Potutusi
Lesona 43: Iakopo 1–Iakopo 2:11


Lesona 43

Iakopo 1Iakopo 2:11

Faatomuaga

Ina ua mavae le maliu o Nifae, na amata e sa Nifae ona “tuu atu i latou i le faia o amioga leaga” i lalo o le taitaiga a se tupu fou (Iakopo 1:15). O Iakopo ma lona uso o Iosefa ua uma ona faapaiaina e Nifae o ni faitaulaga ma aoao o le nuu, ma sa laua galulue ma le filiga e faatauanau le nuu ia salamo ma o mai ia Keriso. Na usitaia e Iakopo le poloaiga a Nifae e faamaumau aoaoga, faaaliga, ma valoaga paia i luga o papatusi laiti.

Fautuaga mo le Aoaoga

Iakopo 1:1–8

Ua faamaumauina e Iakopo upumoni paia ma galue e fesoasoani i isi ia o mai ia Iesu Keriso.

Fai atu i tamaiti aoga e tuuina mai ni faataitaiga eseese o igoa ua faaigoa ai taitai perisitua. (O tali e mafai ona aofia ai perofeta ma aposetolo, Pulega Aoao, peresitene o siteki, epikopo, ma peresitene o korama.) Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa puupuu mai nisi o auala, ia ua faamanuiaina ai e taitai perisitua o latou olaga e ala i auaunaga faaleperisitua.

Faamalamalama atu e faapea ua maea ona faapaiaina e Nifae ona uso laiti o Iakopo ma Iosefa o ni faitaulaga ma aoao mo le nuu (tagai i le 2 Nifae 5:26; Iakopo 1:18). A o tulata ai i le iuga o le soifuaga o Nifae, na ia tuu atu ia Iakopo le vaaiga o papatusi ia na i ai faamaumauga o lo latou nuu.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 1:1–4. Fai atu ia i latou e saili po o le a le mea na poloaiina e Nifae ia Iakopo e faamaumau i luga o papatusi, ma pe aisea. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga faatonuga a Nifae ia Iakopo.) A maea ona tuuina atu se taimi ia lava i tamaiti aoga e faitau ai, valaaulia se vaega toaitiiti o i latou e faamatala i le vasega mea na latou mauaina.

Afai e le ta’ua maia e tamaiti aoga, faasino atu i le fasifuaitau mulimuli o le Iakopo 1:4—“mo le manuia o o matou tagata.”

  • O le a le uiga o le fasifuaitau “mo le manuia o o matou tagata”? (Mo lo latou lelei.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 1:5–6. Fai atu i le vasega e saili le mea na faaali atu e le Alii ia Iakopo ma Iosefa, lea o le a fesoasoani ia i laua e aoao atu i lo la nuu. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, o le “popole tele” e faasino i lo laua matua popole mo tagata.)

  • O le a le mea na faaali atu e le Alii ia Iakopo ma Iosefa? (Na Ia faaali atu ia i laua le mea o le a tupu ia sa Nifae i le lumanai, ma sa Ia faaali atu faamatalaga auiliili e uiga i le afio mai o Keriso.)

  • Faamata e mafai faapefea e le iloaina o nei mea, ona fesoasoani ai ia Iakopo ma Iosefa i le aoaoina o lo laua nuu?

Tusi le upu faatauanau i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 1:7–8, i le sailiina ai o mea na mananao Iakopo ma Iosefa e faatauanau le nuu e fai. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga mea o le a latou mauaina.) Valaaulia nisi o tamaiti aoga e tusi i luga o le laupapa se mea se tasi na latou mauaina.

Mai le lisi o loo i luga o le laupapa, valaaulia tamaiti aoga e faasino mai se fasifuaitau se tasi pe lua latou te mananao e malamalama atili ai. A o faasino mai e tamaiti aoga nei fasifuaitau, fesili atu pe mafai e isi tamaiti aoga ona fesoasoani e faamalamalamaina ia fasifuaitau. I le talanoaga lenei, atonu o le a aoga ai nei faauigaga:

“Ulu atu i lona malologa”—O le ulufale atu i le malologa o le Alii, o lona uiga o le olioli lea i le filemu i lenei olaga ma le mauaina “o le atoatoaga o le mamalu o le [Atua]” i le isi olaga (MF&F 84:24).

“Manatunatu i [le] maliu o [Keriso]”—O le tasi faauigaga o le manatunatu o le vaai po o le suesue ma le toto’a. Ina ua tusia e Iakopo e faapea na ia manao e faatauanau tagata ina ia “talitonu ia Keriso, ma manatunatu i lona maliu,” atonu sa ia manao ia i latou e iloilo le Togiola a Iesu Keriso ma le toto’a, iloa lona taua, ma maua se molimau a le tagata lava ia o lena mea.

“Mafatia i lona satauro”—O lenei fasifuaitau e faasino i lo tatou naunautaiga e teena i tatou lava mai amioga le mama ma tuinanauga faalelalolagi, ma ia tausia poloaiga a le Alii (tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 16:26 [i le Mataio 16:24, vaefaamatalaga d]; Luka 9:23; 2 Nifae 9:18). E faasino foi i lo tatou naunautaiga ia tumau ma ositaulaga a o tatou mulimuli i le Faaola.

“Amo tauemuga a le lalolagi”—O lenei fasifuaitau e faasino i le tausiaina o poloaiga e tusa lava po o a faaosoosoga a le lalolagi, taufaifaiga, ma le teenaina lea e masani ona oo mai i soo o Iesu Keriso.

Fai atu i tamaiti aoga e aotele mai mea ua latou aoaoina mai le Iakopo 1:1–8 e uiga i tiutetauave o taitai perisitua. A o faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, faamamafa atu e faapea o taitai perisitua e galulue ma le filiga e fesoasoani ia i tatou ia o mai ia Keriso. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • E faapefea ona galulue o tatou taitai perisitua e fesoasoani ia i tatou ia o mai ia Keriso?

Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e tusi ai i totonu o a latou api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia ia auala ua fesoasoani ai perofeta, po o isi taitai perisitua ia i latou i se tasi pe lua o vaega na latou mauaina i le Iakopo 1:7–8. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusiaina. (Faamanatu atu ia i latou e faapea, e le manaomia ona latou faasoaina mai soo se mea e patino tele pe le faalauaiteleina.)

Iakopo 1:9–2:11

Ua lapataia e Iakopo le nuu e uiga i a latou amioleaga

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei i le taimi atoa o totoe o le lesona:

  • Aisea e lapataia ai i tatou e taitai o le Ekalesia e uiga i le agasala?

Na faamaumau e Iakopo e faapea ina ua mavae le maliu o lona uso o Nifae, na amata ona tuinanau atu le nuu tu ma amioga leaga patino. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 1:15–16. Fai atu ia i latou e saili vaega e tolu na popole i ai Iakopo. (O le taimi lava e uma ai ona tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e tusi ia upu o le ola le mama, mea faalelalolagi, ma le faamaualuga i luga o le laupapa.)

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 1:17–19 ma vaavaai mo mea na faia e Iakopo ma Iosefa e fesoasoani ai i o laua tagata. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina. Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi a latou tali i luga o le laupapa.

  • O le a sou manatu i le uiga o le mauaina o se “feau mai le Alii”? (Iakopo 1:17). (O le iloaina lea o le mea e finagalo le Alii tatou te faia.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala ia e sailia ai e taitai o le Ekalesia a latou feau mai le Alii, a o latou saunia e aoao mai i konafesi aoao:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Atonu ua outou silafia (ae afai e leai e tatau ona outou silafia) e leai se alii po o se tamaitai e lauga atu [i le konafesi aoao] ua tofi i ai se autu, vagana se faatagaga e le masani ai. E tatau ona anapogi ma tatalo tagata taitasi, suesue ma sailiili, tusitusi pea seia oo ina ia mautinoa mo lenei konafesi, i lenei taimi, o la latou lauga o le autu lea ua finagalo le Alii ia i latou e tuuina mai e tusa lava pe o a ni mea patino na latou finagalo e fia talanoa i ai. … Sa tutulu, popole ma saili atu ma le faamaoni tagata taitasi i le taitaiga a le Alii e taiala ona manatu ma lagona” (“O Le Tagavai I Nuu Ese,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 111).

  • O a mea e faia e failauga o le konafesi aoao, e sailia ai la latou feau mai le Alii?

  • Aisea e taua ai le malamalama faapea, e saili atu taitai o le Ekalesia ina ia aoaoina i tatou i mea e finagalo le Alii mo i tatou ia iloaina? Faamata e faapefea e le manatuaina o lenei mea ona uunaia ai o tatou uiga pe a tatou faalogo atu ia i latou o aoao mai?

  • E tusa ai ma le Iakopo 1:19, o a tiutetauave na i ai ia Iakopo ma Iosefa? (A o tali mai tamaiti aoga, ia mautinoa ua latou malamalama e faapea o taitai perisitua ua i ai se tiutetauave paia ua tuuina atu ia i latou e aoao atu le afioga a le Atua ma lapatai atu ia tetee i le agasala. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

  • Aisea ua avea ai o se faamanuiaga le i ai o matua ma taitai o le Ekalesia o e e lapataia i tatou i uiga ma amioga le mama?

  • O a upu na faaaogaina e Iakopo e faamatala ai le auala e tatau ona latou aoao atu ai? O a taunuuga pe afai latou te le faatinoina o latou tiutetauave?

Fai atu i tamaiti aoga e manatunatu po o le a so latou lagona pe afai, e pei o Iakopo, ua latou i ai i se tulaga faataitai ma ua musuia i latou e valaau atu i tagata ia salamo mai amioga le mama, meafaalelalolagi, ma le faamaualuga. Vaevae taitoalua le vasega ina ia faitau feauauai i le tasi ma le isi le Iakopo 2:1–3, 6–7, 10–11. Fai atu ia i latou e faailoa mai fasifuaitau ia o loo faailoa ai lagona o Iakopo e uiga i lana galuega o le valaau atu i tagata ia salamo. A maea se taimi talafeagai, valaaulia nisi o tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina i le vasega.

  • O a mea ua faailoa mai e nei fasifuaitau e uiga i lagona o Iakopo e faatatau i le valaau atu i lona nuu ia salamo? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapea, e ui ina sa iloa e Iakopo le faigata o lenei tiutetauave, sa ia faataunuuina lava ona sa ia popole mo le nuu, ma ona sa ia manao e usiusitai i poloaiga a le Atua.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo Faiaoga Seminare).

Ina ia faaiuina, fai atu i tamaiti aoga e tusi i totonu o a latou api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e uiga i (1) mea na aoao mai talu ai nei lava taitai o le Ekalesia ia i latou, ma pe mafai faapefea ona latou faaaogaina i o latou olaga, po o le (2) pe mafai faapefea ona latou faaaogaina mea ua latou aoaoina i le asō i o latou valaauga i totonu o le vasega po o au peresitene o korama, i o latou tiutetauave i le avea ai ma faiaoga o aiga, po o isi avanoa faaletaitaiga. (Atonu e te manao e tusi nei faatonuga i luga o le laupapa.) Uunai tamaiti aoga e mulimuli i le fautuaga a o latou taitai perisitua. Faaiu le lesona e ala i le tuuina atu o lau molimau e uiga i mataupu faavae ua aoaoina atu i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iakopo 1:18. “Faitaulaga ma Aoao Faapaiaina”

Ua faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le uiga o le fasifuaitau “faitaulaga ma aoao” o loo i le Iakopo 1:18:

“Sa galulue sa Nifae e ala i le pule o le Perisitua Mekisateko mai aso o Liae e oo mai i aso o le faaali mai o lo tatou Faaola ia i latou. E moni o Nifae na ‘faapaiaina Iakopo ma Iosefa’ ina ia tatau ona avea i laua ma faitaulaga ma aoao i luga o le laueleele o sa Nifae, ae o le mea moni e faapea o le faaaogaaga o faaupuga numera tele o faitaulaga ma aoao ua faailoa mai ai, o lenei mea sa le’i faasino i le tofi patino i le perisitua i lo latou tulaga, ae o se tofiga lautele ina ia aoao atu, faatonu, ma apoapoai atu i tagata” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124).

Iakopo 1:19.. “Sa ma faalauteleina o ma’ua tofiga i le Alii”

Na faamalamalama mai e Peresitene Thomas S. Monson le uiga o le faalauteleina o se valaauga:

“O le a le uiga o le faalauteleina o se valaauga? O lona uiga o le fausiaina i se tulaga malualii ma le taua, ia mamalu ma tauaogaina i le vaaiga a tagata uma, ia faalautele ma faamalosia, ma ia susulu mai ai le malamalama o le lagi i lena valaauga i le vaaiga a isi tagata.

“Ma e faapefea la ona faalautele e se tasi se valaauga? E faigofie lava e ala i le faatinoina lea o auaunaga e tusa ma lena valaauga. E faalautele e se toeaina le valaauga faauuina o se toeaina e ala lea i le aoao po o a ona tiute i le avea ai ma se toeaina ma le faia o ia tiute. E faapena foi i se tiakono, o se aoao, o se ositaulaga, o se epikopo, ma i tagata taitoatasi e umia ia tofi i le perisitua.” (“O le Valaau Paia e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 54).

Iakopo 1:19; 2:2. “E tali i luga o o ma’ua lava ulu agasala a le nuu”

O i latou o e ua i ai tiute faaletaitai i totonu o le Ekalesia, ua umia se tiutetauave sili ona taua. Sa aoao mai Iakopo e faapea, pe a le faia e taitai lo latou tiute e aoao atu le afioga a le Atua ia i latou o e ua valaauina i latou e taitaia, o le a tausalaina foi i latou i se vaega o agasala a tagata. Ina ua saunoa atu i le usoga o le perisitua, na faamanino e Peresitene Ioane Teila le tiutetauave lea na faamatalaina e Iakopo:

“Afai e te le faalauteleina ou valaauga, o le a faamasinoina oe e le Atua mo i latou semanu e mafai ona e laveaiina pe ana faapea na fai lou tiute” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila [2001], 164).

Sa mulimuli ane saunoa mai Peresitene Hugh B. Brown o le Au Peresitene Sili e uiga i le saunoaga a Peresitene Teila:

“O se luitau lenei saunoaga. Afai o le mafuaaga o le a ou le maua ai le mea e tatau ona ou maua pe a mavae lenei olaga, ona o agasala o le le faia o mea e tatau ona fai po o le faia o mea e le tatau ona fai, e tatau ona ou puapuagatia ma, e le masalomia lava, faatasi ma e pele ia te au. Ae afai ou te toilalo i lou tiute o se epikopo, o se peresitene o le siteki, o se peresitene o le misiona, po o se tasi o le Au Pulega Aoao o le Ekalesia—afai e toilalo se tasi o i tatou e aoao atu, taitai, faatonu, ma fesoasoani e laveai i latou o i lalo o la tatou taitaiga ma la tatou puleaga, o le a tausalaina la i tatou e le Alii pe afai e leiloloa i latou ona o le taunuuga o lo tatou toilalo” (i le Conference Report, Oct. 1962, 84).

Iakopo 2:8. O le “afioga … a le Atua … e faamalolo ai le agaga ua manu’alia”

Pe a le manino pe faatiga se faamatalaga fou i tagata aoao o le talalelei, e sili atu mo i latou le saili atu mo tali mai le Atua, o le e silafia mea uma, nai lo le faatautaia o se sailiiliga faalauaitele i luga o le initoneti, poo le liliu atu i mataupu a i latou e tetee i le faa-Mamona. O le alu sa’o lava i le Atua mo tali e faaali ai lo tatou faatuatua ia te Ia ma faatagaina ai tatou e maua tali e ala i le Agaga Paia. E tatau foi ona tatou liliu atu i tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta ma aposetolo o aso e gata ai, ia e mafai ai ona taliina fesili faigata ma faamalolo ai manu’a. O mau nei ua aoao mai ia i tatou le mea e tatau ona tatou liliu atu i ai, ma mea e tatau ona tatou faia pe a i ai ni a tatou fesili faafitauli poo ni popolega:

Iakopo 2:8—O le “afioga a le Atua … e faamalolo ai le agaga ua manu’alia.”

Iakopo 1:5–6—“Ae afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, … ona foaiina mai ai lea ia te ia. A ia ole atu ma le faatuatua.”

Moronae 10:5 “Ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai le moni o mea uma lava.”

Lolomi