Potutusi
Lesson 151: Eteru 13–15


Lesona 151

Eteru 13–15

Faatomuaga

Ua avea le faamaumauga o le perofeta o Eteru i le malo o sa Iareto o se molimau faapea o i latou o e teena le Alii ma Ana perofeta o le a le uluola. Na lapataiina e Eteru ia Korianetuma, o se tupu o sa Iareto, o le a faaumatia lona nuu pe afai e le salamo o ia ma lona aiga. Ina ua teena e Korianetuma ma lona nuu ia salamo, na faatupulaia taua ma le amioleaga mo le tele o tausaga seia oo ina faaumatia atoa le malo o sa Iareto. Na o Eteru ma Korianetuma na soifua e molimauina le faataunuuina o le valoaga a Eteru. O nei mataupu o se faataunuuina foi o le folafolaga a le Atua “o soo se atunuu latou te mauaina [le laueleele o le folafolaga] ia auauna atu i le Atua, a leai o le a tafi ese i latou” (Eteru 2:9).

Fautuaga mo le Aoaoga

Eteru 13:1–12

Ua faamaumauina e Moronae valoaga a Eteru e uiga i le Ierusalema Fou ma le Ierusalema tuai

Faamalamalama atu o nisi o aai ua lauiloa i igoa ua faamatalaina ai lo latou tulaga taua. Faitau faamatalaga nei o igoa mo aai, ma fai atu i tamaiti aoga e mate po o le fea aai e fetaui ma igoa taitasi:o le Aai o le Malamalama (Paris, Falani); o le Aai e Faavavau (Roma, Italia); o le Aai Matagi (Chicago, Ilinoi, Iunaite Setete); o le Penina o le Orient (Manila, Filipino); ma le Aai o Maota Tautupu (Aai o Mekisiko, Mekisiko). Fai atu i tamaiti aoga e fautua ma po o a fesootaiga o nei faamatalaga o igoa e uiga i aai.

Faamanino atu na faamaumauina e Moronae valoaga a Eteru e uiga i aai e tolu: o le Ierusalema Fou (tagai Eteru 13:6–8, 10); o le aai o Enoka, lea o le a “alu ifo i lalo mai le lagi” (Eteru 13:3; tagai foi i le Mose 7:62–64); ma Ierusalema o le Nofoaga Paia (tagai i le Eteru 13:11). Tau atu i le vasega na aoao e Eteru ia sa Iareto faapea o le laueleele ua latou aumau ai o se nofoaga o se aai i le lumanai e taua tele (tagai Eteru 13:2–3). Valaaulia tamaiti aoga e faitau leleoa le Eteru 13:4–8, ma vaavaai mo igoa o aai ua taua i nei fuaiupu.

  • O a igoa o nei aai? (Ierusalema ma Ierusalema Fou.) O le a le igoa faamatala na faaaoga e Eteru mo Ierusalema i le Nofoaga Paia ma le Ierusalema Fou lea o le a fausiaina i se aso i le konitineta o Amerika? (“Aai paia.”)

  • O le a sou manatu o le a faapei le nofo ai i se aai lauiloa e pei “o se aai paia”?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau leleoa le Eteru 13:10–11, ma vaavaai pe faapefea ona agavaa tagata e nonofo ai i nei aai paia.

  • E faapefea ona agavaa tagata e nonofo ai i nei aai? (I le faia lea o o latou ofu ia “faasinasinaina i latou nei i le toto o le Tamai Mamoe.”)

  • O le a le uiga mo tagata ina ia faia o latou ofu ia “faasinasinaina i latou nei i le toto o le Tamai Mamoe”? (O lona uiga ua mama tagata ma faamamaina mai i agasala e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le Tamai Mamoe a le Atua; tagai 1 Nifae 12:11; Alema 5:21.)

Faamalamalama atu o le isi igoa mo Ierusalema Fou o Siona (tagai Mose 7:62; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10). Ao atiina ae le Ierusalema Fou ma le aai o Ierusalema i le lumanai, ua mafai nei ona saili tagata uma o le Ekalesia ia atiina ae Siona i mea ua latou nonofo ai (tagai MF&F 6:6; 14:6). I le mea moni lava, o Siona “o e loto mama” (MF&F 97:21). Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O Siona e Siona ona o aga, uiga, ma le faamaoni o ona tagata nuu [tagai Mose 7:18]. Manatua, sa ta’ua e le Alii lona nuu o Siona, aua sa tasi o latou loto ma tasi le mafaufau, ma sa mau i le amiotonu; ma sa leai se mativa i totonu o i latou’ (Moses 7:18). Afai o le a tatou fausia Siona i o tatou aiga, paranesi, uarota, ma siteki, e ao lava ona tatou ausia lenei tulaga. O le a manaomia (1) ia lotogatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi; (2) ia avea ma ni tagata paia taitoatasi ma tuufaatasi, ma (3) ia tausia e matitiva ma e le tagolima” (“O Mai I Siona,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 38).

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai i mea e mafai ona latou fesoasoani ai e atiina ae se tulaga maualuga o tulaga faatonuina i o latou aiga ma paranesi po o uarota. Atonu e te manao e tuu atu ia i latou le taimi e tusi ai o latou manatu i api e tusi ai faamatalaga po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Eteru 13:13–15:34

Na teenaina e sa Iareto lapataiga faaperofeta a Eteru ma faaauau ai i le amioleaga ma taua seia faaumatia i latou

Otooto le Eteru 13:13–14 e ala i le faamalamalamaina sa teena e sa Iareto ia Eteru ma tuliese mai ia i latou. I le aluga o le aso, sa lafi ai Eteru “i le ana o se papa,” lea na ia faamaea ai faamaumauga o sa Iareto. A oo i le po, sa ia alu i fafo e vaai i mea na tutupu i lona nuu, o sa Iareto. Na ia tusia e uiga i mea na ia vaaia.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau leleoa le Eteru 13:15–19, ma vaavaai mo faamatalaga o le sosaiete a sa Iareto. A maea ona latou faitauina, valaaulia i latou e faamatala le sosaiete a sa Iareto i o latou lava upu. Ona valaaulia lea o se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Eteru 13:20–22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le savali na poloaiina ai e le Alii Eteru ia tauina atu ia Korianetuma.

  • O le a le savali a Eteru ia Korianetuma? (Afai o le a salamo Korianetuma ma lona aiga, o le a faasaoina e le Alii tagata ma faatagaina Korianetuma e toefuatai lona malo. Afai latou te le salamo, o le a faaumatia tagata uma i le malo sei vagana ai Korianetuma.)

  • Na faapefea ona tali atu Korianetuma ma lona nuu?

Otootoga le Eteru 13:23–14:20 e ala i le faamalamalamaina na faaauau ona i ai taua i le nuu. E toatolu alii na sosoo ai —o Sareto, Kilikala, ma Lipi—o e na taumafai e aveesea le malo mai ia Korianetuma. Na iu lava, na faateleina le pule i potopotoga faalilolilo, ma na tau ai le malo atoa. “Sa faia e tagata uma sa i luga o le laueleele le faamasaaina o le toto, ma sa leai se tasi e taofia i latou” (Ether 13:31). O le fili mulimuli a Korianetuma o se alii e igoa ia Sesa.

Fautuaina tamaiti aoga e faitau leleoa le Eteru 14:21–25, 30–31 ma le 15:1–2, ma vaavaai mo le ogaoga o le faatamaiaga na faia e nei taua. Ona valaaulia lea o se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Eteru 15:3–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fuafuaina e Korinetuma e faia ina ia faasaoina ai lona nuu na totoe mai le faatamaiaga.

  • O le a le mea na faia e Korianetuma? (Na ia ofoina e tuuina atu le malo ia Sesa.)

  • O le a le auala na tali ai Sesa i le ofo a Korianetuma? (Na ia faapea mai o le a ia faasaolotoina tagata pe a mafai ona faatagaina o ia e fasiotia Korianetuma. Tagai foi Eteru 14:24.)

Otooto le Eteru 15:6–11e ala i le faamalamalamaina atu na faaauau ai pea ona tau le nuu o Korianetuma ma le nuu o Sesa. Atonu e te manao e faamalamalama atu o lenei taua, lea na faaumatia ai le malo o sa Iareto, na tau latalata ane i le maupuepue ua faaigoaina o Rama. I le selau tausaga mulimuli ane, na faatamaia ai le faigamalo a sa Nifae i se taua e latalata ane i le maupuepue e tasi, lea na faaigoaina loa o Kumora. (Tagai Eteru 15:11; Mamona 6:6.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau leleoa le Eteru 15:12–17. Ao le i faitauina e i latou, fai atu ia i latou e vaavaai mo faamatalaga e uiga i tulaga o sa Iareto ma faailoa se mea se tasi i lenei tala ua sili ona faanoanoa. Pe a lava le taimi e latou te faitau ai, fai atu i nai tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamanatu atu i tamaiti na faaaluina e Eteru le tele o tausaga e lapatai ai tagata ia salamo (tagai Eteru 12:2–3; 13:20). Tusi le faamatalaga e le i uma lenei i le laupapa: Afai tatou teena le lapataiga a le Alii ia salamo, …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Eteru 15:18–19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa auala e faauma ai le faamatalaga i luga o le laupapa. A maea ona faasoa mai manatu o tamaiti aoga, faauma le faamatalaga e ala i le tusiaina o le mataupu faavae o loo i lalo: Afai tatou te teenaina lapataiga a le Alii ia salamo, o le a toesea Lona Agaga ma o le a maua ai e Satani le pule i o tatou loto.

  • E faapefea ona avea le teenaina e sa Iareto ia salamo muamua ona aafia ai lo latou taumafaiga ia suia mulimuli ane?

Otooto le Eteru 15:20–32 e ala i le faamalamalamaina na tau autau a Korianetuma na Sesa seia oo ina na o Korianetuma ma Sesa na totoe. Ona fasiotia lea e Korianetuma ia Sesa. E pei ona valoia e Eteru, e fasiotia uma tagata o le nuu sei vagana ai Korianetuma, o le na soifua e vaai i le isi nuu—o le nuu o Sara’emila—na mauaina le laueleele (tagai Eteru 13:21; Ominae 1:20–22). Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le Eteru 15:33 ia faaalia ai o afioga a le Alii na fetalai ai Eteru na faataunuuina.

Faamanino atu o le talaaga a sa Iareto o se faataitaiga maoae lea o mea e tutupu i tagata pe a latou teena le valaaulia a le Atua ia salamo. E ui ina avea o se faataitaiga ogaoga, e mafai ona tatou iloa mataupu faavae i le tala e mafai ona fesoasoani ia i tatou. Faamalamalama atu e pei lava o sa Iareto, o le toatele o tagata i aso nei ua teenaina le valaaulia a le Atua ia salamo, lea ua aveesea ai le Agaga o le Alii. E masani ona ‘alofaga nei tagata i lo latou teenaina ia salamo. Faitau ‘alofaga nei, ma valaaulia tamaiti aoga e faamalamalama mea o le a latou fai atu e tali atu ai i se tasi o le sa saunoa i nei mea. Ao faasoaina mai e tamaiti aoga o latou tali, fautuaina i latou e faatatau i mataupu faavae ua latou aoaoina i le Eteru 13–15.

  1. “Ou te iloaina o ata tifaga ou te matamata ai e le talafeagai ma tulaga faatauaina o le Ekalesia, ae e foliga mai e leai so latou aafiaga leaga ia te au”.

  2. “O le inu mea malosi ma a’u uo e le leaga tele—ua na o se fiafiaga lava mo i matou.”

  3. “Na ou faimamago lava ona e fai uma e tagata o lau vasega. O le a ono faigata le maua o se togi lelei pe ana ou le faimamago.”

  4. “Ua na o se ata mataga itiiti. E le o faapea ua ou alu e tafao ma le ola mama ai. O le isi mea, e mafai lava ona ou taofia i soo se taimi ou te manao ai.”

  5. “E le manaomia ona ou salamo nei. E mafai ona ou faatali seia latalata i le taimi ou te alu ai i se misiona pe faaipoipo i le malumalu.”

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga pe a agasala tagata ma le salamo, e latou te feagai ma taunuuga o na agasala i taimi uma. Faumautinoa tamaiti aoga pe afai latou te agasala, e mafai ona latou salamo i o latou agasala ma toe maua le Agaga o le Alii i o latou olaga. Faitau le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“Ou te molimau atu e mafai ma e naunau le Faaola e faamagalo a tatou agasala. Sei vagana ai agasala a i latou o e ua filifilia le malaia ina ua latou iloa lelei, e leai se agasala e le mafai ona le faamagaloina. O se matua faamanuiaga ofoofogia mo i tatou taitoatasi le liliu ese mai ia tatou agasala ae o mai ia Keriso. O le amiotonu paia o se tasi lea o fua aupito suamalie o le talalelei, o le aveese o le tausalaina ma le tiga mai o tatou loto ae suia i le olioli ma le filemu o le mafaufau” (“Salamo … Ina Ia Ou Faamaloloina Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 40–41).

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo o latou olaga mo soo se agasala ua faalavelave i lo latou mauaina o le mafutaga faaauau pea a le Agaga Paia. Fautuaina i latou e saili atu i le mana o le Togiola ina ia faia suiga e mafai ona fesoasoani ia i latou ia tausia le mafutaga o le Agaga ma teena le mana o Satani.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le isi mataupu faavae ua aoaoina i le Eteru 13–15, fai atu ia i latou e faitau leleoa fuaitau nei: Eteru 13:27; 14:24; 15:6, 22, 28. Ao le i faitauina e i latou, fai atu ia i latou e saili mo upu ma fasifuaitau e faamamafa ai lagona o sa Iareto e feita ma manao ia taui masui. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga upu ma fuaitau nei.

  • E tusa ai ma au suesuega o le Eteru 13–15, o a taunuuga o le ita ma manaoga o sa Iareto mo le taui masui?

  • O a mataupu faavae e uiga i le ita ma le taui masui e mafai ona tatou aoao mai ai i le vaega mulimuli o le talafaasolopito a sa Iareto? (Atonu e mafai e tamaiti aoga ona faasoa ni nai mataupu faavae eseese. Faamautinoa o a latou tali e atagia ai o le ita ma le taui masui e taitai atu ai tagata ia faia filifiliga e tiga ai i latou lava ma isi.)

  • O a taunuuga e mafai e le ita ona i ai i se tagata toatasi po o se aiga?

Molimau atu e mafai ona tatou faatoilaloina lagona o le ita ma manao mo le taui masui ao tatou liliu atu ia Iesu Keriso ma maua le faamagaloga ma le faamafanafanaga e ala i Lona Togiola. Fautuaina tamaiti aoga e liliu atu i le Alii i le tatalo mo le fesoasoani e latou te manaomia pe afai e latou te lagonaina le ita i le isi tagata.

Iloiloga o Eteru

Faaalu se taimi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloilo le tusi o Eteru. Fai atu ia i latou e mafaufau e uiga i mea ua latou aoaoina mai i lenei tusi, i le seminare faatasi ai ma o latou suesuega o tusitusiga paia faaletagata lava ia. Pe a manaomia, valaaulia i latou e iloilo vave nisi o otootoga o mataupu i le Eteru e fesoasoani ia i latou ia latou manatuaina. Pe a lava le taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa se mea mai ia Eteru na musuia ai i latou pe na fesoasoani ia i latou ia maua le faatuatua sili atu ia Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Eteru 13:3–5. O le Ierusalema Fou ma le Ierusalema tuai

Na aoaoina e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le Ierusalema Fou ma le aai o Ierusalema na fausiaina anamua:

“O le vaai mamao i le uiga o le [Ierusalema Fou], e tatau ona tatou iloa mea moni nei e lima: 1. Ierusalema Tuai, o le aai na tele ai le galuega patino a le Alii i tagata, o le a toe fausiaina i aso amuli ma avea o se tasi o aai maoae e lua i le lalolagi, o se aai o le afe tausaga lea o le a auina atu ai le afioga a le Alii. 2. O Se Ierusalema Fou, o se Siona fou, o se aai o le Atua, o le a fausiaina i le konitineta o Amerika. 3. Aai o Enoka, o le uluai Siona, ‘o le Aai o le Faapaiaina, … ua aveina a’e i le lagi.’(Mose 7:13–21) 4. O le aai o Enoka, ma lona nuu faapaiaina lea ua i ai nei i o latou tulaga toetutu, o le a toe foi mai, o se Ierusalema Fou, e faatasia ma le aai o le igoa e tasi lea na fausiaina i le konitineta o Amerika. 5. Pe a avea lenei lalolagi o se nofoaga selesitila ‘o le aai tele, o le Ierusalema paia,’ o le a toe aumaia ma ‘alu ifo i le lagi mai le Atua,’ ao avea ai lenei lalolagi ma nofoaga o tagata selesitila e faavavau.(Faa. 21:10–27.)”(Doctrinal New Testament Commentary, vol. 3 [1973], 580–81.)

Eteru 13:2–4, 6. O fea o le a fausia ai le Ierusalema Fou?

Na faaali e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita o aso e gata ai, o le a fausia ai Ierusalema Fou i le Iunaite Setete, i Jackson County, Misuri (tagaiMF&F 57:1–4; 84:1–4). Na faamalamalamaina e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le sootaga i le va o le faapotopotoina o tagata o le Ekalesia i le taimi nei ma le atiina ae mulimuli o le Ierusalema Fou:

“Tuu atu ia Isaraelu e potopoto i siteki o Siona i malo uma. Ia avea laueleele uma ma Siona ia i latou o e na totofi e aumau ai iina. Ia avea le atoaga o le talalelei ia mo au paia i malo uma. Ia aua nei taofia faamanuiaga mai ia i latou. Ia atiae malumalu lea o le a galueaiina ai le atoaga o sauniga i le fale o le Alii. Peitai, o le a i ai lava se nofoaga autu, o se nofoaga o le a tu ai le matai o le malumalu, o se nofoaga o le a afio mai ai le Alii.… Ma o lena nofoaga autu lea ua taua nei e tagata o le Tutoatasi i Jackson County, Misuri, ae o le a oo mai le aso o le a avea ai ma Siona a lo tatou Atua ma le Aai o le Paia a ona tagata” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 595).

Eteru 15:19. E faapefea ona maua e Satani le mana i o tatou loto?

A o i ai i le tiapolo le mana sili e faaoso ma faasese ai i tatou, e le mafai ona ia pulea a tatou faitalia sei vagana ua tatou gauai atu i ana uunaiga. Na faamalamalamaina e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

“E le tatau ona taofia i tatou e le fefe i le mana o Satani. E leai sona mana ia i tatou vagana ai ua tatou faatagaina o ia. O ia lava o se tagata palaai, ma afai tatou te tumau mausali, o le a solomuli o ia.

“Ua tatou faalogo i tagata fai faaluma ma isi i lo latou ta’uamiotonuina pe faamalamalama o latou sese i le faapea mai, ‘O le tiapolo na mafua ai ona ou faia.’ Ou te le manatu lava e mafai e le tiapolo ona faamalosi i tatou e faia soo se mea. E moni e mafai ona ia faaoso ma faasese, ae leai sana pule ia i tatou seiloga tatou te tuuina atu ia te ia [le pule].

“O le mana e tetee atu ai Satani atonu e malosi atu nai lo lo tatou iloa. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: ‘O tagata uma ua i ai lo latou tino [faaletino], e i ai la latou pule ia i latou e leai ni tino. E leai se pule a le tiapolo ia i tatou vagana ua tatou faatagaina o ia. O le taimi lava tatou te tetee ai i se mea mai le Atua, ua i ai foi ma le mana o le tiapolo’ (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Iosefa Filitia Samita, Aai o Sate Leki: Deseret Book Co., 1938, i. 181)” (“O Le Tau Faasese Uma,” Liahona, Ian. 1988, 33).

Eteru 15:19–30. O le taunuuga o le tauimasui ma le ita

O le saunoaga a Elder David E. Sorensen o le Fitugafulu ua fautuaina ai i tatou e faamagalo atu nai lo le tuu i lagona o le ita po o le manao e taui masui:

“Pe a faatiga e se tasi i tatou po o i latou foi tatou te alolofa i ai, e toetoe lava ina a lofituina i tatou i lena tiga. E mafai ona avea lena tiga po o le tonu o se mea e aupito sili ona taua i le lalolagi, ma ua leai ai se isi lava mea tatou te faia ae taumafai e taui masui. Peitai, ua aoao mai i tatou e Keriso, le Alii o le Filemu, se auala e sili atu. E mafai ona faigata tele ona faamagalo atu i se tagata se mea leaga na latou faia ia i tatou, peitai, a tatou faamagalo atu, o lona uiga ua tatou savalia le ala mo se lumanai e sili atu. E le toe pulea lo tatou ala i se sese e fai mai e se isi tagata. A tatou faamagalo atu i isi, ona faasaolotoina lea o i tatou e filifili pe faapefea ona tatou ola. O le faamagalo atu o lona uiga, e le toe faatonuina o tatou taunuuga e faafitauli ua te’a, ma ua mafai ona tatou tulimatai atu i le lumanai, ma le alofa o le Atua i o tatou loto” (“O Le Loto Faamagalo E Suia ai le Oona Matuitui i le Alofa,” Ensignpo o leLiahona, Me 2003, 10).

Lolomi