiʻi ai ia. Fāifai pea kole ange ʻe hanau taha kiate ia ke ne fakamatalaʻi ha potufolofola.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Mōsaia 12:25–30, ʻo kumi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe valokiʻi ai ʻe ʻApinetai ʻa Noa mo ʻene kau taulaʻeikí. Ka hili hono lipooti atu ʻe he kau akó e meʻa ne nau maʻú, fehuʻi ange:

  • Naʻe pehē ʻe ʻApinetai naʻe fakakeheʻi ʻe Noa mo ʻene kau taulaʻeikí ʻa e ngaahi hala ʻo e ʻEikí (vakai, Mōsaia 12:26). Ko hono ʻai ʻe tahá, ne nau fakameleʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapú pea tafoki mei he hala totonu ʻo e moʻuí. Ko e hā ha ngaahi founga naʻe halaia ai ʻa Noa mo ʻene kau taulaʻeikí ʻi hono fakakeheʻi ʻa e ngaahi hala ʻo e ʻEikí?

Koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau lava ʻo tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fie fakamahino ange naʻe taku ʻe he kau taulaʻeikí ʻoku maʻu ʻa e fakamoʻuí tuʻunga ʻi he fono ʻa Mōsesé (vakai, Mōsaia 12:32). Neongo ia, naʻe ʻikai ke nau tauhi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú, he ko ha konga ia ʻo e fono ko ʻení, pea naʻe ʻikai ke nau akoʻi e kakaí ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú (vakai, Mōsaia 11:1–15; 12:27–29, 37; 13:25–26).

Tuhu ki he ngaahi fakamatala ʻi he palakipoé.

  • Mei he 1 ki he 10, ʻokú ke pehē ko e hā hono tuʻunga hono fakamatalaʻi ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa Noa mo ʻene kau taulaʻeikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mōsaia 12:31–33. Kole ki he kalasí ke nau feigna ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai kia Noa mo ʻene kau tamaioʻeikí. (Naʻá ne akoʻi kapau te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe fakamoʻui kitautolu.)

Vahevahe ange e ngaahi sīpinga ko ʻeni ne ʻomi ʻe ʻEletā F. Melevini Hāmoni ʻo e Kau Fitungofulú. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakafanongo ki hono mahuʻinga ʻo hono fakatou tauhi e ngaahi fekaú.

“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo ʻosí, naʻe tuʻu taʻe ufi ha taha toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻo ne fakahā kuó ne ʻilo mei heʻene ako e folofolá ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí pea te ne fie foaki ʻene moʻuí maʻá e ʻEikí mo Hono Siasí. ʻOsi mei ai ha uike ʻe ua kuo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e pīsope ʻo hono uooti akó, kuó ne mā mo manavasiʻi, ʻo ne vetehia naʻe mole hono angamaʻá ʻi ha momeniti ʻo ʻene vaivaí. Ne hangē ne ngalo ʻene fakahaaʻi ko ʻeni ʻo e līʻoa ki he Fakamoʻuí ʻi he taʻau ʻo ʻene ngaahi ongó. Neongo ko ha taha ako ia ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ke ne fakafehokotaki ʻene akó mo hono fakaʻaongaʻi fakaʻahó, ʻo fakatōkilalo, mo moʻui faka-Kalaisi.

“Ne ngāueʻi ʻe ha finemui hoihoifua ʻa e ngaahi fie maʻu kotoa ke aʻusia ʻa e Fakalāngilangi ʻo e Tuʻunga Fakaefinemuí. Naʻe hiki fakalelei ʻa ʻene ngaahi taumuʻa fakatāutaha pea tuku fakalelei ʻi heʻene tohi manatú. Naʻá ne tohiʻi mahino ʻe toki teiti pē mo e kau talavou moʻui tāú pea kumi ʻa e taha makehe ko ia te ne ʻave ia ki he temipalé. ʻI hono taʻu hongofulu mā valú, ne ngalo ʻene ngaahi taumuʻá; ne hola mo ha tamasiʻi naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ne tangi lahi ʻa kinautolu ne ʻofa taha aí—ʻa ʻene ongomātuʻá, kau faiakó, mo e kaungāmeʻá. Kuó ne tō ʻi he vanu ʻo e ngaahi fie maʻu ʻo e fonó pea mo e tuʻunga moʻoni ʻo e tuʻunga fakaākongá” (“Eliminating the Void between Information and Application,” fakamafola ako fakasatelaite ʻa e CES, Aug. 2003, 17, si.lds.org).

  • Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai pē ʻa e ʻilo ki he ngaahi fekaú ke tau taau ai mo e fakamoʻuí?

ʻĪmisi
Abinadi before King Noah

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo ʻApinetai ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá (62042; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 75). Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. (Ne ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he tuʻí ke fakapoongi ʻa ʻApinetai. ʻOku maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻApinetai.) Ke mahino ki he kau akó ʻa e fakamatala ko ʻení, fakakaukau ke ke ui ha kau ako ʻe toko tolu ke nau tuʻu ʻi muʻa ʻo fakahoko ha laukonga. ʻE hoko ha taha ko e taha fai fakamatala. Ko e taha ako hono uá te ne lau ʻa e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Noá. ʻE lau ʻe he taha ako fika tolú ʻa e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí. ʻUluakí, kole ki he taha fai fakamatalá pea mo e taha ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa Noá ke nau lau ʻena ngaahi kongá mei he Mōsaia 13:1–2. Pea ʻai ʻa e taha ako ʻokú ne faʻifaʻitaki ʻa ʻApinetaí ke ne tali ʻaki ʻa e Mōsaia 13:3–4. ʻE lau leva ʻe he taha fai fakamatalá ʻa e Mōsaia 13:5–6. Pea toki fakaʻosi ʻe he taha ʻokú ne faʻifaʻitaki ʻa ʻApinetaí ʻaki ʻa e Mōsaia 13:7–11.

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he Mōsaia 13:11.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻa e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó? (Tokoni ke mahino ki he kau akó kuo pau ke tau ʻilo mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí kae lava ʻo tohi ʻa e ngaahi fekaú ʻi hotau lotó.)

Fakamahino ange kimuʻa pea toki feinga ʻa e Tuʻi ko Noá ke fakapoongi ʻa ʻApinetaí, naʻe kamata ʻa ʻApinetai ia ke ne lau ha fakamatala fakafolofola, mahalo naʻe maheni mo e tuʻí pea mo ʻene kau taulaʻeikí pea ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻenau faiangahalá. Tuku ke lau fakalongolongo ʻe he kalasí ʻa e Mōsaia 12:34–36 ke fakapapauʻi pe ʻoku nau maheni mo e potufolofola naʻe lau ʻe ʻApinetai kia Noa mo ʻene kau taulaʻeikí. Tokoni ke nau fakatokangaʻi naʻe kamata lau ʻe ʻApinetai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú.

Tā ha ongo maka tohi lalahi ʻe ua he palakipoé. Fakaafeʻi ha taha ako ke ne hiki ha taha ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi ha taha ʻo e ongo maka ko ʻení. ʻAi ke ʻoange ʻe he taha akó ʻa e foʻi sioká ki ha taha ako kehe ke ne hiki ha fekau kehe ʻo e Fekau ʻe Hongofulú. Toutou fai ʻeni kae ʻoua kuo hiki kotoa ʻe he kau akó ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau lava ʻo manatuʻí. Fakaafeʻi ke nau fakatonutonu ʻenau ngaahi talí ʻo fakatatau mo e Mōsaia 12:34–36 mo e 13:12–24. Mahalo te ke fie poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he ngaahi veesi ko ʻení pea mo e ʻEkesōtosi 20:3–17 (ko ha potufolofola fakataukei folofola ia).

ʻĪmisi
ongo makatohi ʻoku kei ʻataá

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií:

“Naʻe hiki ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻe he toʻukupu ʻo Sihová ʻi ha ongo makatohi ʻe ua maʻá e fakamoʻui pea mo e maluʻi, maʻá e malu mo e fiefia ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí, pea mo e ngaahi toʻutangata kotoa pē ʻe hoko mai ʻi mui ʻiate kinautolú” (“Our Solemn Responsibilities,” Ensign, Nov. 1991, 51).

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakamanatu ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú mo fakakaukauʻi fakalongolongo ʻa ʻenau ngaahi feinga takitaha ke tauhi kinautolú.

Mōsaia 13:27–14:12

Ko e akoʻi ʻe ʻApinetai ʻa e fakamoʻuí tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Hiki ʻeni ʻi he palakipoé (mahalo te ke fie hiki ia kimuʻa pea toki kamata ʻa e kalasí). Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ʻe lava ʻo hiki ʻi he feituʻu ʻoku ʻataá.

“Ka hili ange kotoa ʻetau talangofuá mo ʻetau ngaahi ngāue leleí, he ʻikai ke lava ʻo fakamoʻui kitautolu mei he maté pe ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí taʻe kau ai …”

Lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesí:

“Ka hili ange kotoa ʻetau talangofuá mo ʻetau ngaahi ngāue leleí, he ʻikai ke lava ʻo fakamoʻui kitautolu mei he maté pe ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi angahala fakafoʻituituí taʻe kau ai e ʻaloʻofa ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamahinoʻi ʻeni ʻe he Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne akoʻi “ʻoku ʻikai ke hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he fonó pē’ (Mōsaia 13:28). Ko hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ʻikai hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻataʻatā pē ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekaú. … Naʻa mo kinautolu ʻoku nau feinga ke talangofua pea mo tauhi ki he ʻOtuá ʻaki honau lotó, iví, pea mo e mālohí kotoa, ʻoku nau kei hoko pē ko e kau “tamaioʻeiki taʻeʻaonga’ (Mōsaia 2:21). Man cannot earn his own salvation” (“Another Testament of Sīsū Kalaisí,” Ensign, Mar. 1994, 67).

Fakaʻosi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻi he palakipoé ʻaki haʻo hiki ko e ʻaloʻofa ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ia peá ke kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e Mōsaia 13:28, 32–35. Kole ki he kalasí ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e fakamatala ʻa ʻEletā ʻOakesí. Fakaafeʻi ha kau ako ke nau fakamatalaʻi e meʻa ne nau maʻú. (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e “fakaleleí,” “huhuʻi ʻa e ʻOtuá,” “hāʻele mai ʻa e Mīsaiá,” pea mo e talaʻofa “ʻE hāʻele hifo ʻa e ʻOtuá tonu pē ki he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá.”)

Fakamatalaʻi ʻange ko e fakamatala ko ia ʻa ʻApinetai fekauʻaki mo e “fonó” ʻi he Mōsaia 13:28 mo e 32 ʻoku ʻuhinga ia ki he fono ʻa Mōsesé, ʻa ia ʻoku kau ai ha ngaahi fekau pau fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú, kātoanga kaí, pea mo ha ngaahi ngāue kehe. Naʻe foaki ʻa e fonó ke tokoni ke manatuʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e ʻOtuá pea mo nofo ʻo ʻamanaki ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI ha vahaʻataimi lahi, ne ʻikai toe mahino ki he kakai ʻIsilelí ʻa e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻene hoko ko honau Fakamoʻuí, ʻo nau fakakaukau ʻe lava pē ke fakamoʻui kinautolu tuʻunga pē he talangofua ki he fono ʻa Mōsesé.

  • Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻApinetai he ʻikai ke lava ʻo fakamoʻui ha taha tuku kehe pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 13:28, 32). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ne lea ai ʻa ʻApinetai kia Noa mo ʻene kau taulaʻeikí, naʻá ne lea ʻaki ha ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia ʻo kau kia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Mōsaia 14:3–12. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne fai ʻe he Fakamoʻuí ke fakahoko ai honau fakamoʻuí.

Ka hili hano ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi vēsí ni ʻi ha ngaahi miniti, kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ʻiló. Mahalo te ke fie hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. Lau ange ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ke tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he loto mamahi pea mo e mamahi naʻe fua ʻe he Fakamoʻuí maʻanautolú pea mo tokoni ke nau fakakaukau ki he ʻEne faingataʻaʻia koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakakato ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau fakakaukaú:

Naʻe fuesia ʻe Sīsū Kalaisi ʻeku ngaahi mamahí, hangē ko e …

Naʻe fakalaveaʻi mo fakavolu ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi maumau fonó, hangē ko e …

ʻEke ki he kau akó pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakamatala ko ʻení: “[Pea] ʻi hono ngaahi kafó kuo tau moʻui ai” (Mōsaia 14:5). Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ngaahi kafó ʻoku ʻuhinga ʻataʻatā pē ia ki he ngaahi kafo he sino ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe kauʻimaea pe taaʻi aí (vakai, Sione 19:1). Ko e angamahení, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi leá ki Heʻene faingataʻaʻiá kotoa.

Ka hili hono fakamatalaʻi ʻe he kau akó ʻenau ongo fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻení, fakamoʻoniʻi ange ʻe tuʻunga ʻi he faingataʻaʻia ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻetau feinga ke tauhi e ngaahi fekaú, te tau lava ai ʻo maʻu ha nonga mo ha fakamolemole ʻi he moʻuí ni pea mo e fakamoʻuí ʻi he moʻui ka hokó (vakai, T&F 59:23; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakahaaʻi ʻenau ʻofa mo ʻenau fakahoungaʻi e Fakamoʻuí ʻaki ʻenau tauhi e ngaahi fekaú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mōsaia 13:34. “ʻE Hāʻele Tonu Hifo pē ʻa e ʻOtuá”

ʻOku angamaheni ʻaki ke ʻuhinga ʻa e foʻi lea ʻOtuá ki heʻetau Tamai Hēvaní, ka ʻi he Mōsaia 13:34 ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi. Naʻe ui ʻe he Kāingalotu he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa Sīsū Kalaisi ko Sihova mo e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, pea mo Sēkope. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tokoni mai ʻa e folofolá ke mahino kiate kitautolu hono fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo Hono fatongia ko ha ʻOtuá:

“ʻOku tau ʻekea e mafai fakalaumālie ʻi heʻetau pehē ko Sīsū Kalaisí naʻe hoko, pea ko e ʻOtua ia ko e Tupuʻangá, ko e ʻOtua naʻá Ne fakahā Ia kia ʻĀtama, ʻĪnoke, pea mo e kau pēteliake mo e kau palōfita kotoa pē kimuʻa ʻi he lōmakí ʻo aʻu mai kia Noa; ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, pea mo Sēkope; ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi heʻenau hoko ko e kakai uouangatahá, pea ko e ʻOtua ʻo ʻIfalemi mo Siuta ʻi he hili hono fakamovetevete ʻo e Puleʻanga Hepeluú; ko e ʻOtua naʻá Ne fakaʻilo Ia ki he kau palōfita meia Mōsese ʻo aʻu kia Malakai; ko e ʻOtua ʻo e lekooti ʻo e Fuakava Motuʻá; pea mo e ʻOtua ʻo e kau Nīfaí. ʻOku tau fakapapauʻi ko Sīsū Kalaisí naʻe hoko, pea ko Sihova Ia, ko e Tokotaha Taʻengatá” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 32).

Mōsaia 13:27–35. Ko e Fono ʻa Mōsese mo Sīsū Kalaisí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e anga e fekauʻaki ʻa e fono ʻa Mōsesé mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí:

“ʻOku ʻikai totonu ke pehē ʻe ha taha lautohi ʻi onopooni ko e fono ʻa Mōsesé —ʻi he kuonga muʻá pe ʻi ono pooni — ko ha ngaahi angafai fakalotu fakaongosia ke fakahoko taʻe toe fehuʻia (pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamālohiʻi) ʻe ha kakai kia kekeva naʻe ʻikai ke nau tali ʻa Kalaisi mo ʻene ongoongoleleí. Ko e fuakava fakahisitōliá ni, ʻa ia naʻe foaki ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá tonu pē pea ʻoku fika ua hake ki he kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene hoko ko e halanga ki he māʻoniʻoní, ʻoku totonu ke lau ia ko ha fakatahaʻi taʻe fakatataua ʻo e faʻahinga, ngaahi ʻata, ngaahi fakataipe, pea mo sino hā mai ʻo Kalaisí. ʻI he ʻuhinga ko iá, ne hoko ai ʻi ha taimi ʻe taha (pea ʻoku kei pehē pē, ʻi hono kakanó mo hono tuʻunga maʻá) ko ha fakahinohino ki he tuʻunga fakalaumālié, ko ha matapā kia Kalaisi, ko ha hala ʻo e fai pau ki he ngaahi fekaú, tuʻunga ʻi he ngaahi fono ʻo e fatongiá pea mo e fakaʻapaʻapá, ke taki atu ki ha ngaahi fono māʻolunga ange ʻo e māʻoniʻoní ʻi he hala ki he moʻui taʻe faʻamaté mo e moʻui taʻengatá. …

“… ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e fono ʻa Mōsesé ko ha tānaki mai, pea ʻoku kau ai, e ngaahi konga lahi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ne ʻosi ʻi ai pē kimuʻá. Naʻe ʻikai ke teitei fakataumuʻa ia ko ha meʻa kehe pe mavahe mei ai, pea ʻoku ʻikai moʻoni ko ha meʻa ʻoku fakafepaki ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko hono taumuʻá naʻe ʻikai ke ʻai ia ke kehe mei he fono ʻoku māʻolunga angé. Naʻe fakataumuʻa fakatouʻosi pē ke ʻomi e kakaí kia Kalaisi” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 136–37, 147; vakai foki, 2 Nīfai 11:4; Mōsaia 16:14–15).

Mōsaia 14:5. Ko e fakamoʻui tuʻunga ʻi he Fakaleleí

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamoʻui te tau lava ʻo maʻu koeʻuhí ko e mamahi ʻa e Fakamoʻuí he lolotonga ʻo ʻEne Fakaleleí:

“He toki nonga mo fakafiemālie moʻoni, ka ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻoku maʻu ʻo fakafou mai ʻi he mohu ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. … …

“… Neongo naʻe haohaoa ʻEne moʻuí ʻo ʻikai Haʻane angahala, ka naʻá Ne totongi ʻa e tautea ʻo e angahalá —ʻa hoʻo angahala ʻaʻaú, ʻaʻakú, pea mo kinautolu kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní. Naʻe pehē fau hono lahi ʻa ʻene faingataʻaʻia fakaʻatamaí, fakaelotó, mo fakalaumālié, ne tafe ai ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí (vakai, Luke 22:44; T&F 19:18). Ka naʻe loto fiemālie pē ʻa Sīsū ke ne mamahiʻia koeʻuhí ke tau lava kotoa ʻo maʻu ʻa e faingamālie ke fufulu kitautolu ke tau maʻá —ʻo fakafou ʻi heʻetau tui kiate Ia, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaiso ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, maʻu ʻa e meʻafoaki fai-fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki nimá, pea mo hono tali kotoa ʻo e ngaahi ouau kehe ʻoku taau ke tau maʻú. Ka naʻe taʻeʻoua e Fakalelei ʻa e ʻEikí, he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea ʻikai ke tau lava ʻo taau mo mateuteu ke toe foki ʻo nofo ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá” (“The Atonement and the Value of One Soul,” Ensign pe Liahona, May 2004, 84–85).

Paaki