Potutusi
Lesona 38: 2 Nifae 28


Lesona 38

2 Nifae 28

Faatomuaga

Na valoia e Nifae nisi o tulaga luitauina i aso e gata ai, e aofia ai aoaoga sese ma le faamaualuga o le tele o lotu ia o le a faatutu. Na ia aoao mai le auala e iloa ai aoaoga faavae sese ma uiga faalelalolagi, ma sa ia lapatai mai e uiga i ala o le a taumafai Satani e faasese ese ai i tatou mai le amiotonu.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 28:1–19

Ua faamatala mai e Nifae lotu pepelo ma manatu sese o o tatou aso

I luga o le laupapa, tusi ai ni faailoilo o lapataiga ia e masani ai la outou aganuu. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tusia se faailoilo auala po o se faatusa e faailoa mai ai se vailaau patino e lamatia pe oona.

  • O le a le faamoemoega o nei faailoilo?

Ata
Sa faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson

E faapea e mafai ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou ia iloa faailoilo o lapataiga o faatosinaga lamatia faaleagaga. Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson o se tasi o faamoemoega o le Tusi a Mamona o le faailoaina lea o auala o le a galulue ai le tiapolo ma isi fili o Keriso i aso e gata ai. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson:

“Ua faailoa e le Tusi a Mamona ia fili o Keriso. Na te faatoilaloina aoaoga faavae sese. … Na te faamalosia soo lotomaualalalo o Keriso e tetee i faiga leaga, taupulepulega, ma aoaoga faavae a le tiapolo i o tatou aso. O ituaiga o tagata ua liliu ese mai le ekalesia i totonu o le Tusi a Mamona e tutusa lava ma ituaiga o tagata o loo i ai i aso nei” (“O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Aok. 1975, 22).

  • E faapefea ona faailoa e le Tusi a Mamona ia fili o Keriso? (E aofia ai tala o tagata na taumafai e taitai ese isi mai le faatuatua ia Keriso. Ua faatagaina ai i tatou e iloa o tatou sese ma manatu sese.)

  • E faapefea ona faamalosia i tatou e le Tusi a Mamona e tetee i le fili?

Molimau atu e faapea ua faailoa e le Tusi a Mamona ni manatu sese o le tiapolo ma faamalosia i tatou e tetee i faiga leaga. Faamalamalama atu o le a iloa e tamaiti aoga se faataitaiga o lenei mea i le 2 Nifae 28. O loo i ai i lenei mataupu se tasi o valoaga a Nifae e uiga i aso e gata ai. I lenei valoaga, na lapatai mai ai Nifae e uiga i aoaoga pepelo ia o le a salalau solo i o tatou aso.

Valaaulia tamaiti aoga e saili le leoa le 2 Nifae 28:3–9, ma tagai mo ni lapataiga a Nifae e uiga i aoaoga sese. Faailoa atu o le 2 Nifae 28:7–9 o se mau tauloto. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faailoga lenei fuaitau i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ona latou mauaina. A lava le taimi na tuu atu i tamaiti aoga e suesue ai le fuaitau, valaaulia ni nai tamaiti aoga e o mai i le laupapa. Fai atu ia i latou taitasi e tusi se aoaoga po o se manatu sese mai lenei fuaitau, e aofia ai le fuaiupu o loo maua ai. Ona fai atu lea i isi tamaiti aoga pe na latou matauina isi aoaoga po o manatu sese i le fuaitau. Afai na latou matauina, valaaulia i latou e faaopoopo atu i le lisi i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e talanoaina ni nai aoaoga faavae ma manatu sese nei, ia fai atu fesili nei:

  • O le a se faataitaiga faaonapo nei o se tasi o nei manatu sese? (Ia mautinoa ia le ta’ua e le vasega ni igoa patino o ni lotu pe a latou taliina lenei fesili.)

  • E faapefea e lenei manatu sese ona taofiofia tagata mai le mulimuli atu i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 28:12–14. Valaaulia le vasega e tagai mo ni lapataiga a Nifae e uiga i mea o le a tutupu i le tele o lotu ma tagata i aso e gata ai ona o le faamaualuluga ma aoaoga faavae sese.

  • O a ni auala e faatosina ai e le faamaualuga ma aoaoga faavae sese ia tagata?

  • Aisea e le taitaiseseina ai “soo lotomaualalalo o Keriso” e le faamaualuga ma le amioleaga? E mafai faapefea ona tatou aloese mai le faaseseina e “mataupu a tagata”? (Atonu e te manaomia ona faamalamalama atu o le fasifuaitau “mataupu a tagata” o loo faasino i aoaoga a tagata—e ese mai i aoaoga a le Alii.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 28:15–16, 19, ma tagai mo ni taunuuga o aoaoga sese.

  • O a ni upu po o ni fasifuaitau e te vaaia i nei fuaiupu o loo faamatala ai le taunuuga o le faamaualuga ma aoaoga sese?

2 Nifae 28:20–32

Ua lapatai mai Nifae e uiga i le auala e taumafai ai Satani e faasese i tatou

Faasoa atu le tala lenei i tamaiti:

A o i ai i se tofiga i Aferika, na malaga ai Peresitene Boyd K. Packer e maimoa i se nofoaga e faasao ai manu. Na ia matauina le popole o manu o loo i vaivai papa’u. Ina ua ia fesili atu i le taiala pe aisea e le feinu ai manu nei, sa fai mai le taiala ona o korokotaila. Na manatua e Peresitene Packer:

“Na ou iloaina atonu o loo tausua mai o ia ma sa ou toe fesili mo’i ai loa ia te ia, “O le a le faafitauli?” O le tali lava e tasi: ‘Korokotaila.’ …

“Sa mafai ona ia iloaina ou te le o talitonu ia te ia ma sa ou taumate ai, ua fuafua o ia e aoao mai ia te a’u se lesona. Sa matou tietie atu i se isi nofoaga lea sa tu ai le taavale i luga a’e o augutu o le vaivai palapala lea na mafai ona matou tilotilo ifo ai i lalo. ‘A la le,’ na ia fai mai ai. ‘Vaai la i ai.’

“Sa leai se mea na mafai ona ou vaaia sei vagana ai le palapala, o sina vaivai, ma ni manu atuatuvale sa tutu mamao mai. Ona faafuasei lea ona ou vaaia!—se korokotaila lapoa lava, o loo taotooto i le vaivai palapala, o loo faatalitali mo soo se manu e lei mafaufauina ua matuai fiainu lava e alu atu e inu.

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Na faafuasei ona avea au ma tagata talitonu! Ina ua mafai ona ia iloaina o loo o’u naunau lava e faalogo, sa ia faaauau ai loa le lesona. ‘O loo i ai korokotaila i le nofoaga atoa lenei,’ na ia fai mai ai, ‘e le na o totonu o vaitafe. E le mafai ona i ai so matou vai e aunoa ma se korokotaila i soo se mea e latalata ane i ai, ma e lelei ona e talitonu i ai.’ …

“I se isi malaga i Aferika sa ou talanoaina ai lenei aafiaga ma se tagata e vaaia manufeai i se isi nofoaga. …

“Ona ia faaali mai lea ia te au se nofoaga na tupu ai se faalavelave. O se alii talavou mai Egelani sa galue i le faletalimalo mo lea vaitau. E ui i lapataiga tumau ma faifai pea, ae sa ia sopoia lava le pa o le lotoa ma alu atu e siaki se mea i le isi itu o se pisipisi papa’u o le vaivai sa le lilofia ai ona seevae tenisi.

“‘Sa lei atoa se lua o ana laa,’ sa fai mai ai le tagata e vaaia ia manu, ‘ae maua loa o ia e le korokotaila, ma sa leai ma se mea na matou mafaia e laveai ai o ia’” (“Korokotaila Faaleagaga,” Liahona, Oke. 2002, 10–11).

  • O le a le mea na mafua ai ona faaumatia lenei alii talavou e le korokotaila? Faamata o le a se mea na mafai ona ia faia e aloese mai ai i lenei faalavelave? (O le usitaia o lapataiga na tuu atu ia te ia.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le fautuaga lenei mai ia Peresitene Packer:

“O i latou e matutua atu ia te outou i le olaga ua uma ona suesue teisi e uiga i vaivai palapala ma sii mai se leo o le lapataiga e uiga i korokotaila. E le na o korokotaila lapopoa ia e mafai ona ‘aina outou, ae o korokotaila faaleagaga, lea e matua sili atu ona matautia, ma sili atu ona taufaasese ma tau le vaaia, e sili atu nai lo korokotaila le mavaaia o Aferika.

“O nei korokotaila faaleagaga e mafai ona fasiotia pe faamanuaina o outou agaga. E mafai ona latou faaumatiaina lo outou filemu ma le filemu o i latou e alolofa ia te outou. O korokotaila na e ao ona lapataiina ai, ma e toetoe lava a leai se nofoaga o i ai le vai i lenei olaga atoa i le taimi nei ua le o faatamaiaina e i latou” (“Korokotaila Faaleagaga,” 11).

  • O a ni auala e tutusa ai korokotaila i le tala a Peresitene Packer ma faaosoosoga ma togafiti a Satani? O a ni lapataiga ua tatou maua e fesoasoani ai ia i tatou e aloese mai le lamatia faaleagaga?

Faitau leotele le 2 Nifae 28:19 a o mulimuli tamaiti aoga i le faitauga. Ona tusi lea i luga o le laupapa O loo saili Satani e uu mau i tatou i lona mana e ala i le …

Faamalamalama atu e faapea a o faaauau ai e Nifae ana valoaga, na ia saunoa e uiga i togafiti a Satani o le a ia faaaogaina e faasaga ia i tatou i aso e gata ai. Vaevae tamaiti aoga ia faipaga. Valaaulia paga taitasi e faitau le 2 Nifae 28:20–29, tagai mo auala e faauma ai le fuaiupu o loo i luga o le laupapa.

A maea ni nai minute, valaaulia paga e lipoti mai pe faapefea ona latou faaumaina le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea e faaaoga e Satani le tele o togafiti e taumafai ai e pulea i tatou, e pei o le faaosoina o tatou ia ita, faaōleōle i tatou ma faamoemoe malie i tatou, ma faasee ese atu i tatou.

  • O a nisi o faataitaiga a Satani o loo taumafai ai e “faaoso [tagata] ia feita e faasaga i mea lelei”? E faapefea ona faafenumia’ia e le ita ia tagata e uiga i le mea lelei ma le mea leaga?

  • Aisea e te manatu ai e matautia mo tagata le “nofonofo filemu i Siona,” ma le manatu e le manaomia se alualu i luma? Aisea e te manatu ai e mafai e Satani ona taitai “lemu ese atu [ia tagata] i lalo i seoli”?

  • O le a le uiga o le faasee o se tagata? (Ia tuu atu se viiga ma ni upu faamalo faamaoni.) Aisea e te manatu ai e mafai ona taitai ese e le [tau]faasee [po o upu faaviivii] ia tagata mai le Alii?

  • Aisea e taumafai ai Satani e faatalitonu tagata e le o i ai o ia iinei?

  • O a nisi o mea e mafai ona tatou faia e tetee atu ai i le ita? E mafai faapefea ona tatou tetee atu i lagona e faapea ua lelei mea uma? E mafai faapefa ona tatou tetee atu i le [tau] faasee?

Ina ia faaiu atu le lesona, faailoa atu i tamaiti aoga e faapea i le faaiuga o le 2 Nifae 28 o loo i ai se lapataiga mulimuli ma se faamautinoaga mai le Alii. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 28:30–32.

  • E faamamaluina e le Alii la tatou faitalia ma a tatou taumafaiga e aoao e uiga ia te Ia. E tusa ai ma le 2 Nifae 28:30, Na te aoaoina i tatou i lea “fuaitau i luga o lea fuaiupu, ma lea mataupu i luga o lea mataupu.” O le a le uiga o lena fuaitau ia te oe? E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea e tupu ia i latou e fai mai, “Ua lava mea ua matou maua”?

  • I le 2 Nifae 28:32, ua fetalai atu le Alii i tagata o e na teenaina o Ia. I lenei fuaiupu, o le a sou manatu i le uiga o Lana fetalaiga ina ua Ia fetalai mai, “O le a Ou faaloaloa umi atu lo’u lima ia te i latou mai lea aso i lea aso”? (I lenei fuaiupu, ua tau mai ai e le Alii Lona alofa mutimutivale ma Lona naunautaiga e fesoasoani ia i tatou i aso taitasi a o tatou saili atu e mulimuli i Lona finagalo, e tusa lava pe sa tatou teenaina o Ia i se taimi ua tuanai. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea o le a alofa mutimutivale le Alii i tagata uma o e salamo ma o mai ia te Ia.)

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Ona o le mea sa ou aoaoina i le asō, o le a ou … Valaaulia tamaiti aoga e faauma le fuaiupu lenei i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega e ala i le faamatalaina o le mea o le a latou faia e fai ma taunuuga o le suesueina o le valoaga a Nifae o loo i le 2 Nifae 28. Atonu e te manao e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai i le vasega ni mea na latou tusia. Peitai, ia faamautinoa ua latou malamalama e le manaomia ona latou lagonaina o se matafaioi le faasoa mai o o latou manatu po o ni aafiaga ia e patino tele ma lē faalauaiteleina.

Molimau atu faapea o le taitaiga ma le malosi mai le Alii, e mafai ai ona tatou faatoilaloina ia faaosoosoga. Ma e tusa lava pe tatou te agasala, o le a alofa mutimutivale pea le Alii ia i tatou pe afai tatou te salamo faamaoni.

Mau Tauloto—2 Nifae 28:7–9

Faamalamalama atu e faapea o nisi taimi e taufaatauvaa ai e tagata le agasala e ala i le faapea ifo ia i latou lava o loo faia e tagata uma po o le, e mafai ona latou salamo i se taimi mulimuli ane. Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti. Valaaulia ia vaega e faitau faatasi le 2 Nifae 28:7–9, tagai mo upu po o fasifuaitau e fesootai ma nei manatu sese. Valaaulia tamaiti aoga e talanoaina fesili nei i a latou vaega (atonu e te manao e tusi ia fesili i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega):

  • O le a le matautia o le solia o se “agasala itiiti”?

  • Pe o le a tauamiotonuina ea e le Atua lo tatou solia o agasala itiiti po o agasala e le taatele? (Fai atu i tamaiti aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:31 mo se malamalamaaga faaopoopo.)

  • E mafai faapefea e se tagata ona “faaaoga se tasi i ana upu”? E mafai faapefea i nisi taimi ona tatou “eli se lua mo [o tatou] tuaoi”?

Valaaulia vaega taitasi e toe tusi ia fuaiupu i le gagana ia e mafai ona faaaoga e tagata i aso nei e faatauanau ai le autalavou e mulimuli i nei aoaoga faavae valea.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i ni taimi sa latou faatumauina ai lo latou malosi faaleagaga e ui sa i ai ni manatu sese i le aoga, i ala o faasalalauga, pe mai uo. Valaaulia i latou e tusi nei aafiaga i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Mafaufau e fai atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni mea na latou tusia.

Manatua: E mafai ona e faaaogaina lenei manatu i le taimi o le lesona a o e folasia atu le fuaitau o le mau tauloto, pe mafai foi ona e faaaogaina i le faaiuga o le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 28:7–9 O le matautia o le gauai atu i le agasala

Na faailoa mai e Nifae nisi o “mataupu faavae sese ma lē aoga ma valea” (2 Nifae 28:9) ia ua tautino mai e Satani ma o le a faaauau pea ona faaaogaina. O fasifuaitau taitasi o loo maua i le 2 Nifae 28:7–9 o loo faailoa mai ai se filosofia matautia faaleagaga. Ua faailoa mai foi e perofeta o aso e gata ai nei mea sese ma ua saunoa mai e tetee i ai.

“Aai, feinu, ma fiafia, aua o taeao tatou feoti” (2 Nifae 28:7). Na lapatai mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e tetee i lenei uiga:

“O le filosofia a le faamaumau oa o le ‘ai, feinu, ma fiafia, … ma o le a sasa i tatou e le Atua i nai ta itiiti.’ O se vaaiga faatauemu lava lea ma le vaivai e uiga i le Atua, ma le tagata lava ia, atoa foi ma le soifuaga. E le mafai lava ona tauamiotonuina e le Atua i tatou ‘i le faia o se agasala itiiti.’(2 Ni.28:8.) O Ia o le Atua o le atulaulau, ae le o se faamasino o se faamasinoga o le po, e mafai ona tatou fetuutuunai ma fai tonu i ai!

“E moni e finagalo faamagalo le Atua! Peitai Na te silafia manaoga o o tatou loto. Na te silafia foi mea lelei atonu sa tatou faia i taimi na tatou [o ese ai e aunoa ma le faatagaga]. E ui i lea e le avea mea e fai e isi ma ‘alofaga o soo moni lea ua tele mea ua faamoemoeina mai ai. (Tagai i le Alema 39:4). Ma le isi, e leai ni tulimanu e mafai ona faapuupuuina le ala sao ma le vaapiapi. (Tagai i le MF&F 82:3.)” (“Tali Mai ia te Au,” Liahona, Ian. 1989, 36).

“O le a tauamiotonuina e … [le Atua] le faia o se agasala itiiti” (2 Nifae 28:8). O loo manino lava le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

“Ona o A’u o le Alii e le mafai ona Ou vaai i luga o le agasala ma sina tikeri itiiti o le faatagaina; e ui i lea, o ia o le e salamo ma faia poloaiga a le Alii o le a faamagaloina” (MF&F 1:31–32).

Sa saunoa mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le valea o le manatu e faapea e sili atu lo tatou lelei pe a uma ona agasala ona o mea sa tatou aoaoina mai lea aafiaga:

“O le manatu e faapea e sili atu le lelei o se tasi pe a uma ona agasala ma salamo o se pepelo faatiapolo lea a le fili. Pe o i ai se tasi iinei e manatu e sili atu ona lelei le aoao muamua e faapea o se pasae patino o le a gau ai se ivi po o se suiga patino o vailaau o le a pasae ma mu ai o tatou pa’u? Pe sili atu ea lo tatou lelei pe a uma ona tatou oo i ai ona faamaloloina lea mai na manuaga? Ou te talitonu e mafai ona tatou iloaina uma lava e sili atu le usitaia o lapataiga a tagata popoto o e iloaina ia aafiaga i o tatou tino” (“Sin and Suffering,” [Brigham Young University fireside address, Aug. 5, 1990], 6, speeches.byu.edu).

“Pepelo laitiiti” (2 Nifae 28:8). Sa apoapoai mai Peresitene Gordon B. Hinckley ia i tatou ia tetee atu i le faaosoosoga o pepelo laitiiti:

“Ua faamatalaina e Nifae tagata o ona aso, e pei foi ona ia faamatalaina le toatele o tagata o o tatou aso. Ua faigofie tele ia i tatou ona faapea atu, ‘Matou te talitonu i le faamaoni, amiotonu, nofomama, agalelei.’(Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13.) Ae e faigata mo le toatele naua ona tetee i le faaosoosoga ia pepelo laitiiti, faimamago laitiiti, gaoi laitiiti, molimau pepelo i le tautala i upu faitatala e uiga i isi. Ia faatoilalo i na uiga. Ia e malosi i le uiga faigofie o le faamaoni” (“Fausiaina o Lou Tapeneko,” Liahona, Ian. 1993, 70).

“O le a sasa i tatou e le Atua i nai ta itiiti, ae o le a faaolaina lava i tatou … mulimuli” (2 Nifae 28:8). Sa saunoa mai Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili e tetee i lenei mea sese:

“[O se taufaasese] lea e ta’u sese e nisi o le ‘fai o le agasala ona salamo ai lea.’ E leai se aoaoga faavae faapea i lenei Ekalesia. Atonu e logoleleia ma faatosina, ae o le mea moni lava o se matuai manatu sese lava lea. O lona faamoemoega o le faatauanau lea o i tatou faapea e mafai ona tatou solitulafono ma le manatu i ai ma le mafaufau o le salamo vave o le a mafai ai ona tatou olioli i le atoatoaga o faamanuiaga o le talalelei, e pei o faamanuiaga o le malumalu po o se misiona. O le salamo moni e mafai ona avea ma se taumafaiga e umi ma tiga. O lenei mataupu faavae valea na muai vaaia e Nifae:

“‘Ma e toatele foi i latou o le a fai mai: Aai, feinu, ma fiafia; e ui i lea, matatau i le Atua—o le a tauamiotonuina e ia le faia o se agasala itiiti; … ua leai se afaina i lena mea; ma ia fai nei mea uma, ona o taeao tatou feoti; ma afai foi ua tatou agasala, o le a sasa i tatou e le Atua i nai ta itiiti, ae o le a faaolaina lava i tatou i le malo o le Atua mulimuli’ [2 Nifae 28:8].

“… O a tatou feagaiga uma e le gata ia mauaina e ala i sauniga ae ia faavavau foi ia e tatau foi ona faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga. Ua na o le faamaoni lava e mafai ai ona tuu lenei faailoga o le faamaoniga faalelagi i luga o a tatou sauniga ma feagaiga. O le manatu sese ua ta’ua o le agasala muamua ona salamo ai lea o loo aofia ai se elemene o le taufaasese, peitai o le Agaga Paia o le Folafolaga e le mafai ona faaseseina” (“O Le Fili i Totonu,” Liahona, Ian. 2001, 56).

2 Nifae 28:21-22. “O isi o le a faaōleōle e ia. O isi foi e faasee ese e ia”

Sa saunoa mai Epikopo Richard C. Edgley, o se fesoasoani i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, e uiga i le matautia o le faaōleōle ma le faaviivii:

“O galuega uma, lelei pe leaga, e i ai lava sona taunuuga. O galuega lelei uma lava e faaleleia ai o tatou tomai e fai ai mea lelei ma tutu atili ai ma le mausali e tetee atu i le agasala po o le toilalo. O solitulafono uma lava, e tusa lava pe itiiti, e atili faatosina atu ai i tatou i faatosinaga a Satani i le isi taimi na te faaosoosoina ai i tatou. E avea i tatou e Satani i sina inisi i lea taimi ma lea taimi, ma faaseseina i tatou e tusa ai ma taunuuga o mea ua ta’ua o agasala itiiti seia oo lava ina ia faapologaina i tatou i solitulafono matuia. Ua faamatalaina e Nifae lenei metotia o se tasi o ala faaōleōle, faamoemoe malie, ma le faasee ese atu sei oo ina ‘umia i [tatou e Satani] i ana filifili leaga matautia, e leai se laveaiina mai ai’ (2 Ni. 28:22; tagai foi i le f. 21)” (“Ina Ia Malosi Lou Lagona Mautinoa,” Liahona, Ian. 1995, 48).

Lolomi