Potutusi
Lesona 46: Iakopo 5:1–51


Lesona 46

Iakopo 5:1–51

Faatomuaga

I le aoaoina o lona nuu, na sii mai ai e Iakopo le talafaatusa o laau o le olive fanua ma le olive vao, lea na uluai tuuina mai e se perofeta e igoa ia Senosa, ma sa aofia ai i papatusi apamemea. Na faaaogaina e Iakopo lenei talafaatusa e aoao atu ai faapea o le a saili le Alii e aumaia le olataga i tagata uma —e oo lava ia i latou o i ai i Lona nuu o le feagaiga, o e ua liliuese mai ia te Ia. Talu ai ona o le umi o le Iakopo 5, o lea ua vaevaeina ai i lesona e lua.

Fautuaga mo le Aoaoga

Iakopo 5:1–14

Ua sii mai e Iakopo upu a Senosa, o le na faatatauina le aiga o Isaraelu i se olive fanua

Fuafua e amata lenei lesona e ala i le faitauina o faataitaiga nei o talavou, o e ua fesiligia le naunautai o le Alii e faamagalo i latou i a latou agasala:

  • O se alii talavou e umia le perisitua ua atiina ae se mausa o le faia o le agasala. E talitonu o ia e mafai ona faamagaloina isi, ae e masalosalo o le a talia e le Alii lona salamo.

  • O se tamaitai talavou ua solia se poloaiga. Ua lagonaina e ia le nofosala, le lelei ona lagona e uiga ia te ia lava, ma ua tuufesili pe o alofa lava le Alii ia te ia.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei e aunoa ma le tali mai leotele:

  • Pe i ai ea se taimi e te tuufesili ai e uiga i le naunautai o le Alii e faamagalo oe mai au agasala?

Faamalamalama atu na vavalo Iakopo faapea o le a teenaina e tagata Iutaia Iesu Keriso (tagai i le Iakopo 4:15). Na ia aoao atu foi faapea o le a faaauau ona auauna Iesu Keriso mo le olataga o Lona nuu, e tusa lava pe latou te teenaina o Ia (tagai i le Iakopo 4:17–18). Ina ia faailoa atu lenei upumoni, na sii mai ai e Iakopo se talafaatusa ua tuuina mai e se perofeta e igoa ia Senosa. O se talafaatusa, e faaaogaina ai tagata faatusatusa, o mea faitino, ma gaoioiga e aoao atu ai upumoni. A o suesueina e tamaiti aoga lenei talafaatusa, o le a mafai ona latou aoaoina lesona taua e uiga i le naunautai o Iesu Keriso e fesoasoani ia i latou o e na liliuese mai ia te Ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:1–2, ma fai atu i le vasega e vaavaai po o ai na talanoa agai i ai Senosa (o le aiga o Isaraelu). Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea ina ua faia e le perofeta o le Feagaiga Tuai, o Iakopo, feagaiga ma le Alii, na suia e le Alii lona igoa ia Isaraelu. O le fuaitau ‘aiga o Isaraelu” e faasino i tagata na tutupu mai ia Iakopo, ma tagata uma o e ua papatisoina ma osia feagaiga ma le Alii.

  • O ai oi lenei vasega o se sui o le aiga o Isaraelu? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea o i latou uma lava o sui auai papatisoina o le Ekalesia, o se vaega o le aiga o Isaraelu. O i latou o se vaega o le talafaatusa o loo i le Iakopo 5.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:3. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na faaaogaina e Senosa i lana talafaatusa e suitulaga i le aiga o Isaraelu. Pe a mae’a ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, faamalamalama atu faapea o laau o olive sa matuai taua lava ia Isaraelu anamua, le mea na ola ai Senosa. O olive na faaaogaina mo meaai, ma o le suauu o le olive sa faaaogaina mo le gaoisiga o meataumafa ma vailaau faapea suauu mo lamepa. O laau o le olive, e manaomia tele le faapelepele ma le vaaia lelei ina ia fesoasoani ai e maua mai ni fua lelei. Faamanino atu faapea i lenei talafaatusa, o le laau o le olive fanua o loo tu i le togaolive, lea e suitulaga i le lalolagi.

  • E tusa ma le Iakopo 5:3, o le a le mea na amata ona tupu i le laau o le olive fanua? O le a le faatusa o le pala o le laau? (Uunai tamaiti aoga e faaaoga le vaefaamatalaga lona 3o e tali ai lenei fesili.)

  • O le a le liliuese? (O le liliuese mai le Alii ma Lana talalelei.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 5:4–6. Fai atu ia i latou e manatunatu po o ai le matai o le togaolive, ma o a mea atonu e suitulaga i ana gaoioiga o le teuteuina, eliina, ma le tausiaina. Ona fai atu lea ia i latou e faamalamalama mai po o a mea ua latou manatu ua suitulaga i nei faailoga. (Atonu e manaomia lou fesoasoani ia i latou ia malamalama o le matai o le togaolive ua suitulaga ia Iesu Keriso. O le teuteuina, eliina, ma le tausiaina ua suitulaga i taumafaiga a le Alii e fesoasoani ia i tatou ia maua faamanuiaga o Lana Togiola ma taumafaiga a perofeta e aoao atu ma valaau i tagata e salamo.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O lenei tala faafaatusa e pei ona toe faamatalaina mai e Iakopo mai i le amataga e faamoemoe e faatatau ia Keriso. … E tusa lava pe tauivi le Alii o le togaolive ma ana tagata faigaluega e uunaia, teuteu, faamama, ma taumafai e faaleleia a latou laau i se tulaga e tulai mai ai i se mataupu e tasi o se auivi faasolopito o le faataapeapeina ma le toe faapotopotoina mai o Isaraelu, o le uiga sili atu ona loloto o le Togiola e faaleaogaina ma lofituina ai a latou auaunaga” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 165).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloa le auala ua faaalia ai e lenei talafaatusa le popole o le Alii mo i latou, aoao i latou faapea e mafai ona latou suitulagaina o latou igoa i vaega o ta’ua ai laau o olive. Atonu e mafai ona e faailoa atu lenei mea e ala i le tuuina atu o lenei faataitaiga mai leIakopo 5:7: “Ou te faanoanoa nei ma’umau atu [lou igoa].” Faamalamalama atu faapea a o tatou tuuina i totonu o tatou igoa i le Iakopo 5 i tulaga taua ma talafeagai, o le a mafai ona sili atu lo tatou aoaoina e uiga i le popole o le Alii mo i tatou.

Faapipii i luga le siata lenei. Faamalamalama atu o loo lisi atu ai uiga o faatusa o loo i le talafaatusa a Senosa. (Atonu e te manao e faia ni kopi o le siata o se pepa e tufa atu, pe fai i tamaiti aoga e kopi le siata i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.)

Iakopo 5: Talafaatusa o Laau o le Olive Fanua ma le Olive Vao

Faatusa

Uiga Talafeagai

Laau o le olive fanua

O Le Aiga o Isaraelu o le Nuu o le Feagaiga a le Atua

O le togaolive

O le lalolagi

Pala

Agasala ma le liliuese

O le Alii ma le matai o le togaolive

Iesu Keriso

O le teuteuina, eliina, ma le tausiaina

O taumafaiga a le Alii e fesoasoani i tagata ia maua faamanuiaga o Lana Togiola

Auauna a le matai o le togaolive

O perofeta a le Alii

O Lala

Vaega o tagata

Laau o le olive vao

Nuuese— i latou o e le’i osi feagaiga ma le Alii. Mulimuli ane i le talafaatusa, o laau toto moni na avea ma olive vao, ua suitulaga ai vaega o le aiga o Isaraelu na pauu atu i le liliuese.

Suluina ma le totoina o lala

O le faataapeapeina ma le toefaapotopotoina o le nuu o le feagaiga a le Alii. I le faaopoopo atu i ai, o le suluina o lala vao i le laau o le olive fanua, ua suitulaga i le liuaina o i latou o e ua avea ma vaega o le nuu o le feagaiga a le Alii.

Susunuina o lala

O faamasinoga a le Atua i e amioleaga

Fua

O olaga po o galuega a tagata

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:7, 9–10, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na sosoo ona faia e le matai o le togaolive, ina ia laveaiina ai le laau o le olive fanua. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea na latou mauaina. (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea, o le suluina o lona uiga o le faapipii atu o se lala mai se tasi laau i se isi laau. O le suluina o loo i totonu o nei fuaiupu ua suitulaga i taumafaiga a le Alii ina ia fesoasoani i Nuuese ina ia avea ma vaega o Lona nuu o le feagaiga e ala i le papatisoga ma le liuaina. O le susunuina o nisi o lala, ua suitulaga i faamasinoga a le Alii i luga o tagata sili ona amioleaga o le aiga o Isaraelu.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:11. Fai atu i le vasega e vaavaai mo faamaoniga o le popole o le matai mo a’a o le laau o le olive fanua. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea na latou mauaina.

Faamanatu i tamaiti aoga o le Iakopo 5:6 ua ta’u mai ai faapea o le laau o le olive fanua na amata ona totogo mai ai lala laiti ma mu’amu’a. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:8, 13–14. Fai atu i le vasega e saili le mea na faia e le matai i nei lala. Atonu e te manao e fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona avea le malaga a le aiga o Liae ma se faataitaiga o gaoioiga a le matai i le Iakopo 5:8, 13–14.

Iakopo 5:15–40

Na galulue le matai o le togaolive ma lana auauna e fesoasoani i le togaolive ia fua mai ni fua lelei

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Tofi le vaega muamua e suesue le Iakopo 5:15–28 ma le vaega lona lua e suesue le Iakopo 5:29–40. Fai atu i tamaiti aoga e faia mea nei a o latou suesue (atonu e te manao e tusia faatonuga nei i luga o le laupapa):

  1. Otooto mai mea na tutupu i le togaolive, ma le mea atonu ua suitulaga ai lena vaega.

  2. Saili fuaitau ua faaalia ai taumafaiga a le matai o le togaolive e faasaoina le laau o le olive fanua (po o le olive moni) ma ona lala.

Pe a mae’a ona tuuina atu se taimi ia lava i tamaiti aoga e suesue ai a latou fuaiupu faatonuina, fai atu ia i latou e otooto mea na tutupu i le togaolive ma faamalamalama le mea ua suitulaga ai lena vaega. Amata i tamaiti aoga o e na suesueina le Iakopo 5:15–28. O loo tuuina atu i lalo faataitaiga o otootoga ma faauigaga.

Iakopo 5:15–28. O le mea na tupu: O lala uma na suluina sa faapea ona fua mai i fua lelei. Peitai, e tasi se lala, e ui ina toto i se laueleele lelei o le togaolive, ae na fua mai ai fua lelei ma fua leaga. O le mea atonu e suitulaga ai lenei vaega: O le fua lelei po o le fua moni i le vaega tele o le togaolive ua suitulaga i le amiotonu i luga o le fogaeleele i le taimi o Keriso ma Ana aposetolo. O le lala sa faapea ona fua mai nisi i fua lelei ma nisi i fua olive vao, ua suitulaga i fanau amiotonu ma amioleaga a Liae.

Iakop 5:29–40 O le mea na tupu: O fua uma i le togaolive atoa na faaleagaina. O le mea atonu e suitulaga ai lenei vaega: O le faaleagaina o fua uma, ua suitulaga i le Liliuese Tele, i le taimi lea na leiloa ai le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso mai le lalolagi i le mavae ai o le auaunaga a Aposetolo a Keriso.

A mae’a ona faasoa mai e vaega uma e lua a latou otootoga, fesili atu i ai:

  • O a fuaitau o loo faaalia ai taumafaiga a le matai e faasaoina le laau o le olive fanua ma ona lala? O le a le mea ua faailoa mai e lenei mea e uiga i lagona o le Alii e faasaga i Ona tagata o le feagaiga?

  • E pei ona sa tatou talanoaina i lenei talafaatusa, o a mea ua outou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso, le matai o le togaolive? (Mai le tele o upumoni na aoaoina i nei fuaiupu, e tatau i tamaiti aoga ona malamalama faapea e alofa le Alii ia i tatou, ma e galue ma le filifiliga mo lo tatou olataga.)

  • E faapefea ona fesootai lenei talafaatusa i faataitaiga o loo i le amataga o le lesona o talavou e toalua, o e na tuufesili e uiga i le naunautai o le Alii e faamagalo i laua mai a laua agasala?

Iakopo 5:41–51

Ua faanoanoa le matai e uiga i lona togaolive

Valaaulia nisi o tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Iakopo 5:41–42, 46–50. (Atonu e te manao e faamanino atu faapea o le fuaitau “maualuluga o le togaolive” i le Iakopo 5:48 e mafai ona faasino i le faamaualuga.) Fai atu i le vasega e vaavaai mo fuaitau ia o loo faaalia ai le alofa o le matai ma le popole mo lona togaolive ma lona faanoanoa ina ua le fua mai laau i fua lelei. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai fuaitau mai nei fuaiupu, ia e faapea ona patino lava lo latou aoga ia i latou ma faamalamalama pe aisea ua taua ai nei fuaitau ia i latou. Pe a uma ona faasoa mai tamaiti aoga, fesili atu i le vasega:

  • E faapefea ona suitulaga le tausiga a le matai i lona togaolive i le alofa o le Alii mo i tatou?

  • O a nisi o faataitaiga mai tusitusiga paia, pe mai lou olaga, ua faapea ona faailoa ai faapea e faaauau lava ona alofa ma popole le Alii mo tagata, e tusa lava pe ua latou liliuese mai ia te Ia?

Ina ia faaiuina le lesona, faamanatu i tamaiti aoga faapea na mafaufau le matai e tatuu i lalo laau uma ona ua leaga o latou fua, e ui lava i mea uma sa ia faia i ai (tagai i le Iakopo 5:49).

  • E te manatu ea o le a fiu le matai i lona togaolive? Aisea, pe, aisea e le fiu ai?

Pe a uma ona faasoa mai e tamaiti aoga a latou tali, faitau le Iakopo 5:51 i le vasega. Molimau atu faapea e alofa le Alii ia i tatou ma faaalia le alofa tunoa sili ma le onosai, a o Ia galue e fesoasoani ia i tatou e o mai ia te Ia ma faia galuega amiotonu. Faamalamalama atu o le vasega e sosoo ai, o le a aofia ai le talanoaga e uiga i taumafaiga mulimuli a le matai ina ia laveaiina lona togaolive.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iakopo 5:1. O Ai Senosa?

O Senosa o se perofeta Eperu e ana tusitusiga na i ai i luga o papatusi apamemea, ae e le o ta’ua i le Feagaiga Tuai. Sa soifua i le mavae ai o le perofeta o Aperaamo, ae i luma atu o le perofeta o Isaia (tagai i le Helamana 8:19–20). Sa ia vavalo ma molimau atu e uiga ia Iesu Keriso (tagai i le 1 Nifae 19:10–12; Helamana 8:19). Ua lauiloa Senosa mo lana talafaatusa i laau o olive. Afai e mananao tamaiti aoga e faitau atili e uiga i valoaga a Senosa, e mafai ona latou su’e i le faasino autu i totonu o le Tusi a Mamona, po o le fusitolu.

Lolomi