Potutusi
Lesona 10: 1 Nifae 6 ma le 9


Lesona 10

1 Nifae 6 ma le 9

Faatomuaga

Na tautino mai e Nifae, “Ona o le atoatoa o lo’u faamoemoe ia mafai ona ou faatauanauina tagata ia o mai i le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo, ma faaolaina” (1 Nifae 6:4). Sa ia tausia ni talafaamaumau se lua: o papatusi laiti a Nifae ma papatusi tetele a Nifae. Na faatonuina o ia e le Alii e faia se tuufaatasiga o le tala a Liae i luga o papatusi laiti (tagai i le 2 Nifae 5:28–31). Mulimuli ane, sa musuia Mamona e faaaofia papatusi laiti i lana tuufaatasiga o le Tusi a Mamona (tagai i le Upu a Mamona 1:6–7). Sa le iloaina e Nifae, po o Mamona le mafuaaga, peitai na usitaia uma e i laua le faatonuga a le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 6

Ua tusia e Nifae ina ia faatauanauina tagata uma e o mai ia Iesu Keriso

Faaali atu ni tusi talafeagai eseese po o ata tifaga ia ua sili ona fiafia i ai le autalavou o aso nei. Fai atu i tamaiti aoga po o le a so latou lagona o le faamoemoega o le tusitala po o le fai ata tifaga mo tusi po o ata tifaga. Ia sii i luga se kopi o le Tusi a Mamona. Ta’u atu i tamaiti aoga faapea, i le 1 Nifae 6, ua faamalamalama mai ai e Nifae lona faamoemoega mo le tusiaina o lana talafaamaumau, lea na iu ina avea ma vaega o le Tusi a Mamona…

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 6:3–6 ma vaavaai mo upu ma fuaitau o loo faaalia ai le faamoemoega o Nifae mo le tausiaina o lana talafaamaumau. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailogaina nei upu.)

  • Aisea e taua ai le tusiaina e Nifae o nei mea “lea e fiafia i ai le Atua” ae le o mea “e fiafia i ai le lalolagi”?

  • E faapefea ona e faaupuina le faamoemoega o Nifae ia oe lava upu? (Atonu e fesoasoani le faamalamalama faapea o le faaupuga “le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo” e faatatau ia Iesu Keriso. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e tusiIesu Keriso i totonu o a latou tusitusiga paia i tafatafa o le 1 Nifae 6:4. Atonu foi e te manao e faamalamalama atu faapea o le igoa Ieova, e faasino foi ia Iesu Keriso. [Tagai i le 1 Nifae 19:10; 2 Nifae 11:4, 6–7; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Iesu Keriso,”])

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faafetaia le Tusi a Mamona o se isi molimau ia Iesu Keriso, valaaulia i latou e su’e i le faasinoupu ma vaai faatopetope i ulutala uma lava e o faatasi ma Iesu Keriso. Fai atu ia i latou e saili nai auala ua aoao mai ai le Tusi a Mamona e uiga i le misiona a le Faaola.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi le upu moni lenei i luga o le laupapa: O se tasi faamoemoega o le Tusi a Mamona, o le faatauanauina lea o tagata uma e o mai ia Iesu Keriso.

  • Faamata e faapefea e le malamalama i le faamoemoega o Nifae e tusitusi, ona aafia ai le auala ua e fuafuaina e suesue ai le Tusi a Mamona i lenei tausaga?

Faasoa atu le auala ua fesoasoani ai le Tusi a Mamona ia te oe e latalata atili ai i le Tama Faalelagi ma le Faaola. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai le auala ua faa-aafia ai e le Tusi a Mamona o latou olaga, ma faalatalata atili atu ai i latou i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Uunai i latou e faasoa atu o latou lagona e uiga i le Tusi a Mamona ma a latou molimau ia Iesu Keriso i se uo, po o se tagata o le aiga i nai aso e sosoo ai.

1 Nifae 9

Sa tausia e Nifae seti e lua o papatusi

Faaali atu i le vasega se tusi o le talafaasolopito, ma faailoa atu le vaitaimi o loo taua i le tusi. Ona faaali atu lea i le vasega se tusi o le talafaasolopito a se tagata, tala faamaumau, po o se api talaaga na tusia pe tusa o le vaitaimi lava e tasi. (Pe a talafeagai ai, faitau se aafiaga faaleagaga mai le api talaaga.)

  • E faapefea ona eseese ia tusitusiga i a laua auala e faamaumau ai mea na tutupu i lea vaitaimi?

  • Pe sili atu ea le taua o le tasi tusitusiga nai lo le isi? (E taua uma lava i laua mo mafuaaga eseese.)

  • E faapefea ona faatusatusa nei tusitusiga i le Tusi a Mamona?

Faamalamalama atu faapea, i le 1 Nifae 9:1–5, o loo faamatala ai e Nifae lana taumafaiga e tausia ni seti se lua o papatusi.

I luga o se tasi seti o papatusi, lea ua iloa nei o papatusi tetele a Nifae, na ia faamaumauina ai “le talafaasolopito [a lona] nuu” (1 Nifae 9:2). O lenei talafaasolopito na aofia ai “se tala o nofoaiga a tupu, ma taua ma finauga a [lona] nuu” (1 Nifae 9:4). O le uluai talafaamaumau lena na faia e Nifae, ae le o aofia ai i le Tusi a Mamona ua tatou umiaina nei.

I luga o le isi seti o papatusi, lea ua iloa nei o papatusi laiti a Nifae, na ia faamaumauina ai “auaunaga a lona nuu” (1 Nifae 9:3). Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le upu auaunaga e faasino i aoaoga ma gaoioiga faalelotu. O le talafaamaumau a Nifae o loo i papatusi laiti, lea ua maua i tusi o le 1 Nifae ma le 2 Nifae.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloa gofie le eseesega i le va o papatusi laiti ma papatusi tetele, a o latou faitauina le 1 Nifae 9, tusi le faaupuga lenei i luga o le laupapa: “o papatusi nei” = papatusi laiti ma le “isi papatusi” = papatusi tetele. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi nei upu i totonu o a latou tusitusiga paia i tafatafa o fuaiupu talafeagai.) I le 1 Nifae 9, o le fuaitau “papatusi nei” e faasino i taimi uma i papatusi laiti. O le fuaitau “o isi papatusi” e faasino i papatusi tetele.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 9:3, 5–6.

  • O a mafuaaga na tuuina mai e Nifae mo le faia o papatusi laiti, i le faaopoopo ai i papatusi tetele? E faapefea ona faaalia i nei faamalamalamaga le faatuatua o Nifae i le Alii?

Faamalamalama atu faapea i le toeititi 1,000 tausaga mulimuli ane ai, na faia ai e le perofeta o Mamona se otootoga, po o se vaega faapuupuu, o talafaamaumau uma na tusiaina e lona nuu. O lea ua tatou ta’ua i aso nei o le Tusi a Mamona. A o ia faia lenei otootoga, na ia mauaina papatusi laiti a Nifae ma faaaofia ai i lana talafaamaumau.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Upu a Mamona 1:3–7. Faamalamalama atu na tusia e Mamona nei upu i le tusa ma le 385 TA, i le taimi o le taua mulimuli i le va o Sa Nifae ma Sa Lamana. A o faitauina e tamaiti aoga nei fuaiupu, fai atu ia i latou e vaavaai mo mafuaaga na tuuina mai e Mamona mo le faaaofiaina ai o papatusi laiti a Nifae i lana otootoga.

Faitau le saunoaga lenei a Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Marvin J. Ashton

“O nisi taimi pe a talosagaina i tatou ia usiusitai, tatou te le iloaina le mafuaaga, vagana ai le faapea ua poloaiina e le Alii. … Na mulimuli Nifae i faatonuga e ui lava ina sa ia le i matua malamalama atoatoa i le faamoemoega poto. O lona usiusitai na taunuu i le faamanuiaina ai o tagata ola uma i le lalolagi atoa” (“Who Will Forfeit the Harvest?” Ensign, Nov. 1978, 51

Fasino atu faapea, mai faataitaiga a Nifae ma Mamona, tatou te aoao ai faapea e tatau ona tatou usiusitai i poloaiga a le Atua ma mulimuli i uunaiga mai le Agaga, e tusa lava pe tatou te le matua malamalama atoatoa i mafuaaga mo i latou.

  • Aisea e taua ai le usitaia o poloaiga a le Alii ma mulimuli atu i uunaiga mai le Agaga, e tusa lava pe tatou te le malamalama atoatoa i mafuaaga mo i latou?

  • O anafea na e usiusitai ai i le Alii, pe mulimulitaia se uunaiga patino e aunoa ma le malamalama atoatoa i ona mafuaaga?

  • E mafai faapefea ona tatou atiina ae se talitonuga sili atu ia i tatou lava ma le lototele e faatuatua ai i le faatonuga a le Atua ?

Molimau atu faapea a o tatou usitaia poloaiga a le Atua ma uunaiga a le Agaga Paia, o lo tatou malamalama i faamoemoega i tua atu o i latou o le a faatupulaia, ma o le a faamanuiaina tatou e le Alii mo lo tatou usiusitai.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamalamalamaga lenei. (Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti aoga taitasi se tamai kopi ina ia mafai ai ona latou mulimuli a o faitauina, ma tuu i totonu o a latou tusitusiga paia mo le toe faaaogaina i le lumanai.)

E faafetai ona o se vaega o le “faamoemoega poto” a le Alii, (1 Nifae 9:5; Upu a Mamona 1:7) mo le faatonuina ai o Nifae e faia ni seti se lua o talafaamaumau, lea na aliali manino mai ina ua faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona. Na uluai faaliliuina mai lava e Iosefa Samita le otootoga a Mamona o papatusi tetele a Nifae. O Matina Harisi, o le sa fesoasoani ia Iosefa, na manao e faaali le faaliliuga i lona toalua ma lona aiga. I le le loto i ai, na faatagaina e le Perofeta Matina e ave itulau e 116 o le tusi sa faapea ona mae’a ona faaliliuina i lena taimi. Sa gaoia itulau e 116 mai ia Matina, ma, i le avea ai ma taunuuga, o papatusi, o le Urima ma le Tumema, ma le meaalofa e faalilu ai sa aveesea mo sina taimi mai ia Iosefa Samita (tagai i le MF&F 3:14).

Ina ua maea ona uia e Iosefa Samita se vaitaimi o le salamo (tagai i le MF&F 3:10), na ta’u atu e le Alii ia te ia ina ia aua le toe faaliliuina le vaega ua leiloa (tagai i le MF&F 10:30). Ae sa Ia poloaiina o ia e faaliliu papatusi laiti a Nifae (tagai i le MF&F 10:41), lea na aofia ai le vaitaimi lava lea e tasi. Na Ia faailoa atu ia Iosefa faapea o i latou, o e na aveesea itulau e 116 ua latou suia ma fuafua e faaaogaina e faasese ai le galuega (tagai i le MF&F 10:10–19). Sa muai silafia e le Alii nei mea o le a tutupu i le faitau selau o tausaga na muamua atu, ma sa saunia le talafaamaumau lona lua e faafememeai ai le fuafuaga a Satani. (Tagai i le Talafaasolopito o le Ekalesia, 1:20–23; MF&F 10:38–46.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau e le tagata lava ia le 1 Nifae 9:6. Fai atu ia i latou e saili le aoaoga faavae o loo aoao mai e Nifae i lenei fuaiupu. Fai atu i se tamaitiiti aoga e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa E silafia e le Atua mea uma, ma Na te sauniaina se auala e faataunuu ai uma Lana galuega.

  • Aisea e fesoasoani ai le iloaina faapea “e silafia e le Alii mea uma lava mai le amataga”? (1 Nifae 9:6; tagai foi i le 2 Nifae 9:20; Upu a Mamona 1:7.)

  • E mafai faapefea e lenei aoaoga faavae ona aafia ai le auala e te ola ai? A o taliina e tamaiti aoga lenei fesili, atonu e te manao e faasoa atu ou manatu e uiga i le auala ua faateleina ai e lenei aoaoga faavaae lou faatuatua, faamoemoe, ma le faalagolago i le Atua.)

  • E mafai faapefea e lenei aoaoga faavae ona fesoasoani ia te oe pe a e feagai ma tofotofoga? (O se tali talafeagai atonu e faapea e mafai ona tatou mauaina le mafanafana i le faamautinoaga faapea e mafai e le Atua ona silafia le taunuuga o o tatou tofotofoga ma luitau, e tusa lava pe tatou te le mafaia.)

Faaali atu lou talitonuga maumaututu faapea e silafia e le Atua mea uma, e aofia ai mea silisili mo Ana fanau taitoatasi. Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia vaai i o latou olaga atoa, o le a latou fetaiai ai ma poloaiga ma maua musumusuga mai le Atua ia atonu o le a latou le malamalama atoatoa ai i le taimi muamua. O lo latou usiusitai i le poloaiga a le Alii ma uunaiga a le Agaga Paia, o le a faamanuiaina ai o latou olaga ma olaga o isi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 6:4. “O le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo”

Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson faapea, pe a faasino tusitusiga paia i le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, o loo latou faasino ia Iesu Keriso: “E ao ona teuina i o tatou mafaufau po o ai Iesu, a o le’i soifua mai o Ia. Sa avea o ia ma Foafoa o mea uma, o le Ieova silisili, o le Tamai Mamoe na fasia a o le’i faavaeina le lalolagi, le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. O Ia sa avea, ma o le Paia o Isaraelu” (“O Faailoga e Lima o le Tulaga Paia o Iesu Keriso,” Liahona, Tes. 2001, 10).

1 Nifae 9:6. E silafia e le Atua mea uma mai le amataga

E mafai ona tatou mauaina le talitonuga ia i tatou lava faapea e silafia e le Atua mea uma. “A aunoa ma le silafia o mea uma o le a le mafai e le Atua ona faasaoina soo se vaega o Ana foafoaga; ona o le silafia o mea uma o loo ia te ia, mai le amataga e oo i le iuga, ua mafai ai e ia ona tuuina atu i ana mea uma na foafoa lena malamalama ia mafai ai e i latou ona maua le ola faavavau; ma a aunoa ma le manatu o loo i mafaufau o tagata e i le Atua le malamalama uma, o le a faigata mo i latou ona faatinoina le faatuatua ia te ia” (Lectures on Faith [1985], 51–52).

Lolomi