Potutusi
Lesona 152: Moronae 1–3


Lesona 152

Moronae 1–3

Faatomuaga

Ina ua maea lona otootoina o papatusi a Eteru, na faapea loa Moronae o le a ia le tusiaina nisi mea. Ae ui i lea, na musuia o ia e “tusia ni nai faaopoopo itiiti, atonu o le a aoga i ou uso, o sa Lamanā, i se aso i le lumanai, e tusa ai ma le finagalo o le Alii” (Moronae 1:4). Ua faamaonia e ana upu lona faatuatua ia Iesu Keriso, ma ua latou otootoina foi sauniga taua o le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 1

Ua fealuai solo Moronae mo le puipuia o lona ola ma faaauau ana tusitusiga

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le tala lenei na faamatalaina e se tamaitai talavou o le na tu atu mo ona talitonuga i le aoga:

“Sa i luma o le vasega lou faiaoga, o loo talanoa e uiga i se vaega puupuu o se tifaga o le a matou matamata ai. … O lou faiaoga … na faaleano lava i ai a o faamatalaina … o le tifaga e mo na o tagata matutua. Na faateia au. … Ou te lei manatu lava o le a tupu lenei mea.

“Sa ou nofo i lou nofoa, ma mafaufau i le mea e tatau ona ou faia. Na oo soo mai se manatu i lou mafaufau: Na faatonuina i matou e aua le matamata i tifaga leaga. Sa ou taumafai e faafetaui faapea sa ou i le aoga, o le vaega o le tifaga o le a matou matamata ai o le a talafeagai. Ae o le manatu o le le matamata i tifaga leaga na faateleina le malosi nai lo au faafetauiga.

“Sa sii lemu i luga lou lima, ma i luma o lau vasega atoa, na ou talosaga atu ai o le a ou nofo i fafo o le vasega a o faaali le tifaga. Sa ou lagonaina mata o tagata uma ia te au a o ou tuleia lou nofoa ma uu mai lau tusi. Na ou vaai i foliga o o latou mata; latou te le malamalama lava.

“A o nofonofo ai i le auala savali, na ou matua lagonaina le fiafia. Na ou iloa sa ou faia le mea sao, e tusa lava po o a tala a lau tupulaga po o le faiaoga. Na ou lagonaina foi le malosi sili atu. Na ou iloa e le tatau ona ou matamata i se vaega o se tifaga le talafeagai ona e faapea na tuuina mai e lou faiaoga ia i matou.

“… Ou te talitonu afai tatou te fetaiai ma taimi faigata ma tatou tutu atu i ai,e faamalosia atili ai i tatou nai lo le nofo i lalo ma tuu atu ia tupu lena mea.

“O se malosiaga lea i totonu e maua e ala mai lo tatou Faaola. Afai tatou te vaai atu ia te Ia i o tatou taimi faigata, o le a faamalosia i tatou. O lo tatou faatuatua ia te Ia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e feagai ma faigata” (Catherine Hall, “Standing Up, Standing Out,” New Era, Fep. 2012, 11).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 1:1–3, vaai pe na faapefea ona tu toatasi Moronae i lona faatuatua. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou maua. Mafaufau e fai atu fesili nei:

  • O le a le uiga ia te oe o le “le faafitia le Keriso?”

  • O anafea na e faaalia ai po o se tasi e te iloa se naunautaiga e mulimuli ia Iesu Keriso a o i ai i le totonugalemu o le faigata?

Faamatala atu faapea e ui lava o faataitaiga a Moronae ma le tamaitai talavou i le tala oni faataitaiga maoae o le le faafitia o Iesu Keriso, e mafai e i tatou taitoatasi ona faia ni filifiliga laiti i aso taitasi e faaalia ai le faatuatua lava lena, usiusitai, ma le manao ia “le faafitia le Keriso.”

  • O a nisi auala e mafai ai ona e mulimuli i le faataitaiga a Moronae? (Atonu e fautuaina mai e tamaiti aoga e mafai ona latou le maasiasi i le talalelei ma ona tulaga faatonuina, usiusitai i poloaiga, avea ma se faataitaiga amiotonu, ma tumau mausali i le molimau ia Iesu Keriso e tusa lava pe le faapena isi.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 1:4 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo mafuaaga na filifili ai Moronae e faaauau ona tusitusi. A maea ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou maua, tau atu na tusia e Moronae mo le manuia o tupuaga a i latou na taumafai e fasiotia o ia.

  • O le a se mea tatou te aoao mai le manao o Moronae e fesoasoani i sa Lamana? (E mafai ona tatou faaalia lo tatou tuuto e mulimuli ia Iesu Keriso i le filifili lea e faaali le alofa i o tatou fili.)

Faamatala atu o le tuuto o Moronae ia Iesu Keriso na taitaia o ia e tusi e uiga i nai vaega autu o le Ekalesia na ia lagona e “aoga” (Moronae 1:4). Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona ono aoga le Moronae 2–3 ia i latou ao latou suesue i nei mataupu.

Moronae 2

Ua faamaumauina e Moronae faatonuga a Iesu Keriso i le faaeeina o le meaalofa o le Agaga Paia

Valaaulia se alii talavou e sau i luma o le vasega. Fai atu i le vasega e vaai faalemafaufau i lenei alii talavou i le lumanai o se faifeautalai. O ia ma lana soa na aoaoina se tasi i le talalelei, ma ua filifili le tagata ia papatiso. O le alii talavou i lau vasega ua valaaulia e faia le sauniga o le faamauga, lena e aofia ai le faaeega o le meaalofa o le Agaga Paia. Fai atu i le alii talavou le fesili lenei:

  • O le a se mea e te mafai ona fai e saunia ai e faia lenei sauniga? (A uma ona tali mai le alii talavou, valaaulia le vasega o totoe e faasoa mai foi o latou manatu.)

Faamatala atu ina ua asiasi atu le Faaola toetu i sa Nifae, “sa ia pai atu lona aao i soo, taitoatasi, o e na ia filifilia,” ma “tuuina mai ia te i latou le mana e tuu atu ai le Agaga Paia” (3 Nifae 18:36–37). Na faaiuina e Moronae lana talafaamaumau i nisi o faatonuga a le Faaola i soo sa Nifae e toasefululua e uiga i le auala e tuuina atu ai le meaalofa o le Agaga Paia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele Moronae 2:1–3, ma fai atu i le vasega e vaai mo faamatalaga nei.

  1. Po o le a le mea e tatau ona fai e le tagata e faia le sauniga e saunia ai

  2. Pe faapefea ona fai le sauniga

A uma ona faitau e tamaiti aoga fuaiupu, fai atu nisi o fesili po o fesili uma nei:

  • E tusa ai ma le vaefaamatalaga e mo Moronae 2:2, o le a le perisitua e manaomia e faaeeina atu le meaalofa o le Agaga Paia? (Le Perisitua Mekisateko.)

  • O le a le mea e tatau ona fai e le tagata e umia le Perisitua Mekisateko e saunia ai e tuuina atu le meaalofa o le Agaga Paia? (E tatau ona ia “valaau atu i le Tama i le suafa [Iesu Keriso], i le tatalo faatauanau.”)

  • E faapefea i lou manatu ona fesoasoani le tatalo i se tagata e saunia ai e faia se sauniga faaleperisitua?

  • E faapefea ona faia le sauniga o le faamauga? (E ala i le faaee atu o lima ma i le suafa o Iesu Keriso. Faamatala atu o se vaega o lenei sauniga, o tagata e umia le Perisitua Mekisateko e tatau ona faaaoga upu faapitoa. Ua tuuina atu i faifeautalai ni tamai tusitaulima o loo i ai ni faatonuga pe faapefea ona faia sauniga ma faamanuiaga faaleperisitua.)

Atonu e te manao e otooto mea ua uma ona aoaoina e tamaiti aoga e ala i le tusia o le upumoni lenei i le laupapa: E tuuina atu e tagata o loo umia le Perisitua Mekisateko le meaalofa o le Agaga Paia i tagata ua papatisoina i le Ekalesia e ala i le faaee o lima.)

Moronae 3

Ua faamaumauina e Moronae faatonuga a Keriso i le faauuina o faitaulaga ma aoao

O se aso se tasi pe lua ao lei aoaoina atu lenei lesona, atonu e te mafaufau e fai atu i se alii talavou e saunia e faitau lona laina o le pule o le perisitua i le vasega. (Pe mafai foi ona e saunia e faitau atu lau laina o le pule po o se laina o le pule o se tasi o le aiga po o se taitai perisitua i lau uarota po o le paranesi.) Faamatala atu o se laina o le pule o le perisitua e saili ai le pule o le perisitua o le tagata o loo umia le perisitua ia Iesu Keriso. O tagata o loo umia le Perisitua Mekisateko e mafai ona talosaga se faamaumauga o lo latou laina o le pule e ala i le fesootai atu i le laumua o le Ekalesia po o le ofisa tutotonu i le latou eria. E le maua mai le Ekalesia ni faamaumauga o laina o le pule mo tagata o loo umia le Perisitua Arona, e mafai ona ia aoao e uiga i le laina o le pule o le tagata na faauuina o ia.)

Fai atu i le tamaitiiti aoga e faitau lana laina o le pule i le vasega (pe faitau le laina o le pule na e aumaia i le vasega). Valaaulia o ia e faasoa mai le uiga ia te ia o le iloa e mafai ona ia saili sao lana pule o le perisitua ia Iesu Keriso (pe faasoa atu ou lava lagona e uiga i le mafai e tagata o loo umia le perisitua ona faasolo o latou pule i le Faaola).

Ina ia malamalama tamaiti aoga i le pule e fai ai tiute uma faaleperisitua e sau mai ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le galue i le pule faalelagi e sili atu mea e moomia ai nai lo se maliliega faalauaitele. E le mafai ona faagaoioia i aoaoga faafaifeau po o se poloaiga mai le faapotopotoga. E leai, i le galuega faatagaina a le Atua e ao ona i ai le mana e sili atu nai lo lea ua umiaina e tagata o le faapotopotoga, po o feoai i auala, po o seminare—o se mea moni lea na silafia e le toatele o tagata na sailiili faamaoni i mataupu faalelotu ma faalauiloaina mai faalauaitele mo le tele o tupulaga lea na oo atu ai lava i le Toefuataiga. …

“…tatou o loo i totonu o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ona sailia ma mauaina le laina o le pule o le perisitua o loo faatinoina e le tiakono sili ona fou i totonu o le uarota, o le epikopo o loo pulefaamalumalu ia te ia, ma le perofeta o loo pulefaamalumalu ia i tatou uma lava. O lena laina e tau atu lava i tua i se laina e le motusia i agelu avefeau o e na omai mai le Alo o le Atua lava Ia e tuuina mai lenei meaalofa e le mafaatusalia mai le lagi” (“O Le Mea ua Sili Ona Tulaga Ese ai i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 44).

  • Aisea e taua ai mo oe le iloa o tagata uma o loo umia le perisitua i lenei Ekalesia e mafai ona saili lana pule i tua ia Iesu Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 3:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona faauuina tagata i tofi o le perisitua.

  • E faapefea ona faauuina tagata i tofi o le perisitua? (O tagata taitoatasi e faauuina i tofi o le perisitua e ala i le faaee o lima o i latou o loo i ai le pule.)

  • Aisea e manaomia ai mo se tagata ina ia faauuina i se tofi o le perisitua e se tasi o loo umia i lena taimi lena tofi, po o se tofi e sili atu, i le perisitua?

Fai atu i tagata o loo umia le perisitua i le vasega e faamatala faapuupuu mai o latou tiute faaleperisitua. Fesili atu i le vasega:

  • O anafea na faamanuiaina ai oe ona sa faataunuuina e se tasi o loo umia le perisitua lona tiutetauave?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou lagona e uiga i le ala na faamanuiaina ai o latou olaga e le perisitua. E mafai foi ona e faasoa atu pe na faapefea ona faamanuiaina lou olaga ona o le perisitua.

Iloiloga o le Mau Tauloto

Tuu atu i tamaiti aoga se lisi o mau tauloto uma e 25 o le Tusi a Mamona ma se afa pepa. Fai atu i tamaiti aoga e tusi numera 1,2, ma le 3 i a latou pepa. Ona faitau lea o faataitaiga nei (pe saunia ni au lava faataitaiga e talafeagai ma manaoga ma mea e fiafia i ai tamaiti aoga o loo e aoaoina). I talaane o numera taitasi ia latou pepa, tuu atu i tamaiti aoga e tusi le fuaitau o le mau tauloto latou te manatu e sili ona fetaui mo le faataitaiga e te faitauina atu. Ona fai atu lea e faasoa mai a latou tali. Ona e mafai ona sili atu i le tasi le tali talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai pe aisea ua latou filifilia ai ni fuaitau faapitoa.

  1. O loo e sailia le malosi e manumalo ai i se faaosoosoga faigata faapitoa. (Tali talafeagai: Helamana 5:12 ma le 3 Nifae 18:15, 20–21.)

  2. A o e suesueina tusitusiga paia ma mafaufau i se luitau i lou olaga, na e mauaina le taitaiga i le mea e fai. (Tali talafeagai: 2 Nifae 32:3.)

  3. Ua e lagonaina le uunaiga mai i nisi o uo e te auai atu ini gaoioiga e feteenai ma poloaiga a le Atua. Ua latou tau atu ia te oe o nei gaoioiga o se vaega o le avea ma talavou ma le mauaina o le fiafia. Tali talafeagai: Mosaea 4:30; Alema 37:35; 41:10.)

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Moronae 2. O tagata e umia le perisitua i tupuaga o Liae

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita:

“O sa Nifae o tupuaga o Iosefa. Na iloa e Liae lenei mea a o faitauina papatusi apamemea. Na leai ni sa Levi na faatasi atu ma Liae i le Itulagi i Sisifo. I lalo o nei tulaga o sa Nifae na galulue i le mama a’ia’i o le Perisitua Mekisateko mai aso o Liae e oo i aso o le afio ifo o le Faaola ia i latou.

“Ina ua afio mai le Faaola i sa Nifae, na ia faatuina le Ekalesia i lona atoatoa ia i latou. O le mea lea ua sao ai i tatou i le talitonuga faapea e le gata na tuuina atu le atoatoa o le Perisitua Mekisateko, ae faapea foi le Arona, e pei lava ona tatou mauaina i le Ekalesia i le aso; ma o lenei Perisitua Arona na i ai lava ia i latou mai lena taimi seia oo, ona o le amioletonu, na le toe maua uma loa perisitua. E mafai foi ona faamautuina ia i tatou i aso o Moronae na faauuina ai e sa Nifae aoao ma faitaulaga i le Perisitua Arona; ae na latou galulue i le Perisitua Mekisateko a o lei asiasi atu le Faaola” (Answers to Gospel Questions, comp. Iosefa Filitia Samita Leitiiti., 5 vols. [1957–66], 1:124, 126).

Moronae 2:1. Pe na auauna atu soo e toasefululua o sa Nifae oni Aposetolo?

Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita:

“O lenei tusi [le Tusi a Mamona] o loo faamatalaina foi o lo tatou Faaola na faaali atu i lenei konetineta ina ua mavae Lona toetu; … na i ai ia i latou ni Aposetolo, Perofeta, Faifeau, Aoao, ma Faievagelia; le faatulagaga lava lea e tasi, le perisitua lava lea, sauniga lava ia, meaalofa, mana, ma faamanuiaga, e pei ona olioli ai i latou i le konetineta i sasae” (History of the Church, 4:538).

Na faamatalaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

“A o talanoaina i taimi uma lava sa Nifae e Toasefululua oni soo, e tumau le mea moni faapea na faauuina i latou i le pule faalelagi ina ia avea ma molimau mo Keriso i o latou lava tagata. O le mea lea, Sa toe ititi avea i latou ma Aposetolo i le au sa NifaeDoctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:47158.]

Lolomi