Potutusi
Lesona 25: 2 Nifae 3


Lesona 25

2 Nifae 3

Faatomuaga

O loo i ai i le 2 Nifae 3 ia upu a Liae i lana uii, o Iosefa. Sa toe ta’ua e Liae le valoaga a Iosefa o Aikupito e faatatau i le matafaioi a le Perofeta o Iosefa Samita, le oo mai o le Tusi a Mamona, ma le Toefuataiga o le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 3:1–25

Ua toe ta’ua e Liae le valoaga a Iosefa o Aikupito e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita

Ao lei amataina le vasega, tusi le ata lenei i luga o le laupapa.

Ata
4 Stick Figures

Ina ia saunia tamaiti aoga ia malamalama i aoaoga i le 2 Nifae 3, faailoa atu ia i latou o lenei mataupu o loo aofia ai faamatalaga e uiga i alii e toafa e tutusa uma o latou igoa muamua. Valaaulia tamaiti aoga ia vave saili le mau faasino o i lalo o ata taitasi i luga o le laupapa e iloa ai pe o ai o loo suitulaga e ata taitasi. A maua e se tamaitiiti aoga se tali, tuu atu ia te ia e tusi i luga o le laupapa. (O le ata muamua ua fai ma sui o Iosefa le atalii o Liae. O le ata lona lua ua fai ma sui o le perofeta o Iosefa lea na faatau i Aikupito pe tusa o le 1,700 tausaga a o lei soifua mai ia Iesu Keriso. O le lona tolu ua fai ma sui o le Perofeta o Iosefa Samita. O le lona fa ua fai ma sui o Iosefa Samita le Matua.)

Faaali atu se ata o le Perofeta o Iosefa Samita, e pei o Uso Iosefa (62161; Tusiata o le Talalelei [2009], nu. 87). Faailoa atu i tamaiti aoga o le tele lava o le 2 Nifae 3 o loo taulai atu i valoaga a Iosefa o Aikupito e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

Valaaulia ni tamaiti aoga se toatolu e auauai e faitau leotele mai le 2 Nifae 3:6–8. Fai atu i le vasega e faailoa mai upu ma fasifuaitau na faaaoga e Iosefa o Aikupito e faamatala ai Iosefa Samita ma le galuega o le a ia faataunuuina. (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea ina ua faaaoga e Iosefa o Aikupito le fasifuaitau “fua o o’u sulugatiti,” sa ia faatatau i e tupuga mai ia te ia.) Lisi i luga o le laupapa i lalo ifo o le ata lea e suitulaga ia Iosefa Samita, ia upu ma fasifuaitau e maua e tamaiti. E tatau ona latou faailoa maia fasifuaitau e pei o le “o se tagatavaai filifilia i le fua o o’u sulugatiti,” “taua tele,” “o le aumaia o i latou i le malamalama e uiga i feagaiga,” ma le “o le a ou faasilisilia o ia i o’u mata.”

  • A o tatou suesueina le 2 Nifae 3:6–8, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama na faatu ae e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ia fesoasoani e aumai le Toefuataiga o le talalelei.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le 2 Nifae 3:11–15. Fai atu ia i latou ia saili mo ni fasifuaitau faaopoopo e uiga i mea o le a faataunuuina e le Atua e auala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. A lava se taimi na latou suesueina ai nei fuaiupu, fesili atu ia i latou i mea na latou mauaina. Faaopoopo a latou tali i le lisi i luga o le laupapa i lalo ifo o le ata lea e fai ma sui o le Perofeta o Iosefa Samita. (O tali e mafai ona aofia ai le “aumaia o la’u upu,” “o le a faamalosia o ia mai le vaivai,” “o i latou e saili e faaumatia o ia o le a faatoilaloina,” ma le “faaigoa i le igoa o lona tama.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili ma mafaufau loloto i le matafaioi a le Perofeta o Iosefa Samita i le Toefuataiga o le talalelei, faitau leotele le 2 Nifae 3:11, tuu i ai se faamamafa faapitoa i le fasifuaitau “mana e aumai ai la’u upu.”

  • O a nisi o faataitaiga o afioga a le Atua na aumai e Iosefa Samita? (O tali e mafai ona aofia ai le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, le Penina Tautele, le Faaliliuga a Iosefa Samita, ma lauga a le Perofeta lava ia.)

I le gasologa o lenei talanoaga, ia mautinoa e faailoa atu na valoia e Iosefa o Aikupito le aumaia e le Perofeta o Iosefa Samita o le Tusi a Mamona. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o loo ta’ua e le 2 Nifae 3:12 ni tusi se lua: o le tusi na tusia e ē na tupuga mai ia Iosefa o Aikupito o le Tusi a Mamona; ma le tusi na tusia e ē na tupuga mai ia Iuta o le Tusi Paia lea. Atonu e te manao e fautua atu ia tusi e tamaiti aoga nei faamalamalamaga i a latou tusitusiga paia.

Valaaulia tamaiti aoga e sailiili le 2 Nifae 3:12 mo ni fasifuaitau lea e faamatala ai le aafiaga o le a faia e le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia i le lalolagi a o la “tutupu faatasi.” (Mo se faataitaiga, e mafai ona faailoa mai e tamaiti aoga le “tausese ai mataupu sese,” “tuu ai i lalo finauga,” ma le “faatu ai le filemu.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e mafaufau pe na faapefea ona uunaia o latou olaga e le Tusi a Mamona, fesili atu i ai:

  • O le a se taimi na e lagonaina ai le mana o le Tusi a Mamona i lou olaga pe vaaia foi lana uunaiga i olaga o uo po o tagata o le aiga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 3:15. Fai atu i le vasega e tuu atu le faamamafa faapitoa i le fasifuaitau “aumai ai o’u tagata i le olataga.”

  • O a ni auala o loo fesoasoani ai le Tusi a Mamona e aumai tagata i le olataga?

  • O le a se eseesega ua faia e le Tusi a Mamona i lou olaga?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ma talisapaia le misiona muai faauuina a le Perofeta o Iosefa Samita, fai atu ia i latou e faitau leotele le faamatalaga lenei a Peresitene Polika Iaga:

Ata
Polika Iaga

“Sa faasilasila mai i fono o le faavavau, ae lei taitai faataatiaina le faavae o le lalolagi, e faapea o ia, o Iosefa Samita, e tatau ona avea ma tagata, i le tisipenisione mulimuli o lenei lalolagi, e aumaia le afioga a le Atua i tagata, ma maua ai le atoaga o ki ma le mana o le Perisitua a le Alo o le Atua. Sa taulai fofoga o le Alii ia te ia, ma lona tama, ma le tama o lona tama, faapea ai ma o latou augatuaa e oo atu lava … ia Atamu. Sa ia leoleoina lena aiga, ma lena toto a o sosolo mai lona puna i le fanau mai o lena tagata. Sa muai-faauuina o ia i le faavavau ina ia pulefaamalumalu i lenei tisipenisione mulimuli” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. John A. Widtsoe [1954], 108).

Aotele mai le 2 Nifae 3:16–24 e ala i le faamalamalamaina atu e faapea na faatusatusa e Iosefa o Aikupito ia Iosefa Samita ia Mose. Tuu atu i tamaiti aoga e saili ni upu ma ni fasifuaitau lea e faamatalaina ai le Perofeta o Iosefa Samita i le 2 Nifae 3:24. A o latou faasoa maia upu ma fasifuaitau ua latou faailoaina, ia faaopoopo atu a latou tali i le lisi i luga o le laupapa.

Faitau le faamatalaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley. Fai atu i tamaiti aoga e faalogo mo ni upumoni na faaali mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita:

“Faataga mai au sei faaigoa atu nisi o le tele o aoaoga faavae ma faiga lea e tulaga ese ai i tatou mai isi uma ekalesia, ma o mea uma ia na oo mai ona o faaaliga i le Perofeta talavou [o Iosefa Samita]. …

“[O le] iloa e uiga i le Aiga Atua. …

“O Le Tusi a Mamona. …

“… O le perisitua toefuataiina. …

“… O le fuafuaga mo le ola e faavavau o le aiga. …

“O le le sala o tamaiti laiti. …

“… O le aoaoga faavae sili o le faaolataga mo e ua maliliu. …

“O le natura faavavau o le tagata. …

“… O le mataupu faavae o faaaliga o ona po nei. …

“… I se taimi puupuu o le 38 ma le afa tausaga o lona soifua, na oo mai ai e ala mai ia te ia se anoanoai le mafaatusalia o le iloa, meaalofa, ma aoaoga faavae” (“O Mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 80–83).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faaopoopo atu le lisi a Peresitene Hinckley i le lisi o i luga o le laupapa.

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3. Faamalamalama atu faapea o Elder Ioane Teila o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le na mulimuli ane avea ma Peresitene lona tolu o le Ekalesia, na tusia upu nei i le taimi lava ina ua maliu ai le Perofeta o Iosefa Samita. Fai atu i tamaiti aoga e tagai mo ni mea i lenei fuaiupu e mafai ona latou faaopoopo atu i le lisi o i luga o le laupapa. Faaopoopo atu a latou tali i le lisi.

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e toe iloilo ai le lisi o i le laupapa. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mea ua latou aoaoina e uiga i le matafaioi a le Perofeta o Iosefa Samita. Valaaulia i latou e mafaufau i mea ua latou iloaina ma lagonaina e uiga i le Perofeta e ala i le tusiaina o se tali i se tasi o fesili nei i a latou api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega:

  • O le a se mea ua e aoaoina pe lagonaina i lenei aso lea ua faamalosia ai lau molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • O le a se mea na faia, aoao mai, pe na toefuatai e Iosefa Samita ua e lagonaina e “aoga tele” (2 Nifae 3:7) ia te oe?

Vaevae ia tamaiti aoga ia faipaga. Uunaia i latou e fefaasoaai a latou molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita i le tasi ma le isi. A i ai se taimi, e mafai ona e uunaia nisi tamaiti aoga e faasoa mai i le vasega atoa. Faasoa atu lau oe lava ia molimau e faapea na faatuina e le Atua ia Iosefa Samita e faataunuu le Toefuataiga. Valaaulia au tamaiti aoga ina ia saili ma le agaga tatalo ni auala e faasoa atu ai i isi a latou molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona, aemaise lava a latou uo ma aiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 3:12. O le auala o le a “tutupu faatasi” ai le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia

I le taimi lava na maea ai ona lolomiina le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia a King James, faatasi ai ma ona Taiala Autu ma ona vaefaamatalaga e fefaasinoai i tusitusiga faavae uma, sa faamalamalama mai ai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou … ma le … Tusi a Mamona … ua lalagaina faatasi nei i se ala e faapea, a e suesue i le tasi e taitai atu oe i le isi; a e aoao mai le tasi ua faamalamalamaina oe e le isi. Ma e moni lava ua tasi i la’ua i o tatou lima” (“Tusitusiga Paia,” Liahona, Ian. 1983, 53).

2 Nifae 3:18. O ai le sooupu?

Sa saunoa mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le faasinomaga o le tagata o loo faatatau i ai le saunoaga i le 2 Nifae 3:18. O upu o loo i puipui o faaopoopoga ia a Elder McConkie. Sai ia fai mai: “Ia matau afioga nei a le Alii: ‘Ma o a’u, faauta, o le a Ou tuu atu ia te ia [Mamona] ia tusi e ia le tusitusiga a le fua o ou sulugatiti [o sa Nifae], mo le fua o ou sulugatiti [o sa Lamana]; ma o le failauga o ou sulugatiti [Iosefa Samita] o le a ia ta’uina atu.’ O lona uiga, o Mamona na tusia le Tusi a Mamona, ae o mea na ia tusia na aumai mai tusitusiga a perofeta o sa Nifae; ma o nei tusitusiga, ua tuufaatasia i se tusi e tasi, sa faaliliuina e Iosefa Samita ma auina atu e ia i tagata sa Lamana” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 426).

Lolomi