Potutusi
Lesona 160: Moronae 10:8–26, 30–34


Lesona 160

Moronae 10:8–26, 30–34

Faatomuaga

A uma ona aoaoina le ala e maua ai se molimau o le moni o mea uma e ala mai le Agaga Paia, na apoapoai atu Moronae ia i latou o le a faitauina ana upu ia maua ma iloa meaalofa faaleagaga. Na faaiuina e Moronae le talafaamaumau o le Tusi a Mamona i le apoapoai atu i tagata uma e o mai ia Iesu Keriso, taofi mau i meaalofa lelei uma ua Ia ofoina mai, ma ia faaatoatoaina ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 10:8–26

Ua aoao mai Moronae e uiga i meaalofa o le Agaga ma lo latou faamoemoega i le galuega a le Alii

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na fesoasoani ai le Tama Faalelagi ia i latou e fai se mea semanu e le mafai ona latou faia e i latou lava. Fai atu i tamaiti aoga e faitau Moronae 10:8 le leoa, ma vaai mo le fuaitau o loo faamatala mai ai malosiaga faaleagaga po o faamanuiaga e tuuina mai e le Atua i e faatuatua (“meaalofa a le Atua”). Faamatala atu e masani ona tatou taua nei meaalofa oni meaalofa o le Agaga po o meaalofa faaleagaga.

  • E tusa ai ma Moronae 10:8, aisea e tuuina mai ai e le Atua meaalofa i Ana fanau? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: E tuuina mai e le Atua meaalofa a le Agaga ina ia aoga i Ana fanau. Atonu e manaomia lou faamatalaina atu faapea i lenei mataupu, aoga o lona uiga o le faamanuiaina po o le fesoasoani.)

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 10:9–16, ma vaai mo meaalofa a le Atua na faamatalaina e Moronae i nei fuaiupu. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga mea latou te maua.

  • O a meaalofa a le Agaga na e faailoaina i nei fuaiupu? (A o tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e tusi a latou tali i le laupapa.)

  • O a faataitaiga o nei meaalofa ua e vaaia i le Ekalesia?

  • O anafea na e vaai ai i tagata ua maua faamanuiaga ona sa faatino i isi a latou meaalofa faaleagaga? (Atonu e te manao e saunia e faasoa atu se faataitaiga na e vaaia.)

  • E faapefea ona aoga meaalofa o le Agaga i le tagata e mauaina?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 10:19, 24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo se papupuni i le taliaina ma le iloaina o meaalofa faaleagaga.

  • O le a se papupuni i le taliaina ma le iloaina o meaalofa faaleagaga na e iloaina?

  • Aisea i lou manatu e le mafai ai e tagata o loo i se tulaga o le le talitonu ona iloa pe mauaina le mana ma meaalofa a le Atua?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 10:25–26, ma vaai mo le mea o le a tupu ia i latou e teena meaalofa ma le mana o le Atua. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te maua.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Moronae 10:20–23. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo faamanuiaga o le maua o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama. (A o lei faitau tamaiti aoga, atonu e te manao e faamatala atu o le fuaitau “e tatau ia te au” i le Moronae 10:23 e faatatau i mea e o gatasi ma le finagalo o le Atua.)

  • O a faamanuiaga na aoao atu e Moronae o le a oo mai ia i latou e i ai le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama?

A o tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Afai tatou te maua le faatuatua, o le a mafai ona tatou faia mea e finagalo le Faaola tatou te faia. Atonu e te manao e fautuaina i latou e faailoga lenei mataupu faavae i le Moronae 10:23.

  • E faapefea i lou manatu ona fesootai mataupu faavae e lua i le laupapa? (Afai o ia i tatou le faatuatua, o le a tuu mai e le Atua ia i tatou meaalofa tatou te manaomia ina ia mafai ai ona fai galuega o ia te Ia mo i tatou e fai.)

  • E faapefea ona fesoasoani ia oe i le taimi nei ma le lumanai le iloaina o nei mataupu faavae e lua ?

Tusi le faamatalaga le maea lenei i luga o le laupapa. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa pe na faapefea ona faataunuuina le folafolaga i le Moronae 10:23 po o le mafai foi ona faataunuuina i o latou olaga, tuu atu ia i latou ni nai minute e faauma ai se tasi o fuaitau i api e tusi ai faamatalaga po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Na ou aafia i le folafolaga i le Moronae 10:23 ina …

O le folafolaga o loo maua i le Moronae 10:23 e mafai ona fesoasoani ia te au pe a …

A uma se taimi talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mea na latou tusia faatasi ma se paga.

Moronae 10:30–34

Ua valaaulia e Moronae tagata uma ia o mai ia Iesu Keriso ma ia faaatoatoa ia te Ia

Tusi le upu Faaatoatoa i luga o le laupapa. I lalo ifo, tusi E mafai pe le mafai?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu e uiga i le fesili i le laupapa. A uma se talanoaga puupuu, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 12:48.

  • O le a le faamoemoega mulimuli mo i tatou na fetalai mai ai le Faaola? (Ia faaatoatoaina.) E faapefea ona mafaia lenei mea?

A uma ona faasoa mai manatu o tamaiti aoga, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“O le atoatoa o se sini o le faavavau. E le mafai ona tatou atoatoa i la le tino, ae o le taumafai ona tatou tausia e ala i le Togiola” (“O Lo Tatou Taimi Lenei,” Liahona, Iulai 1999, 19).

Faamatala atu faapea e ui lava o le atoatoa e le mafai ona maua i lenei olaga, e mafai ona iu lava ina tatou atoatoa. Na aoao mai Moronae i le mea tatou te faia ina ia faaatoatoaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Kopi le kata lenei i le laupapa, aua le tusia tali o loo puipui.

O le mea e tatau ona ou faia …

O le mea ua folafola mai e le Atua …

(O tali e mafai ona aofia ai faapea e tatau ona tatou o mai ia Iesu Keriso; saili ma maua meaalofa lelei; aloese mai meaalofa leaga ma mea le mama; ia faafiti i tatou lava mai mea uma e le faaleatua; ma alofa i le Atua ma lo tatou manatu atoa, mafaufau, ma le malosi atoa.)

(O tali e ono aofia ai faapea o le a Ia faataunuuina Ana feagaiga; o Lona alofa tunoa o le a lava mo i tatou; o le a atoatoa i tatou ia Iesu Keriso; o le a tatou maua le alofa tunoa o le Atua; o le a faapaiaina i tatou ma maua le faamagaloga o a tatou agasala; ma o le a faapaiaina i tatou, ma le le pona.)

Fai atu i tamaiti aoga e suesue Moronae 10:30–33 mo fuaitau o loo faamatala mai ai le mea e tatau ona tatou faia ma le mea ua folafola mai e faia e le Atua e fesoasoani ai ia i tatou ia mama ma atoatoa. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faamaumau tali a tamaiti aoga i koluma talafeagai i le kata. Tau atu o le upu alofa tunoa e faatatau i le fesoasoani faalelagi ma le malosi tatou te maua ona o le Togiola a Iesu Keriso.

  • O le a le faamatalaga o le a e tusia i lalo o lenei kata e otooto ai mea na aoao mai e Moronae e uiga i le faamamaina ma le faaatoatoaina?: A o tatou o mai ia Iesu Keriso, e mafai ona faamamaina ma faaatoatoaina i tatou e ala i Lana Togiola.)

Afai e mafai, tuu atu i tamaiti aoga se kopi o le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga leotele a o mulimuli le vasega i le faitauga. A o lei faitau le tamaitiiti aoga, fautuaina le vasega e faalogo lelei, ma mafaufau i le mea e mafai ona latou faia e o mai ai ia Iesu Keriso e avea o se taunuuga o le suesueina o le Tusi a Mamona i lenei tausaga.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O lena talosaga mulimuli, faaiu, ma le tuuatoatasi o le ma’a’au’au o la tatou tapuaiga ma o le tusi e sili ona sao i tusi uma ua tusia o le aua le fetagofi i mea le mama; ia faapaiaina ma ia le pona; o le ia mama. Ma o lena mama faatoa mafai ona maua e ala mai le toto o lena Tamai Mamoe na tauave o tatou tiga ma tauave o tatou faanoanoaga, le Tamai Mamoe lena na manua mo a tatou solitulafono ma totolia o a tatou amioletonu, o le Tamai Mamoe na inosia ma puapuagatia, ae sa tatou le manatu ia te ia (tagai Mosaea 14). …

“O le faamamaina—e ala atu i le toto o le Tamai Mamoe. O le faamoemoega lena o lenei tusi” (“A Standard unto My People” [address to CES religious educators, Aug. 9, 1994], 13–14, si.lds.org).

Fai atu i tamaiti aoga e faailoa mai fuaitau i Moronae 10:32–33 o loo faamamafa mai ai faapea faatoa mafai ona faaatoatoaina i tatou “ia Keriso” pe ala mai le mana faamama ma le alofa tunoa o Lana Togiola.

  • Aisea tatou te manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso ina ia faamamaina ma faaatoatoaina?

  • O a fuaitau i le Moronae 10:32–33 ua e iloa e faamalosia ai oe a o e tauivi mo le mama ma le sini faavavau o le atoatoa?

Valaaulia tamaiti aoga e filifili se tasi pe lua o fuaitau mai le koluma muamua o le kata i le laupapa. Tuu atu ia i latou ni nai minute e tusi ai i api e tusi ai faamatalaga po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia soo se manatu po o uunaiga latou te maua e uiga i le ala e mafai ai ona latou alualu i luma i nei vaega.

Faaiu lenei lesona i le faitauina Moronae 10:34 i le vasega. Fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo le faamaoniga na i ai le faatuatua ma le faamoemoe o Moronae ia Iesu Keriso. A uma ona latou lipoti mai mea na latou maua, valaaulia tamaiti aoga e tusi soo se manatu po o uunaiga latou te maua a o latou faaiuina le vasega o le suesueina o le Tusi a Mamona o lenei tausaga. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea sa latou tusiaina i le vasega. Molimau atu i faamanuiaga ua folafola mai e le Tama Faalelagi ia i latou pe afai latou te o mai ia Iesu Keriso ma mulimuli i Ana aoaoga ma galueaiina le faatuatua i Lana Togiola. Fautuaina tamaiti aoga ia avea lo latou suesueina o le Tusi a Mamona o se sailiga o le olaga atoa.

Iloiloga o le Moronae

Ia faaalu se taimi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloilo le tusi a Moronae. Fai atu ia i latou e mafaufau i mea na latou aoaoina mai lenei tusi, i le seminare ma ia latou lava suesuega faaletusitusiga paia patino. Afai e manaomia, valaaulia i latou e iloilo faapuupuu nisi otootoga o mataupu i le Moronae e fesoasoani ai ia latou manatua. A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai se mea i le Moronae na musuia ai i latou pe na fesoasoani ia i latou e maua ai se faatuatua sili atu ia Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Moronae 10:8-19. Meaalofa o le Agaga

Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie ia faamoemoega ma mafuaaga mo le mauaina o meaalofa faaleagaga:

“[O le faamoemoega o meaalofa faaleagaga] o le faamalamalamaina lea, faamalosiau, ma siitia e faatuatua ina ia latou fai ma tofi le filemu i lenei olaga ma taitai agai atu i le ola e faavavau i le lalolagi a sau. O le i ai o nei meaalofa o se faamaoniga o le paia o le galuega a le Alii; o le mea e le maua ai nei meaalofa, e le i ai le Ekalesia ma le malo o le Atua. O le folafolaga e le mavae atu nei meaalofa a o tumau le lalolagi, vagana le le faatuatua (Moro. 10:19), ae peitai pe a oo mai le aso atoatoa ma maua e le au paia le faaeaga, o le a le toe manaomia loa. E pei ona faaalia e Paulo, ‘Pe a oo mai le atoatoa, ona faaleaogaina lea o le mea faaleatoa.’(1 Kor. 13-10)

“O tagata faatuatua e faamoemoeina ina ia saili i meaalofa a le Agaga ma o latou loto atoa. Latou e ‘manao naunautai’ le meaalofa sili1 Kor. 12:31;MF.& F. 46:8, i ‘manaoga o meaalofa faaleagaga’1 Kor. 14:1), ‘i le fesili atu i le Atua, O ai e tuuina mai fua.’(MF&F. 46:7; Mat. 7:7–8.) I nisi o le a foaiina atu i ai se meaalofa e tasi; o isi, o le tasi; ma ‘Ina ia foaiina atu i nisi na meaalofa uma, ina ia i ai se fai ma ulu, e manuia ai le au paia uma.’MF&F 46:29.)”(Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 314).

Na aoao mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O se tasi o mala maoae o le olaga, i le foliga mai ia te au, o le faatusatusa e se tagata o ia i se tasi e leai ni ana taleni ma ni meaalofa. …

“Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11–12, tatou te maua ai upumoni nei, ‘Aua ua lē tuʼuina atu i tagata uma meaalofa uma; ona e tele meaalofa, ma e tuu atu e le Agaga o le Atua i tagata taitoatasi se meaalofa.’

“‘I ni isi ua tuuina mai i ai se tasi, ma i isi ua tuuina atu i ai se isi, ina ia mafai ona manuia ai o tagata uma.’

“Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou taitoatasi se taleni faapitoa e tasi po o le sili atu. E faitalia i tatou taitoatasi pe tatou te sailia ma atiina ae meaalofa ua tuuina mai e le Atua. …

“O loo soifua le Atua. Na te faamanuiaina i tatou i meaalofa. A o tatou atiina ae ma fetufaai meaalofa ua tuuina mai e le Atua ma tatou ‘ae’ae i meaalofa a i latou o siomia i tatou, o le a mafai ona avea le lalolagi ma nofoaga pito sili, ma o le a alualu i luma le galuega a le Atua i se saoasaoa pito maoae (“E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19, 21).

Moronae 10:22. “E oo mai le lotovaivai ona o le amioletonu”

Na faasoa mai e Peresitene Ezra Taft Benson lenei manatu e faatatau i le manaomia o le faia o le lelei e aloese ai mai le lotovaivai:

“Tatou te faitau i le Tusi a Mamona e faapea ‘e oo mai le faatoilaloina o le manatu ona o le amioletonu,’(Moro. 10:22.) ‘Pe a ou faia mea lelei, ou te faalogoina se lagona lelei,’ le tala a Aperaamo Linikone, ‘ae a ou faia mea leaga, ou te faalogoina se lagona leaga.’ O le agasala e tosoina i lalo le tagata i le loto vaivai ma le atuatuvale. E tusa pe o fiafia se tagata i se fiafiaga le tumau i le faia o le agasala, o lona taunuuga lava o le le fiafia. ‘E lei avea lava le amioleaga ma fiafia.’Alema 41:10. O le agasala e le tusa ai ma le finagalo o le Atua, ma o se mea e faanoanoa ai le agaga. O le mea lea, e lelei i le tagata ona suesue ifo ia te ia lava ia iloa o loo ogatasi mea na te faia ma tulafono uma a le Atua. O tulafono uma e tausia, e aumaia ai se faamanuiaga faapitoa. O tulafono uma e solia, e aumaia ai se mala faapitoa. O i latou o lutia i le atuatuvale, e tatau ona o mai i le Alii, aua o lana amo e avegofie ma mama ia. (Tagai i le Mata. 11:28–30.)” (“Aua le Faavaivai,” Liahona, Mati. 1987, 2).

Moronae 10:34. O le faatofa mai a Moronae

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua manatu nei i upu faaiu a Moronae i le Tusi a Mamona:

“Mama a’ia’i. Paia. Natura ma le mafaufau e aunoa ma se ila. O nei mea uma e ala mai le alofa tunoa o Keriso, e faamamaina o tatou ofu, faapaiaina o tatou agaga, faaolaina i tatou mai le oti, ma toefuataiina i tatou i lo tatou uluai tulaga faalelagi.

“Faatasi ai ma lana toe manava faamaumauina na tuuina mai ai le molimau a Moronae i lona lava faatuatua mausali i lena faaolataga faalelagi. …

“Ona faaiu ai lea o le Tusi a Mamona, ua lele atu faatasi ma Moronae, ma le folafolaga o le Toetu Paia. [Tagai Faaaliga 14:6.] Ua sili ona talafeagai lena mea, mo lenei molimau paia—na tusia a perofeta, auina mai e agelu, puipuia e le Atua—ua tautala mai e pei o se tasi ua ‘alaga mai e ua oti,’ ma apoapoai atu i tagata uma ia o mai ia Keriso ma ia faaatoatoaina ia te ia, o se faagasologa e faaiuina i le faaatoatoaina i le mamalu selesitila” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 339).

Lolomi