Potutusi
Lessona 49: Enosa


Lesona 49

Enosa

Faatomuaga

Ina ua mavae le tomanatu ai i upu a lona tama, na tatalo Enosa mo se faamagaloga o ana agasala ma sa mauaina. Ona ia tatalo lea mo le manuia faaleagaga o Sa Nifae ma Sa Lamana, ma faaalu lona olaga atoa e galue ai mo lo latou olataga.

Fautuaga mo le Aoaoga

Enosa 1:1–8

Ina ua mavae le tomanatu ai i upu a lona tama, ua tatalo Enosa mo se faamagaloga o ana agasala ma ua mauaina.

Tusi upu matelaina lou agaga i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu i se taimi na latou matua lagona ai lava le fiaai.

  • O a nisi o upu atonu e te faaaogaina e faamatala ai ou lagona pe a e fiaai? (Atonu e faamatala mai e tamaiti aoga le fiaai o se lagona o le gaogao ii, tiga, vaivai, po o le manao ia faatumuina.)

  • Faamata o le a le uiga o le faapea mai o se tasi “ua matelaina lo’u agaga”? (O lagona o le gaogao ii faaleagaga, tiga, po o le vaivai po o se manao ina ia faatumuina faaleagaga.)

Ata
Enos Praying

Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu i se taimi na matelaina ai o latou agaga. Faamalamalama atu faapea o le asō o le a latou suesue ai i le aafiaga o se tagata na matelaina lona agaga. Faapipii i luga le ata o Enosa o loo tatalo (62604; Tusi Ata o le Talalelei [2009], no. 72).

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le tagata o loo i le ata? (Afai e le o mautinoa e tamaiti aoga, faamalamalama atu faapea o le ata lenei o Enosa, o se atalii o le atalii o Liae ma Sarai, ma o se atalii o Iakopo. Na tuuina atu ia te ia papatusi laiti ae le i oo i le maliu o lona tama [tagai i le Iakopo 7:27].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Enosa 1:1, 3. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le auala na uunaia ai e Iakopo ia Enosa. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faamatala i le vasega mea na latou mauaina.

Tuu le siata lenei i luga o le laupapa: (Ina ia faasaoina le taimi, atonu e te manao e tuu le siata i luga o le laupapa, a o le’i faia le vasega.) Ua fuafuaina le siata e fesoasoani ai i vaega o tamaiti aoga e taulai atu i faamatalaga eseese o le aafiaga o Enosa, a o latou suesueina le Enosa 1:2–8.

O le mea na manao i ai Enosa

O le mea na faia e Enosa

Taunuuga o le mea na faia e Enosa

Enosa 1:2

Enosa 1:3

Enosa 1:2

Enosa 1: 4

Enosa 1:8

Enosa 1:5

Enosa 1:6

Enosa 1:8

Faamalamalama atu faapea a o manatunatu Enosa i aoaoga a lona tama, na maua e ia lagona faaleagaga ia na taitai atu ai o ia e faia ni mea patino, ia na iu ina maua ai taunuuga patino i lona olaga.

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Faitau leotele le Enosa 1:2–8. A o outou faitau, fai i le vaega muamua e vaavaai mo fuaitau ua faaalia ai manaoga o Enosa. Valaaulia le vaega lua e vaavaai mo le mea na faia e Enosa. Fai atu i le vaega tolu e vaavaai mo taunuuga o manaoga ma gaoioiga a Enosa. (Faamanino atu o mau ua lisi i luga o le siata, o loo aofia ai faamatalaga faatatau i galuega faatonuina a vaega taitasi.)

A mae’a ona outou faitauina le Enosa 1:2–8, valaaulia tamaiti aoga i le vaega muamua e lipoti mai fuaitau na latou maua e uiga i manaoga o Enosa. A o tauina mai e tamaiti aoga nei fuaitau, fai atu ia i latou e tusi fuaitau i luga o le laupapa. Atonu e te manao e uunai tamaiti aoga e faailoga nei fuaitau i totonu o a latou tusitusiga paia. Atonu e mafai e tamaiti aoga ona taua fuaitau e pei o le “o se faamagaloga o a’u agasala,” “ola e faavavau,” ma le “olioli o le au paia.”

A mae’a ona faatumu le koluma muamua, valaaulia le vasega e faitau faatopetope le amataga o le Enosa 1:4. Fai atu ia i latou e saili mea na oo ia Enosa a o “gotouga ifo i [lona] loto upu a lona tama “e uiga i le ola e faavavau, ma le olioli o le aupaia” (Enosa 1:3). E tatau i tamaiti aoga ona matau le fuaitau “ma sa matelaina lo’u agaga.” (Atonu e te manao e uunai tamaiti aoga e faailoga lenei fuaitau i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • Faamata e faapefea e le tomanatu ai i aoaoga a se perofeta e uiga i le ola e faavavau ma le olioli o le Au Paia ona faaosofia ai le agaga o se tasi ia matelaina? (Atonu e fesoasoani ai i se tasi ia manao ina ia agavaa e faatasi ma le Alii, ma ia manao mo le fiafia e oo mai i le ola ai i le talalelei.)

Faamanino atu na manao foi Enosa mo se faamagaloga o ana agasala. Faamalamalama atu faapea o le fuaitau “matelaina lo’u agaga” atonu e faailoa mai ai se lagona o le gaogao ii faaleagaga e tupu mai le agasala. Atonu e faailoa mai ai foi se nanautaiga o se tasi e faalatalata atili atu i le Alii ma aoao e uiga ia te Ia.

  • Aisea e faaosofia ai e le agasala tatou e lagona le gaogao ii faaleagaga? (E faaosofia e le agasala le Agaga Paia e alu ese mai ia i tatou, ma tatou lagonaina ai le taumamao mai le Alii.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faatatau mai le aafiaga o Enosa ia i latou, fai atu ia i latou e mafaufau lemu pe o i ai ia i latou nisi o nei lagona o le matelaina faaleagaga na faamatalaina e Enosa.

Ina ia fesoasoani i le vasega ia iloa mea na faia e Enosa e faamalie ai lona matelaina faaleagaga, valaaulia tamaiti aoga i le vaega lua e lipoti mai a latou mea na maua, ma tusi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e tatau ona aofia ai mea nei: “fagatuaga … i luma o le Atua,” “tagi atu ia te ia i le tatalo malosi,” ma le “[faatinoina] le faatuatua ia Keriso”

  • Faamata e faapefea e le fuaitau “fagatuaga … i luma o le Atua” ona faamatalaina ai se taumafaiga a se tagata ia maua se faamagaloga o agasala? (Faamanino atu faapea sa le’i tauivi Enosa ma le Atua, peitai i luma o le Atua i le tatalo. O lenei fagatuaga ua faailoa mai ai le tauiviga a Enosa e faaali atu i le Tama Faalelagi le moni aiai o ona manaoga ma lona naunautaiga e salamo, e ala i le faia o suiga manaomia i lona olaga.) Aisea ua avea ai le fagatuaga o se upu fetaui e faamatala ai a tatou taumafaiga ia salamo?

  • I le Enosa 1:4, o le a le faamaoniga ua e iloaina faapea na naunau moni Enosa a o ia saili mo se faamagaloga o ana agasala? (Atonu e manaomia lou fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea o le faatauanau o lona uiga o le ole atu ma le lotomaualalo ma le naunau tele.)

  • O a auala e mafai ai ona tatou faaali atu lo tatou faamaoni a o tatou sailia le faamagaloga a le Alii? (Atonu e te manao e faamanino atu faapea o a tatou tatalo atonu e le tau uumi e pei o le tatalo a Enosa, ae manaomia le faamaoni atoatoa.)

Ina ia fesoasoani i le vasega e iloa taunuuga o le mea na faia e Enosa, valaaulia tamaiti aoga i le vaega tolu e lipoti mai a latou mea na maua, ma ia tusi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e tatau ona aofia ai mea nei: “ua faamagaloina au agasala,” “sa tafi ese ai lo’u lagona o o’u sese,” ma le “ua faamamaina oe i lou faatuatua.” (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le faamamaina o lona uiga o le faamaloloina po o le faamamaina mai le agasala.)

  • E tusa ai ma le Enosa 1:7–8, o le a le mea na mafai ai e Enosa ona maua le faamagaloina ma le faamamaina? (O lona faatuatua ia Iesu Keriso.)

  • O a lesona e mafai ona tatou aoaoina mai ia Enosa e uiga i le faagasologa o le mauaina o le faamagaloga mo a tatou agasala? (I le faaopoopo atu ai i isi upumoni atonu na taua e tamaiti aoga, ia mautinoa ua latou malamalama faapea a o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona faamagaloina a tatou agasala ma mafai ona tatou maua le faamamaina.) Aisea e tatau ai ona faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, ina ia mafai ai e i tatou ona maua nei faamanuiaga? (Sa togiolaina e Iesu Keriso a tatou agasala. E na o Lana Togiola lava e mafai ai ona faamamaina atoatoa i tatou.)

  • E tusa ai ma le Enosa 1:5–6, na faapefea ona iloa e Enosa ua faamagaloina o ia? (Atonu e te manao e faamanino atu faapea o le siufofoga ua taua i le Enosa 1:5 o se leo sa oo mai i le mafaufau o Enosa [tagai i leEnosa 1:10].)

  • E mafai faapefea ona e iloa ua faamagaloina oe mai au agasala?

I le avea ai o se vaega o le talanoaga o le fesili faaiu o loo i luga, faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

“O le taimi lava tatou te salamo moni ai, o le a aveese e Keriso le avega o le tausalaga ona o a tatou agasala. E mafai ona tatou iloa mo i tatou lava ua faamagaloina i tatou ma ua faamamaina. O le a faamaonia mai ia i tatou e le Agaga Paia lena mea; O Ia o Le Faapaiaina. E leai se isi molimau o le faamagaloga e mafai ona sili atu.” (”Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 101).

  • Aisea ua fesoasoani tele ai le iloa faapea o le a aveesea e Keriso le avega o le nofosala mo a tatou agasala pe a uma ona tatou salamo faamaoni?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto e aunoa ma se leo i fesili nei:

  • O le a se taimi na e lagonaina ai faapea ua faamagaloina oe e le Alii mai au agasala?

  • Na faapefea ona e faatinoina le faatuatua i le Togiola a Iesu Keriso?

  • Na faapefea ona e iloa ua faamagaloina oe?

  • Pe na e lagonaina ea le faamagaloga a le Alii talu ai nei?

Molimau atu o le a faamagaloina i tatou a o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo faamaoni i a tatou agasala. Talu ai ona o le Faaola, e mafai ona tafi esea lo tatou nofosala ma mafai ona faamamaina i tatou.

Enosa 1:9–27

Ua tatalo Enosa mo le manuia faaleagaga o Sa Nifae ma Sa Lamana, ma ua galue ma le filiga mo lo latou olataga

Tusi le ata lenei i luga o le laupapa: Faamalamalama atu faapea, ina ua uma ona tatalo Enosa mo ia lava, na ia faalautele atu ana tatalo e faaaofia ai talotaloga mo le manuia o isi. Tofi tamaiti aoga e galulue i paga taitoalua. Valaaulia tamaiti aoga i paga taitasi e feauauai i le faitauina leotele mai o le Enosa 1:9–14. Fai atu ia i latou e saili ituaiga e lua o tagata lea na tatalo ai Enosa, ma le mea na ia tatalo atu ai i tulaga taitasi. A o lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou aoaoina, faaopoopo upu o le Sa Nifae ma Sa Lamana i tulaga o faailoga fesili o loo i le ata.

Ata
ata o le tatalo
  • E tusa ai ma le Enosa 1:14, o a faamoemoega o Sa Lamana agai ia Sa Nifae?

  • O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga ia Enosa mai lana tatalo mo Sa Lamana?

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter. Fai atu i tamaiti aoga e faalogologo mo le auala e faatatau ai i le aafiaga a Enosa:

“O soo se taimi lava tatou te mauaina ai faamanuiaga o le Togiola i o tatou olaga, o le a faigata ona taofia le i ai o so tatou popolega mo le manuia o o tatou uso …

“O se faailoga sili lava o le liuaina o se tagata lava ia, o le popolega e faasoa atu le talalelei i isi” (The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 248–49).

  • E faapefea ona fesootai lenei faamatalaga ma le aafiaga o Enosa? (Na faaalia e Enosa faapea a o tatou mauaina faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso, o le a tatou saili e fesoasoani i isi ia maua le olataga. Atonu e te manao e uunai tamaiti aoga e tusi lenei mataupu faavae i totonu o a latou tusitusiga paia.)

Fai atu i tamaiti aoga e suesue le leoa le Enosa 1:12, 15–20, ma vaavaai mo mea na faaalia e Enosa e uiga i le sootaga o le tatalo, faatuatua, ma le filiga.

  • O le a sou manatu i le uiga o le tatalo i le faatuatua?

  • E tusa ma le Enosa 1:12, 19–20, na faapefea ona faaalia le filiga o Enosa i le taimi na tatalo ai, ma le mae’a ai o lana tatalo?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le tatalo, mai le faataitaiga a Enosa? (E tatau i tamaiti aoga ona mafai ona iloa faapea e tali mai le Alii ia tatou tatalo e tusa ma lo tatou faatuatua ma le filiga.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e mafaufau i auala e mafai ona latou mulimuli ai i le faataitaiga a Enosa, tusi faamatalaga nei i luga o le laupapa, pe saunia o se tufaaga. Valaaulia tamaiti aoga e filifili se tasi o faamatalaga ma taliina i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  1. E faapei o Enosa, ou te manao ia maua se faamagaloga o a’u agasala. O le a ou faaali atu i le Alii ou te faamaoni i lenei manao e ala i le …

  2. E faapei o Enosa, ou te manao e fesoasoani i tagata o lo’u aiga ma uo e o mai ia Keriso. O se tasi tagata o le a ou saili e fesoasoani i ai o … O le a ou saili e fesoasoani i lenei tagata e ala i le …

  3. Na tatalo Enosa mo Sa Lamana, o e na avea ma ona fili. E faapei o Enosa, ou te manao e faaali atu le alofa o le Alii agai ia i latou o e feita mai ia te a’u. O se tasi o auala o le a ou faia ai lenei mea o le …

A mae’a ona tusitusi tamaiti aoga, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le Enosa 1:26–27. Valaaulia le vasega e vaavaai mo le faamaoniga o le olioli na oo ia Enosa, ona o ana taumafaiga. A uma ona lipoti mai tamaiti aoga i mea na latou mauaina, uunai i latou ia faataunuu mea na latou tusia i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Molimau atu faapea, a o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a mafai ona tatou mauaina le faamagaloga ma le olioli, ma o o tatou manao e fesoasoani i isi ia o mai ia Keriso, o le a faateleina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Enosa 1:2 “Na ou maua se faamagaloga o a’u agasala”

Sa le’i taua e Enosa le natura po o le tele o ana agasala, nai lo lena, na ia faamatalaina le faagasologa o le salamo lea e ao ia i tatou taitoatasi ona uia ina ia maua ai le faamagaloga paia. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball:

“Ou te fiafia pea lava i le tala e uiga ia Enosa, o le sa i ai ia te ia se manaoga sili. E pei lava o i tatou uma—aua e leai lava se tasi o i tatou e atoatoa—na sese ese o ia. O le matautia o ana agasala ou te le iloa, peitai sa ia tusia, ‘O le a ou faamatala atu ia te outou le fagatuaga na ou faia i luma o le Atua, ae ou te lei maua le faamagaloga o a’u agasala’ [Enosa 1:2]. …

“O se faamanuiaga ma se fiafiaga sili ia i tatou taitoatasi lo tatou iloa o loo soifua le Tama, ma e alofa o ia ia i tatou, faapea na te faamagaloina i tatou pe a tatou salamo, ma o loo faapea foi ona ia finagalo e fesoasoani ma alofa mai i lana fanau pele” (“Tatalo E Le Aunoa,” Liahona, Mati. 1982, 6).

Lolomi