Potutusi
Lesona 129: 3 Nfiae 20


Lesona 129

3 Nifae 20

Faatomuaga

I le aso lona lua o Lana auaunaga i totonu o sa Nifaē, na toe faatautaia ai e Iesu Keriso le faamanatuga i tagata. Na ia molimau atu faapea o feagaiga ma folafolaga a le Tama o le a faataunuuina lava i aso mulimuli. O le a faapotopotoina Isaraelu, ma o malo uma o le lalolagi o le a faamanuiaina.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 20:1–9

Ua toe faamanuia ma tufatufa atu e le Faaola le faamanatuga i tagata

Ina ia amataina le lesona, faamalamalama atu o le a e manao i alii talavou ma tamaitai talavou o le vasega e tali mai i fesili eseese. Valaaulia ni nai alii talavou o e umia le Perisitua Arona e faamatala i le vasega o latou tiutetauave mo le sauniaina, faamanuiaina, po o le tufaina atu o le faamanatuga. Fesoasoani ia i latou e faasoa mai o latou lagona e uiga i le faatinoina o nei tiute, e ala i le fai atu o fesili nei:

  • O le a le uiga ia te oe o le fesoasoani e faamanuia ma tufatufa atu le faamanatuga?

  • E faapefea ona e faaali atu i le Alii faapea ua e malamalama i le natura paia o lenei sauniga?

Fesoasoani i ni nai tamaitai talavou e faasoa mai o latou lagona e uiga i le tulaga paia o le faamanatuga, e ala i le fai atu ia i latou o fesili nei:

  • O le a sou lagona pe a e vaaia se alii talavou agavaa o faamanuia ma tufa le faamanatuga?

  • O le a lau mea e fai i le taimi atoa o le faamanuiaina ma le tufatufaina o le faamanatuga, e faaalia ai ua e malamalama i lona natura paia?

Faamalamalama atu faapea, i le aso lona lua o Lana auaunaga i sa Nifaē, na faamanuia ai ma tufatufaina atu e le Faaola ma lona au soo le faamanatuga i tagata, mo le taimi lona lua. Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 20:1. Faasino i le fuaiupu lenei: “Ma sa ia poloai atu ia te i latou ia latou le tuu le tatalo i o latou loto.”

  • O le a le uiga ia te oe, o le “le tuu le tatalo” i lou loto?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 20:3–5.

  • O le a sou manatu, e mafai faapefea e le tatalo i lou loto, ona uunaia ai lou aafiaga i le ai ma inu i le faamanatuga i vaiaso taitasi?

  • O le a le mea taua e taulai atu ai i le Faaola, a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 20:8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea ua faatusa i ai le falaoa ma le uaina. (Atonu e fesoasoani le faamalamalama atu faapea, o le faiga a le Ekalesia i le taimi nei, o le faaaogaina lea o le vai nai lo le uaina. [Tagai MF&F 27:2.])

  • O le a le mea ua faatusa i ai le areto ma le vai o le faamanatuga? (O le tino ma le toto o le Faaola.)

Atonu e te manao e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ina ia fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i le uiga faafaatusa o le valaaulia a le Faaola e aai i Lona tino, ma inu i Lona toto.

“Ina ia aai i le tino ma inu i le toto o Keriso, sa, ma ia talitonu ma talia o Ia o se Alo totino o le Atua ma o le Faaola o le lalolagi, ma ia usiusitai i Ana poloaiga. E ala i nei faatusa atonu o le a avea ai le Agaga o le Atua ma se vaega tumau o le tulaga toatasi o se tagata, e pei lava o le meaai na te aia, e ulu atu i musele o lona tino” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 342; ua faaopoopo le faatusilima).

  • O a faatusa ua i ai i le aai i le falaoa ma le vai?

  • E tusa ma le 3 Nifae 20:8, o le a le mea na folafola atu e Iesu Keriso ia i latou o e aai ma inu i le faamanatuaga? (O le a faatumulia o latou agaga.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le uiga o le faatumulia o o latou agaga, fai atu i ai e manatunatu e uiga i le tele o le falaoa ma le vai e masani ona latou aia ma inumia, pe a fetagofi atu i le faamanatuga. Ona fesili atu lea:

  • Pe afai o e fia ai pe fia inu, faamata o le a faatumulia oe i nei mea?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 20:9 ona fesili atu lea i le vasega:

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 20:8–9? (Atonu e faaaoga mai e tamaiti ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa maia le mataupu faavae lenei: Pe a tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, o le a mafai ona faatumulia i tatou i le Agaga Paia.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala e mafai ona faamanuiaina ai tatou pe a faatumulia i tatou i le Agaga:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Se i o tatou faaagavaaina i tatou lava mo le folafolaga a le Faaola faapea e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga, o le a faatumulia i tatou’ (3 Ni. 20:8; tagai foi i le 3 Ni. 18:9), lea e uiga faapea o le a ‘faatumulia i le Agaga’ i tatou (3 Ni. 20:9). Faapea—o le Agaga Paia—o lo tatou faamafanafanaga, lo tatou sailiala, o lo tatou fesootaiga, o lo tatou faamatalaupu, o lo tatou molimau, ma lo tatou faamama—o lo tatou taiala mataalia ma le e faapaia mai, mo la tatou malaga agai i le ola e faavavau.

“… Mai nai faatinoga iti o le faafouina ma le manatu i ai ma le migao o a tatou feagaiga o le papatisoga, e oo mai ai se faafouga o faamanuiaga o le papatisoga i le vai ma le Agaga, ina ia tatou maua le Agaga e mafuta ma i tatou i taimi uma. I lenei auala, o i tatou uma o le a taialaina, ma i lenei auala o i tatou uma e mafai ona faamamaina” (“Ia Maua Pea Lona Agaga,” Liahona, Ian. 1997, 68).

  • O a nisi o auala e mafai ona faamanuiaina ai i tatou, a o faatumulia i le Agaga?

  • O anafea na fesoasoani ai lou ai ma inu i le faamanatuga, e faatumulia ai i le Agaga Paia?

Molimau atu e uiga i faamanuiaga na e mauaina mai le ai ma inu i le faamanatuga ma faatumulia ai i le Agaga. Faamautu atu faapea o le tatalo ai i o tatou loto, o se tasi lea o auala e mafai ona saunia ai i tatou e aai ma feinu i le faamanatuga, ma faatumulia ai i le Agaga Paia. Uunai tamaiti e faaalu se taimi e tatalo ai, a o le’i aai ma feinu i le faamanatuga.

3 Nifae 20:10–46

Ua aoao e le Faaola sa Nifaē i feagaiga o le a faataunuuina i aso mulimuli

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia, se faamatalaga puupuu o o latou uiga auau mama e sili ona taua. Pe a uma ona latou faia, valaaulia i latou e vaavaai i ituaiga o uiga auau mama o loo latou taulai atu i ai. Pe o ni uiga faaletino ea? Uiga faaleamio? Uiga auau mama faaleagaga? (A lava se taimi, atonu e mafai ona e valaaulia ni nai tamaiti e faitau mai mea na latou tusia.) Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i le vasega e faalogologo mo mea o loo ia saunoa mai e tatau ona faamatalaina ai se faasinomaga o se tagata:

Ata
Elder David A. Bednar

“E mafai ona outou fiafia i musika, afeleti, po o le matele atu foi i le faaenisinia, ma o le a i ai foi se aso atonu e te galue ai i se matata po o se galuega po o faatufugaga. Pe o le a le taua e mafai ona oo i ai ni gaoioiga ma galuega, e le mafai ona faamatalaina ai po o ai i tatou. O le vaega muamua lava ma le sili, o i tatou o tagata faaleagaga. O i tatou o atalii o le Atua ma fanau a Aperaamo” (“Avea ma Faifeautalai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 47).

  • Na faapefea ona faamatalaina e Elder Bednar po o ai i tatou? Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le vaaia o i tatou lava “muamua ma aupito sili” o ni tagata faaleagaga, o e o fanau a le Atua?

Faasino atu faapea, i le faaopoopo ai i lana saunoaga faapea o i tatou o fanau a le Atua, na saunoa Elder Bednar faapea o i tatou o fanau a Aperaamo. Faamalamalama atu faapea, o le fuaitau “fanau a Aperaamo” e mafai ona faasino i tagata o e o fanau totino moni a Aperaamo. E mafai foi ona faasino i tagata o e, e ala i le taliaina ma le usitaiaina o tulafono ma sauniga o le talalelei a Iesu Keriso, o le a maua le atoatoaga o le talalelei, faamanuiaga o le perisitua, ma folafolaga ma feagaiga lava e tasi ia na faia e le Atua ma Aperaamo.

Ta’u atu i tamaiti faapea, i le vaega o totoe o le 3 Nifae 20, o le a latou suesueina ai aoaoga a le Faaola i sa Nifaē e faatatau i feagaiga ma folafolaga na faia ia Aperaamo ma lana fanau (le aiga o Isaraelu). Na ia fetalai faapea e mafai ona latou aoao e uiga i nei feagaiga, e ala i le suesueina o upu a Isaia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 20:11–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fetalai mai ai le Faaola, o le a tutupu pe a faataunuuina upu a Isaia. Pe a uma ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea, o upu a Isaia o le a faataunuuina lava i aso mulimuli.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 20:13 ma fai atu i le vasega e faailoa mai le auala o le a faataunuuina ai e le Tama Faalelagi Ana feagaiga ma le aiga o Isaraelu i aso mulimuli. Fai atu i tamaiti e otooto mai upumoni na latou aoaoina mai le 3 Nifae 20:11–13. (O tali a tamaiti atonu e eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le a faataunuu e le Alii Lana feagaiga o le faapotopotoina mai o le aiga o Isaraelu i aso mulimuli. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 20:13, o le a le malamalama o le a maua e le aiga o Isaraelu, o se vaega manaomia tele o lenei faapotopotoina? (O le a latou mauaina “le malamalama o le Alii lo latou Atua, o le na togiolaina i latou.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia iloa pe faapefea e le mauaina o se malamalama ia Iesu Keriso ona avea o se vaega manaomia tele o le faapotopotoina o Isaraelu, fai i se tamaitiiti e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia tamaiti e faalogologo mo mea e aofia i le faapotopotoina o Isaraelu.

“O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le talitonu, ma le taliaina ma le ola e tusa ai ma mea uma na ofoina mai e le Alii i lona nuu filifilia anamua. E aofia ai le mauaina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o le salamo, o le papatisoina ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tausiaina o poloaiga a le Atua. E aofia ai le talitonu i le talalelei, avea ma tagata o le Ekalesia, ma le o mai i totonu i le malo. E aofia ai le mauaina o le perisitua paia, maua faaeega paia i nofoaga paia i le mana mai luga, ma maua faamanuiaga uma a Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e ala i le sauniga o le faaipoipoga faaselesitila. Ma, atonu foi e aofia ai le faapotopotoina i se nofoaga na atofaina, po o se laueleele o tapuaiga” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • E faapefea e le talitonu ma le mulimuli ia Iesu Keriso, ona avea ma se vaega manaomia tele o le faapotopotoina o Isaraelu?

Otooto le 3 Nifae 20:14–22. Faamalamalama atu na aoaoina e le Faaola sa Nifaē faapea, i le avea ai o se vaega o le faapotopotoina o Isaraelu, ma, i le faataunuuina o le feagaiga a le Alii ma Aperaamo, na tuu mai ai e le Tama Faalelagi i le fanau a Liae le laueleele lea na latou nonofo ai, e fai ma o latou tofi. Na Ia faamalamalama mai foi se auala na faamanuiaina ai sa Nifaē, i le avea ai ma fanau o le feagaiga. Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 20:23–24 ma vaavaai mo le tagata na valoia e Mose, o le a faamanuiaina le aiga o Isaraelu. Pe a uma ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, valaaulia i latou e faitau lē leoa le 3 Nifae 20:25–26. Fai atu ia i latou e faailoa mai le auala na faamanuiaina ai le fanau a Liae, ona o le feagaiga na faia e le Alii ma Aperaamo. A o lipoti mai e tamaiti mea na latou mauaina, faamamafa atu faapea na auina mai e le Tama Faalelagi ia Iesu Keriso e asiasi i le fanau a Liae, ma laveaiina i latou mai le agasala “ona [o i latou] o fanau o le feagaiga.”

  • E faapefea ona faamanuiaina i tatou e ala i feagaiga ua tatou faia ma le Tama Faalelagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 20:27 ma fai atu i le vasega e faailoa mai se tiutetauave e o mai faatasi ma feagaiga ua tatou faia ma le Alii.

  • O le taimi lava tatou te osia ai feagaiga ma le Alii, o le a lo tatou tiutetauave agai i isi tagata o loo i le lalolagi atoa? (E tatau i tamaiti ona faailoa mai le upumoni lenei: I le avea ai ma fanau a Aperaamo, ua ia i tatou se tiutetauave o le feagaiga, e faamanuia tagata uma o le lalolagi. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu, e mafai faapefea ona avea i tatou ma faamanuiaga i tagata uma o le lalolagi? (Afai ua uma ona e tusiaina le faamatalaga faaaoaoga faavae i luga o le laupapa, faaopoopo atu i ai upu ia “e ala i le faasoaina atu o le talalelei ia i latou.”)

Otooto le 3 Nifae 20:29–46 e ala i le faamalamalamaina faapuupuu faapea, i le faaopoopo ai i le aoaoina o sa Nifaē e uiga i o latou faamanuiaga ma tiutetauave, i le avea ai ma fanau o le feagaiga, na faamautu atu e le Faaola faapea, o le nuu o le tofi mo tagata Iutaia’, o Ierusalema. Na Ia faamatalaina mai valoaga a Isaia, ia na muai faailoa mai ai le taimi o le a toefuatai ai tagata Iutaia i le laueleele o lo latou tofi, i le maea ai ona latou talitonu ia Iesu Keriso ma tatalo atu i le Tama i Lona suafa.

Ina ia faai’u, fai i se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 20:46. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai se auala e tasi e mafai ona latou faamanuiaina ai le olaga o se isi tagata i le talalelei, i le vaiaso atoa o le a sosoo ai. Fuafua e toe tulitatao atu i tamaiti aoga i le vasega o lumanai, ina ia tuu atu ia i latou se avanoa e lipoti mai ai e uiga i o latou aafiaga. Molimau atu i le taua o le faataunuuina o lo tatou tiutetauave, e fesoasoani ai e faapotopoto mai Isaraelu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 20:16. “E pei o se leona taanoa i totonu o lafu o mamoe”

E faatatau i aoaoga o loo i le 3 Nifae 20:16, na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O nei fetalaiga a lo tatou Alii i tagata sa Nifaē ua aumaia mai le Mika 5:8–9 ma ua faasino i faatamaiaga ma le susunuina mulimuli lea o le a faaumatia ai e amioleaga i le Afio Mai Faalua. Sei vagana ai se vaega toaitiiti o tagata lotomaulalo e mulimuli ia Keriso, o tagata o Nuuese o le a le salamo. O le a latou fiafia e fai amioga mataga ma le agasala faasaga i le talalelei toefuataiina, ma o le a susunuina i latou e ala i le malamalama o le afio mai o lo tatou Alii, ae o le au amiotonu—lea ua taua o le toe vaega aiga o Iakopo—o le a olioli i lea aso. Ona sosoo ai lea, i le valoaga faaperofeta, o le a faapea ona manumalo i latou o le toe vaega o Isaraelu i o latou fili, faapei o se leona taanoa i totonu o lafu o mamoe” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 248).

3 Nifae 20:26. Fanau o le feagaiga

Na saunoa Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i faamanuiaga o le iloaina o i tatou o fanau o le feagaiga:

“Pe a tatou iloa o i tatou o fanau o le feagaiga, ua tatou iloa ai pe o ai i tatou ma mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou. Ua tusia Lana tulafono i o tatou loto. O Ia o lo tatou Atua ma o i tatou o Lona nuu. O fanau tuuto o le feagaiga e tumau mausali, e oo lava i le lotolotoi o faigata. A tatou teufatuina loloto lena aoaoga faavae, e oo lava foi i le tui o le oti e faapea ona faamāmāina ma faamalosia ai lo tatou tumau faaleagaga” (“Feagaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 88).

3 Nifae 20:26–27. Faataunuu le feagaiga Faa-Aperaamo

Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se auala e mafai ai ona tatou faataunuuina le feagaiga Faa-Aperaamo:

“O lo tatou tiutetauave o le fesoasoani e faataunuu le feagaiga Faa-Aperaamo. O i tatou o le fanau na muai faauuina ma saunia e faamanuia ai tagata uma o le lalolagi. O le pogai lena ua aofia ai le galuega faafaifeautalai i tiute o le perisitua. Ina ua mavae ni tausaga e 4,000 pe ā o le nofo faatalitali ma sauniuniga, o le taimi atofaina lenei e tatau ona avatu ai le talalelei i tagata uma o le lalolagi. O le taimi lenei o le faapotopotoina lea na folafolaina mo Isaraelu. Ma ua tatou maua le avanoa e auai ai! E le o se mea matagofie ea lena? O loo faamoemoe mai le Alii ia i tatou ma o tatou atalii—ma e matuai faafetai o Ia mo o tatou afafine—o e o auauna atu ma le agavaa o ni faifeautalai i lenei taimi maoae o le faapotopotoina o Isaraelu” (“Feagaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 88).

3 Nifae 20:27. Ua ia te oe se tiute e faasoa atu le talalelei

Na faamautū mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lo tatou tiute e faasoa atu le talalelei i isi:

“O outou ma a’u, i le taimi nei ma aso uma lava, e ao ona faamanuiaina tagata uma i atunuu uma o le lalolagi. O outou ma au, i le taimi nei ma aso uma lava, e ao ona molimau atu ia Iesu Keriso ma folafola atu le savali o le Toefuataiga. O outou ma au, i le taimi nei ma aso uma lava, e ao ona valaau atu i tagata uma ina ia taliaina sauniga o le faaolataga. O le folafola atu o le talalelei e le o se matafaioi faaleperisitua mo na o sina taimi. E le na o se gaoioiga lea tatou te punouai i ai mo se taimi faatapulaaina po o se tofiga e tatau ona tatou faamaeaina i le avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae, o le galuega faafaifeautalai o se faaaliga lea o lo tatou tofi ma lo tatou faasinomaga faaleagaga. Na muai faauuina i tatou i le muai olaga ma fananau mai i le olaga faaletino ina ia faataunuuina le feagaiga ma le folafolaga na faia e le Atua ia Aperaamo. Ua tatou i ai iinei i le lalolagi i lenei taimi e faalauteleina le perisitua ma talai atu le talalelei. O i tatou na, ma o le mafuaaga lena ua tatou i ai iinei—i le taimi nei ma aso uma lava” (“Avea ma se Faifeautalai,” Ensign poo le Liahona, Nov. 2005, 44).

Lolomi