Potutusi
Lesona 123: 3 Nifae 13


Lesona 123

3 Nifae 13

Faatomuaga

Sa faaauau e le Faaola Lana lauga i le malumalu i le laueleele o Nuumau. Na Ia lapataia tagata ia aua nei fiafia i togafiti pepelo, ma aoao i latou ina ia faia galuega amiotonu e faafiafia ai le Tama Faalelagi. Na Ia faatonuina foi le motu o tagata ina ia toloa’i oa i le lagi, ma apoapoai i Ona soo e saili le malo o le Atua nai lo ō latou lava popolega faaletino.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 13:1–18

Ua lapataiina e le Faaola tagata sa Nifaē ia aua nei fiafia i togafiti pepelo ma aoao i latou ina ia faia galuega amiotonu e faafiafia ai le TamaFaalelagi

Ae le’i amataina le vasega, ia saunia se pepa e tufa atu o le iloiloga mo le tagata lava ia, ma faia ni kopi mo tamaiti taitasi. Afai e le fetaui lena, e mafai ona e faalau atu le iloiloga, pe tusi i luga o le laupapa.

  1. Ou te ave a’u meaalofa (galuega o le tuuto faalelotu po o auaunaga mo isi) ona:

    1. E tatau ona ou faia.

    2. Ou te alofa i le Alii ma ou te fiafia e fesoasoani i isi tagata.

    3. Ou te manao i isi ina ia manatu lelei ia te au.

  2. Ou te tatalo ona:

    1. Ou te manao ia mafai ona ou tali atu i o’u matua po o lo’u epikopo “ioe”pe a latou fesiligia a’u pe ou te tatalo.

    2. Ua na o se vaega o le faagasologa masani o lo’u aso.

    3. Ou te manao e fesoota’i ma lo’u Tama Faalelagi.

  3. Ou te anapogi ona:

    1. O le anapogi e fesoasoani ia te a’u e faalatalata atili ai i le Alii.

    2. O le a manatu isi tagata o a’u o se tagata vaivai, pe a ou le faia.

    3. E ta’u mai e o’u matua e tatau ona ou faia.

Ina ia amataina le lesona, fai atu i tamaiti aoga e faauma le iloiloga faale-tagata lava ia (a lē o se pepa e tufa atu, po o totonu o api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.) e ala i le faailoa mai po o fea fuaitau e sili ona faamatalaina ai o latou faamoemoega po o mafuaaga mo le faia o meaalofa, tatalo, ma le anapogi. Faamautinoa atu i tamaiti aoga, o le a e lē fai atu ia i latou e faasoa mai a latou tali i isi. Pe a uma ona faia e tamaiti a latou lava iloiloga, faamanino atu faapea o tali atonu latou te tuuina mai i lalo o le faia o meaalofa, tatalo, ma le anapogi e atagia ai faamoemoega po o mafuaaga eseese atonu tatou te faia ai nei mea, po o isi gaoioiga fesootai ma le talalelei (atonu tatou te faia nei mea, mo se faataitaiga, ona o lo tatou tiute po o le matafaioi, ina ia faafiafia ai isi tagata, po o le faafiafia o le Tama Faalelagi).

  • Pe afaina pe aisea tatou te faia ai galuega amiotonu? Aisea, po o le, aisea e leai ai?

Tusi autu nei ma mau faasino i luga o le laupapa (atonu e te manao e faia a o le’i amataina le vasega):

Alofa: 3 Nifae 13:1–4

Tatalo: 3 Nifae 13:5–6

Anapogi: 3 Nifae 13:16–18

Faamalamalama atu faapea o le 3 Nifae 13 o loo faamatalaina ai le faaauau ona faatonu e Iesu Keriso o le motu o tagata Sa Nifaē, ma aoao i latou e uiga i le taua o faamoemoega o se tagata mo le faia o le alofa, tatalo, ma le anapogi.

Valaaulia tamaiti e filifili se tasi o autu o loo lisi i luga o le laupapa. Fai atu ia i latou e faitau lē leoa le mau fuaitau e faatatau i ai, ma vaavaai mo tali i fesili nei (atonu e te manao e tusi nei fesili i luga o le laupapa ):

  • O le a le faamoemoega na lapatai mai ai le Alii, a o tatou faia lenei gaoioiga?

  • O le a le fetalaiga a le Alii i le auala e tatau ona tatou faia ai lenei gaoioiga?

A o le’i amata tamaiti o le vasega, e mafai ona fesoasoani le faauigaina o le agata pepelo o se tasi e faafoliga pepelo o le amiotonu, po o se tasi e ese le mea e tautala ai, ae ese le mea e fai.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai tali na latou mauaina mo fesili e lua. (Mai la latou sailiiliga, e tatau ona iloa ai e tamaiti faapea, na lapatai mai le Alii i le faia o galuega amiotonu ina ia iloa e tagata, ma aoao mai faapea e tatau ona tatou faia galuega amiotonu ina ia faafiafia ai lo tatou Tamā Faalelagi.) Ina ia fesoasoani i tamaiti e manatunatu atili ai ma faaaoga aoaoga a le Faaola, fai atu fesili nei:

  • E mafai faapefea e o tatou faamoemoega mo le faia o galuega amiotonu, ona aafia ai le auala tatou te faia ai ia mea?

  • O a nisi o faamoemoega amiotonu atonu e musuia ai se tagata ina ia fai faalilolilo le alofa, tatalo, po o le anapogi?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Pe a tatou faia galuega amiotonu ina ia faafiafia ai le Tama Faalelagi …

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 13:4, 6, 18, o a faamanuiaga e o’o mai ia i latou o ē faia galuega amiotonu e faafiafia ai le Tama Faalelagi? (A o tali mai tamaiti aoga, faauma le faamatalaga o loo i le laupapa: Afai tatou te faia galuega amiotonu e faafiafia ai le Tama Faalelagi, o le a Ia tauia faaaliali i tatou.)

Valaaulia tamaiti e toe iloilo mo se taimi a latou iloiloga faale-tagata lava ia, ma iloilo o latou faamoemoega mo le faia o le alofa, tatalo, po o le anapogi. Uunai i latou e mafaufau i le auala atonu latou te faaaogaina ai aoaoga a le Faaola e faaleleia atili ai o latou faamoemoega mo le faia o nei mea, po o isi gaoioiga, e pei o le suesueina o tusitusiga paia, totogiina o sefuluai, auai i le lotu, ma le aai ma feinu i le faamanatuga.

3 Nifae 13:19–24

Ua aoao e Iesu Keriso le motu o tagata ina ia toloa’i oa i le lagi

Tusi fuaitau nei i luga o le laupapa: Oa o le Lalolagi ma Oa i le Lagi. Valaaulia tamaiti e talanoaina faatasi ma se paga le fesili lenei:

  • O a nisi o faataitaiga o oa o le lalolagi ma oa i le lagi?

A uma ua lava se taimi e tuu atu i tamaiti e talanoaina ai lenei fesili i paga, atonu e te manao e fai atu i ni nai tamaiti e faasoa mai a latou tali i le vasega. Mafaufau e ta’u atu se faataitaiga mai lou olaga o se oa o le lalolagi (e mafai ona e faaali atu se mea taua o e umiaina e oe lava) ma se faataitaiga o se oa i le lagi (atonu e mafai ona faapipii i luga se ata o lou aiga, po o le ta’u atu o le taua o lau molimau). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 13:19–23. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le fautuaga na tuuina mai e le Faaola e uiga i le sailia o oa o le lalolagi ma oa i le lagi.

  • E tusa ma le 3 Nifae 13:19–20, e faapefea ona ese oa o le lalolagi mai oa o le lagi?

  • E mafai faapefea e le sailia o oa o le lalolagi, ona aveesea o tatou mafaufau mai le sailia o oa i le lagi? (Atonu e te manao e faamanino atu faapea sa le’i aoao atu le Faaola faapea o le tupe po o mea taua faalelalolagi o ni mea leaga; peitai, na Ia faamamafa mai le taua o le tuuina o ō tatou loto i oa faalelagi ia o le a tumau.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “afai … taulai lau vaai” o loo i le 3 Nifae 13:22? E mafai faapefea ona e faaalia le tuuto atu i le sailia o oa i le lagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi le upu Atua i luga o se fasi pepa ma faapipii i luga o se itu o le potuaoga. Valaaulia se isi tamaitiiti e tusi le upu Faalelalolagi i luga o se fasipepa ma faapipii i luga o le isi itu faafeagai o le potuaoga. Fai atu i se tamaitiiti lona tolu e tu i luma o le vasega ma faasaga i le pepa o loo tusia ai le Atua. Ona sosoo lea, fai atu i le tamaitiiti e tu ma faasaga i le pepa o loo tusia ai le Faalelalolagi. Valaaulia le tamaitiiti e taumafai e faasaga i pepa uma e lua i le taimi e tasi. Fai atu i le vasega e faitau lē leoa le 3 Nifae 13:24 ma mafaufau pe faapefea ona fesootai lenei fuaiupu i taumafaiga a le tamaitiiti e faasaga i pepa uma e lua i le taimi e tasi. Faamalamalama atu faapea o le upu mamone o loo suitulaga i mea faalelalolagi po o oa.

  • E faapefea ona tutusa le sailia e auauna i le Atua ma mamone, ma le taumafaiga e faasaga i puipui uma e lua i le taimi e tasi?

  • Faamata o a nisi o faataitaiga o le taumafai e auauna i le Atua ma mamone i le taimi e tasi?

Valaaulia le vasega e tutu ma faasasaga i le pepa o loo tusia ai le Atua.

  • Aisea e taua ai ia te oe le avea o le Atua ma ou matai?

  • E tusa ai ma fetalaiga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 13:24, e mafai faapefea ona e iloaina pe ua avea le Atua ma ou matai? (E ui lava atonu e tuuina mai e tamaiti aoga le tele o tali sa’o, ia mautinoa ua latou faailoa mai mataupu faavae nei: Ina ia avea le Atua ma o tatou matai, e ao ona tatou alolofa ma auauna ia te Ia, i lo mea o le lalolagi.)

A o tutu ai pea tamaiti aoga, faitau faataitaiga o loo i lalo ma fai atu ia i latou e faasasaga i le itu o le potuaoga o loo suitulaga i le matai latou te manatu o loo auauna i ai le tagata—Atua po o le Faalelalolagi (mamone). Fai atu i tamaiti e faamalamalama mai pe aisea na latou filifili ai e liliu atu i le itu na latou faasasaga i ai. (Atonu e te manao e filifili nei faataitaiga, ina ia fetaui ma tulaga ma manaoga o tamaiti aoga o loo e aoaoina.)

  1. O se alii talavou ua faafitia se galuega atonu e manaomia ai o ia e misi ana fonotaga o le Aso Sa, ae filifilia se galuega e maualalo le totogi lea e le manaomia ai o ia e misi ana fonotaga.

  2. O se tamaitai talavou e masani ona faitio i ona matua e uiga i lona manao mo ni ofu fou. O ofu o loo ia manao e faatau e sili atu o latou tau nai lo le tupe e gafatia e lona aiga.

  3. O se alii talavou e masani ona totogiina lana sefuluai i le tupe na te mauaina mai lana galuega. Peitai ane, ua ia faaaogaina uma lona totogi e faatau ai mea faafiafia, e aofia ai ni ata tifaga ma pese le talafeagai, ma ua leai ma se tupe o teuina mo se misiona po o le aoga.

  4. O se tamaitai talavou e faaaogaina i nisi taimi se vaega o lona totogi e faatau ai nai meaalofa laiti e faaali ai lona alofa mo isi.

Pe a uma le gaoioiga, valaaulia tamaiti e nonofo i lalo, ma fai atu ia i latou fesili nei:

  • E tusa ma lou aafiaga, aisea atonu e faigata ai ona alofa ma auauna i le Atua i taimi uma nai lo mea o le lalolagi? Aisea e taua ai le taumafaiga e faamuamua le Atua?

3 Nifae 13:25–34

Ua faatonuina e le Faaola le au soo e toasefululua e saili le malo o le Atua nai lo ō latou lava popolega faaletino

Otooto le 3 Nifae 13:25–31 e ala i le ta’uina atu i tamaiti faapea na faatonuina e Iesu Keriso Ona soo e toasefululua e aua le popole e uiga i manaoga faaletino mo meaai ma lavalava. Faamanino atu faapea e ui o nei aoaoga na tuuina atu faapitoa i le au soo e toasefululua, o mataupu faavae tupito e mafai ona faaaoga i soo se tulaga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 13:32–33. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le auala na faamafanafanaina ai e le Faaola Ona soo e uiga i o latou manaoga faaletino.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou le iloaina e silafia e le Atua o tatou manaoga?

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 13:33, o le a le mea na folafola atu e Iesu Keriso ia i latou o e faamuamua le Atua ma Lona malo i o latou olaga? (E ui lava atonu e tali mai tamaiti aoga i auala eseese, ia mautinoa ua latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te sailia muamua le malo o le Atua, o le a Ia fesoasoani ia i tatou e tuuina mai mea mo o tatou manaoga. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • O le a sou lagona pe a tuu faamuamua e sau uo lelei po o se tagata o le aiga, ou manaoga ma mea e manaomia i luga atu o ona lava manaoga? O a mea tatou te ta’u atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola pe a tatou tuu faamuamua i la’ua i luga atu o o tatou manaoga ma mea faaletino e fiafia i ai.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se sini e faatatau i se tasi o mea e mafai ona latou faia, e faamuamua atoatoa ai le Atua i o latou olaga. Atonu e te manao e faaiu le lesona e ala i le tuuina atu o le molimau e uiga i faamanuiaga na e mauaina, a o e saili e faamuamua le Atua ma Lona malo i lou olaga.

Lolomi