Potutusi
Lesona 18: 1 Nifae 17


Lesona 18

1 Nifae 17

Faatomuaga

Ina ua mavae le malaga ai i le vao mo le valu tausaga, ona taunuu lea o le aiga o Liae i se nofoaga tumatafaga lea na latou faaigoaina o Nuumau. Ina ua mae’a ona latou faamautu i latou lava i Nuumau, ona poloaiina lea e le Alii Nifae e fau se vaa. Ina ua iloa e ona uso le mea na ia taumafai e faia, na laua tauemu ia te ia ma tomumumu ma tetee e fesoasoani atu. Na aoao e Nifae ona uso faapea, e ui lava sa saili le Alii e fetalai atu ia i latou e ala i le leo itiiti ma le filemu o le Agaga, o a laua amioletonu ua taofia ai i laua mai le lagonaina o Ana afioga. Sa ia aoaia i laua ona o le la amioleaga ma apoapoai atu ia i latou ina ia salamo.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 17:1–51

Ua malaga atu le aiga o Liae i Nuumau, lea na poloaiina ai Nifae ina ia fau se vaa

Tusi le ata lenei i luga o le laupapa.

Ata
Easy Difficult

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe faamata latou te faamatalaina o latou olaga i le taimi nei faapea e faigofie, pe faigata, ma aisea. (Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e talanoaina a latou tali ma se soa. Pe, valaaulia ni tamaiti aoga eseese e faasoa mai o latou manatu i le vasega. Faamanatu ia i latou e le manaomia lo latou faasoaina o se mea e tau le tagata lava ia, pe le tatau ona faalauaiteleina.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 17:1, 4, 6. A o ia faitauina, fai i le vasega e vaavaai mo upu ma faaupuga ia e faailoa mai ai, pe o le taimi na i ai Nifae ma lona aiga i le vao, na faigofie pe na faigata.A

  • Na taua ea e Nifae lo latou taimi i le vao, o se taimi faigofie pe faigata? O a upu ua faaalia ai sa faigata?

Faamalamalama faapea o Nifae ma lona aiga sa faapea foi ona faamanuiaina tele i lea taimi. Valaaulia tamaiti aoga e faitau faanatinati le 1 Nifae 17:2, 5, 12–13 ina ia saili ai nisi o auala na faamanuiaina ai Nifae ma lona aiga i le taimi o la latou malaga. Fai atu i ni nai tamaiti aoga e faamalamalama mai mea na latou mauaina.

Ta’u atu i tamaiti aoga faapea na aoao atu e Nifae se mataupu faavae lea e faamalamalama ai le mafuaaga na mafai ai ona faamanuiaina lona aiga i nei taimi faigata. Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le 1 Nifae 17:3 ma saili le mataupu faavae lea e amata i le upu afai. Faamalamalama faapuupuu atu faapea, i totonu o tusitusiga paia, o nisi taimi e tusiaina ai mataupu faavae i se faaupuga faapea “afai-ona”. O le upu afai na te faatomua maia se gaoioiga, ma le upu ona e faatomua maia le taunuuga (lelei po o le leaga) lea o le a tatou mauaina, o se taunuuga o lena gaoioiga.

E ui lava o le 1 Nifae 17:3 e le o i ai le upu ona, o loo faamatala mai ai se gaoioiga, faatasi ma nai faamanuiaga ia o le a taunuu. Fai atu i tamaiti aoga e ta’u mai le vaega ua taua o le “afai-ona” o le mataupu faavae lea na latou mauaina. E tatau ona latou ta’uina mai se mea e tutusa ma lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, ona faamalosiauina lea o i tatou e le Alii ma saunia auala mo i tatou e faataunuuina ai le mea ua Ia poloaiina ai i tatou. (Atonu e te manao e tusia lenei aoaoga faavae i luga o le laupapa.) Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo faamaoniga o lenei mataupu faavae, a o latou suesueina le aafiaga o Nifae, ma a o latou tomanatu i o latou lava olaga.

Tufa atu se pepa tufa ua i ai fesili nei (pe tusi fesili i luga o le laupapa a o le’i amataina le vasega):

  1. O le a le mea na poloaiina e le Alii Nifae e faia? (1 Nifae 17:7–8) Na faapefea ona tali atu Nifae? (1 Nifae 17:9–11, 15–16) Na faapefea ona tali atu ona uso? (1 Nifae 17:17–21)

  2. Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia Mose e faataunuu le mea na ia poloaiina o ia e faia? (1 Nifae 17:23–29)

  3. Na faapefea ona pei uso o Nifae o le aiga o Isaraelu? (1 Nifae 17:30, 42)

  4. O le a se mea ua poloai mai ai le Alii, lea atonu ua faigata mo a’u?

  5. E mafai faapefea ona ou tali atu faapei o Nifae ma Mose? E mafai faapefea ona ou aloese mai mea sese a uso o Nifae ma le aiga o Isaraelu?

Faailoa atu fesili o loo i luga e ala i le faamalamalama atu faapea, o le a latou fesoasoani i tamaiti aoga e iloa ai le auala na faaauau ai e Nifae ona ola i le mataupu faavae o loo i totonu o le 1 Nifae 17:3 ina ua taunuu i Nuumau. O fesili o le a fesoasoani foi i tamaiti aoga e faatatau le mataupu faavae ia i latou lava. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 17:7–8. Fai atu i tamaiti aoga e faamaumau le tali i lalo o le fesili 1 i luga o le pepa tufa atu, po o totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  • O a auala atonu na faigata ai lenei poloaiga mo Nifae?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 1 Nifae 17:9–11 ma se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 17:15–16. A o le i faitau tamaiti, fai atu i le vasega e faalogologo mo tali a Nifae i le poloaiga ina ia fau se vaa.

  • O le a le mea ua faagaeetia ai oe i le tali a Nifae?

Fai atu i tamaiti aoga e tusi se otootoga o le tali a Nifae i lalo o le fesili 1, i luga o le pepa tufa atu, po o totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Fai atu i ni tamaiti aoga eseese e feauaua’i i le faitauina leotele o le 1 Nifae 17:17–21. Fai atu i le vasega e vaavaai mo upu ma faaupuga o loo faaalia ai uiga a Lamana ma Lemuelu. Fai atu i tamaiti aoga e tusi se otootoga o le tali a Lamana ma Lemuelu i le poloaiga ina ia fau se vaa. Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi po o le toalua e faasoa mai a latou otootoga ma le vasega.

Faamalamalama atu faapea na tali atu Nifae i muimuiga a ona uso e ala i le faamanatuina atu ia i laua faapea, na fesoasoani le Alii ia Mose e faataunuu le galuega faigata o le faasaolotoina o le aiga o Isaraelu mai le nofopologa. Na faatusatusaina foi e Nifae le maaa o loto o ona uso i le aiga o Isaraelu. Valaaulia tamaiti aoga e suesue mau mai tusitusiga paia, ma faamaumau a latou tali i fesili lona 2 ma le 3. E tusa ai ma manaoga o au tamaiti aoga, atonu e te manao e fai taitoatasi le gaoioiga lenei, po o le galulue taitoalua.

Pe a uma ona faamaeaina e tamaiti aoga fesili lona 2 ma le 3, fesili atu:

  • Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia Mose e faataunuu le galuega lea na poloaiina o ia e faia?

  • E te manatu na faapefea ona fesoasoani le faataitaiga a Mose ia Nifae?

  • O a auala na pei ai uso o Nifae o le aiga o Isaraelu?

Faasino atu faapea, pe a tuuina mai e le Alii ia i tatou ni galuega po o ni poloaiga faigata, e mafai ona tatou filifili e tali atu e pei ona sa faia e Nifae, pe, mafai ona tatou tali atu faapei ona sa faia e Lamana ma Lemuelu. Faamalamalama atu faapea, e ui lava e le’i fetalai mai le Atua ia i tatou e faataunuu ni galuega e pei o le fausiaina o se vaa, po o le vaeluaina o le Sami Ulaula, ua Ia tuuina mai poloaiga ma faatonuina i tatou e faataunuu mea ia ua faigata mo nisi tagata. Mo se faataitaiga, ua Ia poloaiina i tatou e faatumauina le i ai o mafaufau mama ma tausia le Sapati ia paia. Ua Ia faamoemoe mai ia i tatou e faataunuu valaauga i le Ekalesia (e pei o le avea ma peresitene o le korama po o le vasega) ma auauna atu i isi. Ua Ia faamoemoe mai ia i tatou ia tausia a tatou feagaiga ma tumau malolosi i le Ekalesia, e oo lava i le feagai ai ma luitau. Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e faamaumau ai a latou tali i le fesili 4 ma le 5. Uunaia i latou e tali le fesili lona 4, e ala i le tusiaina i lalo o soo se mea ua poloaiina e le Alii e ono faigata mo i latou.

A uma ona tuuina atu se taimi ia lava mo tamaiti aoga e tusitusi ai, faitau leotele le faaaliaina o le faatuatua o Nifae o loo i le 1 Nifae 17:50. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 17:51 ma mafaufau pe faapefea ona faatatauina i o latou olaga. Uunaia i latou e faaopoopo i ai o latou igoa, pe a uma le upu o a’u ma sui le faaupuga fau se vaa i se galuega po o se poloaiga ua faigata ia i latou. Ia mafaufau e valaaulia ni tamaiti aoga o e lagonaina le fiafia e faia lea tulaga, e faitau leotele le 1 Nifae 17:51 faatasi ma suiga ua latou faia. Toe tagai i le mataupu faavae ua tusiaina i luga o le laupapa.

  • O le a le aafiaga ua uma ona oo i ai Nifae, e tusa ai ma lenei mataupu faavae, na maua ai e ia le loto talitonu faapea o le a fesoasoani mai le Alii ia te Ia e faataunuu soo se poloaiga lava?

  • O le a se mea na tupu ia te oe ua e maua ai le loto talitonu faapea, o le a fesoasoani le Atua ia te oe e faataunuu soo se mea lava Na te finagalo ai mai ia te oe?

Faasoa atu lau molimau faapea, a o tatou tausiaina poloaiga, e faamalosia i tatou e le Alii ma tuuina mai auala mo i tatou e faataunuu ai mea ua Ia poloaiina ai i tatou.

1 Nifae 17:45–55

Ua aoaia e Nifae Lamana ma Lemuelu mo le la amioleaga

Ata
Ua Faafilemu e Nifae Ona Uso Fouvale

Faapipii i luga le ata O Nifae ua Faafilemuina ona Uso Fouvale (62044; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 70). Valaaulia tamaiti aoga e faamatala otooto le mea o loo tupu i le ata. A leai ni tali a tamaiti aoga, valaaulia i latou e saili le tali i le 1 Nifae 17:48, 53–54.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 17:53, aisea na faateia ai e le Alii uso o Nifae? (Atonu e te manao e faasino tamaiti i le vaefaamatalaga i lalo e 53a ina ia fesoasoani ia i latou e malamalama ai faapea o le upu faateia i lenei faaaogaaga, o lona uiga “ia faia ia luluina pe gatete.”)

Faamalamalama atu faapea o le faateiga na tuuina atu e le Alii ia Lamana ma Lemuelu, ua na o se tasi o le tele o auala na fesootai atu ai le Alii ia i laua. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 17:45 ma saili nai auala na fesootai atu ai le Alii ia Lamana ma Lemuelu i le taimi ua tuanai.

  • O a nisi o auala na fesootai atu ai le Alii ia Lamana ma Lemuelu? O le fea o nei auala na foliga mai o le auala lea ua faaaogaina soo e le Alii e fesootai mai ai ia i tatou?

Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka le faamatalaga lenei i le 1 Nifae 17:45: “Sa fetalai mai foi o ia ia te oulua i se leo filemu itiiti.” Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le Agaga Paia e saunoa mai i se leo e te lagonaina ae e te le faalogo ai. Ua faamatalaina o se ‘leo filemu itiiti’ [MF&F 85:6]. A o tatou talanoaina le ‘faalogo atu’ i le musumusu mai o le Agaga, o le tele o taimi e faamatala mai e nisi uunaiga faaleagaga i le faapea mai, ‘Sa ou maua se lagona …’” (“O Faaaliga mo le Tagata lava ia: O Le Meaalofa, o le Tofotofoga,” Liahona, Ian. 1995, 73).

Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi le upu moni lenei i a latou tusitusiga paia i autafa o le 1 Nifae 17:45: E tautala mai le Agaga Paia i se leo filemu itiiti lea e sili atu ona tatou lagonaina nai lo le faalogoina. (Ina ia faamamafa atu lenei mataupu faavae, atonu e te manao e fai atu i tamaiti aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.)

  • O anafea na e lagonaina ai le leo filemu itiiti o le Agaga Paia o tautala mai ia te oe?

  • O le a le mea e te faia e fesoasoani ai ia te oe ia lagona ma iloa le leo filemu itiiti o le Agaga Paia?

A uma ona tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e uunaia i latou e maka le faaupuga lenei i le 1 Nifae 17:45: “Peitai ua oulua te’a atu ma le toe lagonaina, na oulua le mafafai ai ona lagona ana fetalaiga.” Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le fuaiupu muamua o le 1 Nifae 17:45 ma saili pe aisea na avea ai Lamana ma Lemuelu ma e na “te’a atu ma le toe lagonaina.” Valaaulia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • Aisea na avea ai le “vave ona oulua fai o le amioletonu” ma auala na avea ai Lamana ma Lemuelu ma tagata “ua te’a atu ma le toe lagonaina”?

  • E faapefea ona aafia e a tatou agasala lo tatou gafatia e lagonaina le aafiaga o le Agaga Paia?

Pe a uma ona tali mai tamaiti aoga, faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust, o le sa auauna o se sui o le Au Peresitene Sili:

“Ua faaaoga telefoni feaveai mo le tele o fesootaiga i o tatou vaitaimi. Ae peitai e i ai lava taimi e le mafai ona maua ai se fesootaiga i se telefoni feaveai. E mafai ona tupu lenei mea pe afai o loo i ai le tagata o loo faaaogaina le telefoni feaveai i totonu o se ana po o se vanu, po o le i ai foi o se isi mea o loo faalavelaveina ai.

“E faapena foi i fesootaiga faalelagi. … E masani ona tatou tuuina atu i tatou lava i tulaga faaleagaga tatou te le lagonaina ai le Agaga—tulaga ma nofoaga lea e taofia ai savali mai le lagi. O nisi o nei nofoaga e le maua ai ia fesootaiga e aofia ai le ita, ponokalafi, solitulafono, manatu faapito, ma isi tulaga ia e faatiga ai le Agaga” (“Pe Na E Mauaina le Savali Sa’o?” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 67).

I le faaiuina ai, valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i savali ua saili le Alii e fesootai mai ia i latou talu ai nei lava. Uunai i latou e mafaufau loloto pe tele ni “pausisi e oti ai faaleagaga” ia atonu e taofiaina i latou mai le mauaina o ia ituaiga fesootaiga. (Atonu e te manao e fai atu i tamaiti aoga e tusi e uiga i lenei tulaga i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.) Molimau atu faapea, e tautala mai le Agaga Paia i se leo filemu itiiti, lea e sili atu ona tatou lagonaina nai lo le faalogoina. Ia molimau atu foi faapea, e mafai ona tatou mauaina lenei fesootaiga a o tatou saili ia agavaa mo nei uunaiga filemu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 17:8-9. O le luitau na feagai ma Nifae a’o ia fausiaina se vaa

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea:

“Sa le’i avea Nifae ma se seila. Na ola a’e o ia i Ierusalema, o se aai e tutotonu, ae le o se aai e tu i tuaoi o le Sami Metiteriane. E foliga mai na matuai le iloa lava e ia se mea e uiga i le, pe na le’i masani foi i mea faigaluega ma tomai na manaomia e fau ai se vaa. Atonu sa le’i vaai muamua lava o ia i se vaa o folau i luga o le sami. I le tulaga na i ai, i lena taimi, na poloaiina ma faatonuina Nifae e fauina se mea na te le’i fauina muamua, ina ia mafai ai e ia ona alu atu i se nofoaga e le’i o’o lava i ai muamua”(“Learning to Love Learning” [Lauga i le faauuga a le Iunivesite o Polika Iaga, Ape. 24, 2008], 4, speeches.byu.edu).

1 Nifae 17:45. “Peitai ua oulua tea atu ma le toe lagonaina”

Na faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili faapea, o le le i ai o le Agaga i le olaga o se tagata, atonu e ta’u mai ai le manaomia ona salamo:

“O se … tulaga manaomia mo fegalegaleaiga faifaipea ma le taitaiga mai le Agaga Paia, o le tatau lea ona mama. E ao ona alu ese le Agaga mai ia i latou o e le mama. …

“… Afai ua faigata ia te oe ona lagonaina le Agaga Paia, atonu e manaomia lou mafaufau loloto ma le atamai, pe i ai lava se mea e tatau ai ona e salamo ma mauaina le faamagaloga.

“Afai ua e lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia i le aso nei, atonu e avea lena mea o se faamaoniga faapea ua galue le Togiola i lou olaga. Mo lena mafuaaga ma le tele o isi, o le a lelei pe a e tuuina oe lava i nofoaga ma galuega ia e valaaauliaina ai uunaiga a le Agaga Paia. O le lagonaina o le aafiaga a le Agaga Paia e galue i itu uma e lua: o le Agaga Paia e na o malumalu mama lava e nofo ai, ma le mauaina o le Agaga Paia e faamamaina ai tatou e ala i le Togiola a Iesu Keriso. E mafai ona e tatalo ma le faatuatua ina ia iloa le mea e tatau ona faia ina ia faamamaina ai ma ia agavaa ai mo le mafutaga ma le Agaga Paia, ma le auaunaga a le Alii. Ma, faatasi ai ma lena mafutaga, o le a faamalosia ai oe e tetee atu i faaosoosoga, ma maua le mana e iloagofie ai le taufaasese” (“Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, Iuni 2007, 23).

Lolomi