Potutusi
Lesona 31: 2 Nifae 11 ma le 16


Lesona 31

2 Nifae 11 ma le 16

Faatomuaga

I le 2 Nifae 11, na faailoa ai e Nifae lona fiafia i upu a Isaia. Na ia molimau mai foi na vaai Iakopo ma Isaia i le “Togiola, e pei lava ona ou vaai ia te ia” (2 Nifae 11:2). O loo i ai i le 2 Nifae 16 le tala a Isaia e uiga i le faamamaina o ana agasala ma le valaauina e avea ma se perofeta ina ua ia “vaai … i le Alii o afio i se nofoalii” (tagai i le 2 Nifae 16:1, 5–8). Sa aoao uma e Nifae ma Iakopo le taua o le faatatauina o tusitusiga a Isaia ia i tatou lava (tagai i le 1 Nifae 19:23; 2 Nifae 6:5; 11:2), ma na tautino mai le Alii, “ua silisili lava upu a Isaia” (3 Nifae 23:1). O loo i ai i le 2 Nifae 11 nisi o faamalamalamaga a Nifae e uiga i lona faaaofia ai o valoaga a Isaia i ana faamaumauga, o lea ua avea ai ma se faatomuaga i upu a Isaia i le 2 Nifae 12–24. Ua avea le 2 Nifae 25 e fai ma se faaiuga o nei mataupu, o loo i ai le fautuaga a Nifae i le auala e malamalama ai i upu a Isaia (tagai i le lesona 35 o le tusi lesona lenei).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 11

Ua faailoa mai e Nifae lona fiafia i le molimau mai faapea e oo mai le faaolataga e ala ia Iesu Keriso

Vaalaulia ni tamaiti aoga se toatolu ia tofu i latou ma se fuaiupu se tasi e tusi le leoa e uiga i le mea na tupu i le taimi mulimuli na feiloai ai le vasega. Aua nei faatagaina i latou e faatusatusa pe talanoaina mea o loo latou tusiaina. Ina ia faaali atu tulaga lelei o le i ai o le sili atu ma le tasi se molimau, tuu atu i tamaiti aoga e toatolu e faitau leotele mai a latou fuaiupu. A uma ona faitau e le tamaitiiti aoga muamua lana fuaiupu, fesili atu i le vasega po o se faatinoga atoa lena o le mea sa tupu i le latou vasega mulimuli. Ona tuu atu lea i le tamaitiiti aoga lona lua e faasoa mai lana fuaiupu, ma fesili atu po o se faatinoga atoa lea o le latou vasega mulimuli. A uma ona faitau le tamaitiiti aoga lona tolu, ia fai atu le fesili lava lea e tasi.

  • O a ni tulaga lelei o loo i ai i le maua o ni molimau se tele?

Faamalamalama atu e valaau e le Alii ia perofeta e avea ma Ana molimau i le lalolagi. Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o le a le uiga ia i latou o le faalogo atu o molimau mai perofeta e uiga ia Iesu Keriso.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: E ala i le suesueina o molimau a perofeta e uiga ia Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou faamalosia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma olioli ia te Ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 11:2–3.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se mea na oo i ai Nifae, Isaia, ma Iakopo lea na mafai ai ona avea i latou ma molimau faapitoa o Iesu Keriso?

  • Aisea e te manatu ai e taua le i ai o se molimau e uiga ia Iesu Keriso mai perofeta e toatele? (Tagai foi i le Mosaea 13:33–35.)

Valaaulia tamaiti aoga e tagai vave i laina muamua o fuaiupu taitasi i le 2 Nifae 11:4–6, saili mo se fasifuaitau na ta’u soo e Nifae i fuaiupu taitasi.

  • O le a le uiga o le “fiafia i” se mea? (Atonu e mafai ona e faamalamalama atu e faapea o le upu fiafia (delight) ua fautua atu ai se lagona lea e loloto atu nai lo le tau na ona manao pe naunau i se mea. E aofia ai se aafiaga o le olioli ma le faamalieina.)

Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 11:4–7, ma faailoa mai mea na fiafia i ai Nifae. Ona vaevae lea o le vasega e fai paga. Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai ni fasifuaitau ia e aupito sili ona faagaeetia ai i latou ma pe aisea foi. Ia valaaulia foi i latou e faasoa mai po o a ni mea latou te fiafia ai pe taitai atu ai i latou e olioli ia Iesu Keriso.

Faitau leotele le 2 Nifae 11:8, ma tuu atu i tamaiti aoga e tagai mo se mafuaaga na faaaofia ai e Nifae ia tusitusiga a Isaia i ana faamaumauga.

  • O le a se mea na faamoemoe Nifae i lona nuu ma ē faitauina le Tusi a Mamona i le lumanai e lagonaina pe a latou faitauina upu a Isaia?

O le lisi lenei o loo maua ai nisi o faataitaiga o mafuaaga na faaaofia ai e Nifae tusitusiga a Isaia i ana faamaumauga:

  1. Na vaai Isaia i le Faaola, e pei ona vaai i ai Nifae ma Iakopo (tagai i le 2 Nifae 11:2–3; tagai foi i le 2 Nifae 16:1–5, lea e aofia ai le faamatalaga a Isaia e uiga i se faaaliga lea na ia vaai ai i le Faaola).

  2. Na fiafia Nifae e molimau atu ia Keriso, ma na molimau foi Isaia ia Keriso (tagai i le 2 Nifae 11:4, 6; tagai foi i le 2 Nifae 17:14 ma le 19:6–7, o ni faataitaiga se lua o valoaga a Isaia e uiga i le Faaola).

  3. Na fiafia Nifae i feagaiga a le Alii (tagai i le 2 Nifae 11:5). Na faatatau valoaga a Isaia i feagaiga a le Alii. Mo se faataitaiga, na ia valoia galuega faalemalumalu o aso e gata ai (tagai i le 2 Nifae 12:1–3).

Faamalamalama atu i le lesona lenei ma le isi tolu e sosoo ai, o le a suesue ai e tamaiti aoga ma talanoaina upu a Isaia o loo i le 2 Nifae 12–24. Uunaia i latou e tagai mo upumoni i nei mataupu ia e faamalosia ai a latou molimau e uiga i le Faaola ma fesoasoani ia i latou ia olioli ia te Ia. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu nisi o a latou fuaiupu e fiafia i ai mai nei mataupu i a latou uo ma tagata o o latou aiga.

2 Nifae 16

Ua valaauina Isaia e avea o se perofeta

Faamalamalama atu o le a sosoo ai ma le suesueina e le vasega o le 2 Nifae 16 ona o loo i ai le tala a Isaia e uiga i le faaaliga lea na ia mauaina ai le valaauga e avea ma se perofeta. Ina ia fesoasoani e saunia tamaiti aoga ia malamalama i lenei faaaliga, faamalamalama atu o loo aofia i tusitusiga a Isaia se gagana faafaatusa. E oa ia tusitusiga paia i faailoga, faatusa, ma faaupuga faafaataoto. Faailoa atu e faapea o se tasi o fuaiupu na latou muai faitauina, sa ta’ua ai e Nifae, “O mea uma na tuu mai e le Atua mai le amataga o le lalolagi, i le tagata, o ni faatusatusaga o [Iesu Keriso]” (2 Nifae 11:4). O le faaaogaina o faailoga ma faatusa o se tasi lea o ala e aoao ai e tusitusiga paia i tatou e uiga i le misiona faaola a le Alii.

Tusi upu ma fasifuaitau nei i luga o le laupapa: ofu, serafi (agelu) e tofu ma apaau e ono, asu, malala ola.

Fesili atu i tamaiti aoga po o a ni manatu e oo mai i o latou mafaufau pe a latou vaai pe faalogo i nei upu. A maea sina talanoaga puupuu, faamalamalama atu sa faaaoga e Isaia nei upu i lana tala e uiga i lona valaauga e avea ma se perofeta a le Atua. (Taumafai e fesoasoani atu i tamaiti aoga ia malamalama i uiga [o upu] na faamoemoeina e Isaia. Ia faaeteete ia aua nei soona auiliilia ia uiga o le gagana faafaatusa. Ae, ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa pe faapefea ona faaaoga le savali a Isaia i o latou olaga.)

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 16:1. (Afai o loo maua e tamaiti aoga le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Lomiga a King James o le Tusi Paia, atonu e te manao e tuu atu ia i latou e sue i le Isaia 6, lea o loo i ai ia vaefaamatalaga ma fesoasoaniga mo suesuega ia o le a faaleleia ai le malamalama i fuaitau o tusitusiga paia o loo talanoaina i lenei lesona.)

Faamalamalama atu e faapea i lenei fuaiupu, o le upu ofu (train) o loo faatatau i le afe o le ofu po o le sakete o se ofutalaloa.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 16:2–3. Faamalamalama atu o “serafi” o ni agelu o loo nonofo i le afioaga o le Atua.

  • O le a se mea o ono faatusa i ai apaau e ono o le serafi? (E mafai ona e fautua atu e faitau e tamaiti aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:4 mo se faaataataga. O foliga o apaau o se faatusa o le mana e gaoioi ai ma galue.)

  • O a ni upu o loo faailoa ai uiga o le serafi i le Alii?

  • O anafea na e lagonaina ai se uiga tali tutusa faapea i le Alii?

Tuu atu i tamaiti aoga e faitau leotele mai le 2 Nifae 16:4 ma le Faaaliga 15:8. Fai atu i le vasega e tagai mo le uiga o le fasifuaitau “sa tumu … i le asu.” (Atonu e te manaomia ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama o le asu o loo faatusa i le afioaga, mana, ma le mamalu o le Alii.) Mafaufau e fautuaina tamaiti aoga e tusi le Faaaliga 15:8 i le laina vase o a latou tusitusiga paia e sosoo ma le 2 Nifae 16:4.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 16:5. Fai atu i le vasega e tagai mo fasifuaitau ia e faailoa mai ai le auala na lagona ai e Isaia ua i ai i le afioaga o le Alii. (Afai o loo maua le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Lomiga a King James o le Tusi Paia, tuu atu i tamaiti aoga e sue i vaefaamatalaga o le Isaia 6:5, a ma le e.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Isaia ina ua ia fai mai, “Ua faaumatia a’u; ona o a’u o se tagata laugutu lē mamā”? (Atonu e te manaomia ona faamalamalama atu e faapea i le Isaia 6:5, o le upu faaumatia sa faaliliuina mai se upu Eperu o lona uiga o le “vavae ese,” ma le fasifuaitau laugutu lē mamā o loo faatatau i le iloaina e Isaia o ana agasala ma agasala a lona nuu. Sa faailoaina e Isaia lona lagonaina o le le agavaa e i ai i le mea o afio ai le Alii.)

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai i le mafuaaga atonu na lagona ai faapea ia Isaia. Faamalamalama atu na faailoa mai e nisi perofeta le lagonaina o lo latou le agavaa ina ua latou mauaina o latou valaauga. Na faamatala e Peresitene Spencer W. Kimball le valaau i le telefoni lea na faailoa atu ai ia te ia e Peresitene J. Reuben Clark Jr. o le Au Peresitene Sili le valaauina o ia i le Korama a le Toasefululua:

“‘Oi, Uso Clark! E le o a’u? E te le o faatatau ia te a’u? O loo i ai se mea o sese. Ou te mautinoa e le o sa’o la’u faalogo atu ia te oe.’ O lenei, a o ou solovi ifo i talane o le nofoa i luga o le fola. …

“‘Oi, Uso Clark! E foliga faigata tele. Ou te matua vaivai lava ma faatauvaa ma faatapulaa ma le mafaia se mea’” (Edward L. Kimball ma Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1977], 189).

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea o Isaia, o se tagata amiotonu, sa lagonaina le “faaumatia” ma le “le mama” i le afioaga o le Alii. O ai se isi o i tatou o le a le lagonaina le le agavaa e tu i luma o le Atua?

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E mafai ona faamamaina i tatou mai lo tatou le agavaa e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Afai e mafai, faaali atu i tamaiti aoga se fasi malala po o se fasi motumotu. Fesili atu ia i latou pe faape’i ona foliga pe a faatoa aveese lava mai se afi.

  • O le a se mea e tupu i se tagata e pa’i i se malala vevela?

Faitau leotele le 2 Nifae 16:6–7. Fai atu i tamaiti aoga e faitau faatasi lemu, ma tagai mo aafiaga o Isaia e aofia ai se malala ola. (Afai o loo maua le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Lomiga a King James o le Tusi Paia, tuu atu i tamaiti aoga e sue i le vaefaamatalaga o le Isaia 6:6, a ma le Isaia 6:7, vaefaamatalaga a ma le e.)

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 16:7, o le a le uiga o le pa’i atu faafaatusa o le agelu i laugutu o Isaia ma se malala vevela? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu faapea o le malala ola o se faailoga lea o le faamamaina. Ina ua faapa’i atu e le agelu i le faaaliga a Isaia le malala i ona laugutu, sa faatusa lea i le faamamaina e le Alii o Isaia mai lona le agavaa ma faamagaloina o ia i ana agasala.)

Tuu atu i tamaiti aoga sina taimi e mafaufau ai i taimi sa latou lagonaina ai le mana faamama o le Togiola a Iesu Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 16:8–13.Valaaulia se tamaitiiti aoga e aotele mai mea na fetalai atu ai le Alii e uiga i le galuega a Isaia i le nuu. (Atonu e te manaomia ona faamalamalama atu faapea na fautua atu le Alii ia Isaia o lana talaiga i tagata Isaraelu fouvale o le a le amanaiaina tele ae e tatau ona faaauau pea ona talai atu seia oo ina “faatuufua atoa le laueleele.” I se isi faaupuga, o le a faaauau pea ma le alofa tunoa o le Alii Lana misiona o le faaolataga e ala i Ana auauna “ao tumau pea le taimi, pe ao tu pea le lalolagi, pe ao i ai se tagata e toatasi i luga o le lalolagi e faaolaina” [Moronae 7:36].)

Faamalamalama atu na avea Isaia ma se molimau mamana o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. Molimau atu e moni le Faaola ma e mafai ona Ia faamagaloina a tatou agasala, ma a o tatou lagonaina le mana o le Togiola i o tatou olaga, e mafai foi ona tatou avea ma ni molimau a le Faaola.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 16:2-3. E i ai ni apaau a agelu?

“E le i i ai lava ni apaau o se agelu a le Atua” (Iosefa Samita, i le History of the Church, 3:392). Ae aisea la na faamatala ai e Isaia e i ai apaau a agelu? Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie e faapea o le faamatalaga lea e faafaatusa: “O le mea moni o nei tagata paia na faaali atu ia te ia e i ai ni apaau sa tau na ona fai ma faatusa o lo latou ‘mana, e gaoioi ai, e galulue ai, ma isi’ e faapena foi le tulaga i faaaliga na maua e isi.(MF&F 77:4.)(Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 703).

Lolomi