Potutusi
Lesona 116: 3 Nifae 1


Lesona 116

3 Nifae 1

Faatomuaga

Ina ua latalata i le taimi mo le faataunuuina o le valoaga a Samuelu le sa Lamana e uiga i le fanau mai o le Faaola, na vaavaai atu tagata talitonu mo faailoga na fai atu ai Samuelu o le a o’o mai. O tagata lē talitonu ua folafola e fasioti tagata talitonu, pe a lē faataunuuina le valoaga i se aso patino. O Nifae, o se atalii o Nifae, ma o se atalii o le atalii o Helamana, na augani atu i le Alii mo tagata talitonu. I se tali i le tatalo a Nifae, na o’o mai ai le siufofoga o le Alii ia te ia, ma tautino atu o le a tuuina mai le faailoga i lena lava po. Ina ua goto le la, sa leai se pouliuli, ma sa oso a’e se fetu fou. E ui i taumafaiga faifai pea a Satani e faaumatia le faatuatua o tagata, o le toatele o tagata na liliu atu i le Alii. Peitai ane, i le lua tausaga mulimuli ane, na amata ai e le au faomea a Katianetona ona taitai le toatele o sa Nifaē ma sa Lamanā i le amioleaga.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 1:1–26

O valoaga e faatatau i le fanau mai o Iesu Keriso ua faataunuuina, ma e toatele sa Nifaē ua faaliliuina.

Valaaulia tamaiti e manatunatu i tagata, o e na ositaulagaina o latou ola mo le talalelei. (O nisi o faataitaiga o Iesu Keriso, Apinati, nisi o Aneti-Nifae-Liae, ma Iosefa ma Ailama Samita.) Fai atu i tamaiti e faamalamalama mai le mafuaaga ua latou manatu e naunau ai tagata e faia se ituaiga osigataulaga faapena. Tuu atu i tamaiti se taimi e mafaufau loloto ai i le auala latou te manatu atonu latou te tali atu ai, pe ana faapea o i latou ia ua i ai i lea tulaga na manaomia ai e tuu atu o latou ola mo le talalelei. Faamalamalama atu faapea i le lima tausaga talu ona mae’a ona tala’i atu Samuelu le sa Lamanā i Saraemila, na feagai ai se vaega faatuatua o sa Nifaē ma lenei avanoa.

Otooto le 3 Nifae 1:1–3 e ala i le tauina atu i le vasega faapea o le atalii o Helamana o Nifae, na tuuina atu talafaamaumau paia i lona atalii o Nifae, ona ia tuua lea o le laueleele. E leai se tasi na iloaina le mea na ia alu i ai.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 3 Nifae 1:4–9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le lu’itau na feagai ma sa Nifaē faamaoni.

  • O a lu’itau na feagai ma le au talitonu?

  • Aisea atonu e faigata ai i nisi tagata ona tumau i le faamaoni i lenei tulaga?

  • O ai nisi e te iloaina, o ē e te talitonu o le a tumau i le faamaoni i lenei tulaga? Aisea e te manatu ai o na tagata o le a tumau i le faamaoni?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 1:10–12 ma vaavaai mo mea na faia e Nifae i lenei taimi faigata.

  • O le a se mea ua faafiafiaina ai oe e uiga i le tali a Nifae i lenei tulaga? Aisea?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 1:13–14 ma fai atu i le vasega e vaavaai toto’a i le tali a le Alii i le tatalo a Nifae.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia “faaali atu ai i le lalolagi”? (O tali a tamaiti aoga e tatau ona faaalia ai faapea o le a faataunuuina lava e le Alii upu uma na Ia finagalo e fofogaina e Ana perofeta.)

  • Ina ua fetalai le Alii e uiga i lona afio mai i le lalolagi e “fai le finagalo o le Tamā ma le Atalii,” sa Ia faatatau i Lana Togiola. E faapefea ona fesoasoani lenei savali ia i tatou ina “ia olioli ai”?

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 1:4, 14–15, 19–21 ma vaavaai mo fuaitau o loo faamamafa mai ai faapea, e faataunuuina e le Alii upu a perofeta.

  • Faamata o le a sou manatu i se lagona atonu o le a e lagonaina, pe ana faapea o oe o se tasi o le au talitonu, ina ua tuuina mai le faailoga?

  • E mafai faapefea e le iloaina o le a faataunuuina e le Alii upu a perofeta, ona fesoasoani ia te oe, pe a faifai se tasi i ou tulaga faatauaina, pe faasaua ia te oe ona o ou talitonuga?

Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua po o le toatolu e feauaua’i i le faitauina leotele o le 3 Nifae 1:16–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le auala na tali atu ai tagata amioleaga, ina ua latou vaaia faailoga sa valoiaina.

  • O le a le mea na iloaina e tagata amioleaga, ina ua uma ona tuuina mai le faailoga?

  • Aisea e taitai atu ai le agasala ma le lē talitonu i le mata’u?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 1:22–23 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faia e Satani e faatauanau ai tagata ia aua ne’i talitonu i faailoga o le soifua mai o le Alii.

  • O le a le mea na faia e Satani? (Na ia tuuina atu pepelo i loto o tagata.) O a nisi o pepelo o loo tuuina mai e Satani i aso nei?

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai le tali a tagata i pepelo a Satani? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa le mataupu faavae lenei: Pe a tatou feagai ma pepelo a Satani, e mafai ona tatou filifili e talitonu ia Iesu Keriso ma ia liuaina. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e lagonaina lenei upumoni ma le taua o lenei mataupu faavae, faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Epikopo Richard C. Edgley o le Au Epikopo Pulefaamalumalu. Mafaufau e tuu atu i tamaiti aoga se kopi o lenei faamatalaga, e mafai ona ofi i totonu o a latou tusitusiga paia.

“Ona o feteenaiga ma luitau o loo tatou feagai i le lalolagi i aso nei, ou te fia fautuaina atu ai se filifiliga se tasi—o se filifiliga o le filemu ma le puipuiga, o se filifiliga e talafeagai mo tagata uma. O lena filifiliga o le faatuatua. … Filifili le faatuatua i lo le masalosalo, filifili le faatuatua i lo le fefe, filifili le faatuatua i lo le lē mailoa ma le lē vaaia, ma filifili le faatuatua i lo le lē mautonu. …

“Pe a feteenai manatu, mafuaaga, po o le atamai faaletagata ma aoaoga ma mataupu faavae paia, pe osofaia foi e savali feteenai ou talitonuga … , filifili ia aua nei lafoina i fafo e le lē talitonu le fatu mai lou loto. [tagai i le Alema 32:28]. Manatua, tatou te le maua se molimau seia uma le tofotofoina o lo tatou faatuatua (tagai i le Eteru 12:6)” (“Faatuatua—o le Filifiliga e A Oe Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 31, 32–33).

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia e filifili ai le faatuatua nai lo le masalosalo, fefe, ma le lē mautonu? (O tali atonu e aofia ai le faapea, e mafai ona tatou filifili e tatalo ma saili le fesoasoani a le Alii, suesue tusitusiga paia, tausi poloaiga, auai i fonotaga a le Ekalesia, ma auauna atu i isi.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 1:24–25 ma saili se isi luitau faaopoopo na feagai ma nisi o tagata talitonu.

  • O a mea na taumafai nisi o tagata e faamaonia, e faatatau i le tulafono a Mose?

  • O le a le mea ua faafiafiaina ai oe e uiga i le tali a nei tagata, ina ua latou iloaina na sesē i latou?

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Pe a taumafai le tiapolo ia ou masalosalo, e faapefea ona ou faatumauina le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina? Fai atu i tamaiti aoga e tusi le fesili lenei i totonu o api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Tuu atu ia i latou ni nai minute e tusi ai a latou tali.

3 Nifae 1:27–30

O tagata tete’e sa Nifaē ma nisi o talavou sa Lamanā ua aufaatasi ma le aufaomea a Katianetona

Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e o mai i luma o le vasega. Fai atu i le tasi tamaitiiti aoga e moeiini ona mata ma tu i le vae e tasi. Faamalamalama atu o lenei tamaitiiti aoga ua suitulaga i se tasi, o lē ua iloa le upumoni, ae lē o faatinoina le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma e lē o filigā e ola ai i le talalelei.

Faamalamalama atu i lenei faatinoga, o le tamaitiiti aoga lona lua o loo suitulaga i aafiaga e mafai ona taitaiina ai se tasi ia pa’ū ese mai le upumoni. Fai atu i le tamaitiiti lona lua e uunai laititi le lima o le tamaitiiti muamua seia oo ina lē paleni lana tu, pe i’u ina le tu lelei ai. Faamanino atu faapea, pe a lē tauivi se tasi e ola i le talalelei, o le a tele atu le avanoa e faaseseina ai o ia e pepelo ma faaosoosoga a Satani.

  • O le a le mea e manaomia ona faia e le tamaitiiti muamua, ina ia mafai ai ona tu lelei? (E tatau i le tamaitiiti ona pupula ona mata ma tu i vae uma e lua.)

Faatonu le tamaitiiti muamua e pupula ona mata ma tu i vae uma e lua, ia tusa le va ma le lautele o ona tauau. Faamalamalama atu o lenei tamaitiiti ua suitulaga nei i se tasi e “tutumau ma mausalī i le faatuatua” (Helamana 15:8). Ona fai atu lea i le tamaitiiti lona lua e toe uunai laitiiti le lima o le tamaitiiti muamua. Faamanino atu faapea, pe a tauivi se tagata e suesue le talalelei ma tausi poloaiga a le Atua, o le a tumau lelei o ia e tusa lava pe oo mai feteenaiga.

Fai i tamaiti e toalua e toe fo’i atu i o laua nofoaga. Faamalamalama atu faapea, i le mavae ai o nai tausaga o faailoga o le soifua mai o Iesu Keriso, na faaauau ai e Satani ana taumafaiga e tuu le masalosalo i loto o tagata e uiga i le moni o le talalelei.

Valaaulia ni nai tamaiti e feauauai i le faitauina leotele mai o le 3 Nifae 1:27–29. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le aafiaga o tagata amioletonu na i ai i luga o nisi o talavou sa Lamanā.

  • O le a le mea na tupu i nisi o talavou a sa Lamanā? (Sa “taitai ese e ni isi o sa Soramā,” ma latou aufaatasi ma le au faomea a Katianetona.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 1:29, aisea na talitonu ai nisi o talavou a sa Lamanā i “pepelo” ma “upu faaviivii” a sa Soramā? (Afai e le ta’ua mai e tamaiti le faamatalaga a Mamona faapea o talavou “sa latou fai mo i latou lava,” ona faasino atu lea i ai.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “sa latou fai mo i latou lava”?

A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, faitau le faamatalaga a Tuafafine Kathleen H. Hughes, o se tasi o le au peresitene aoao o le Aualofa, na saunoa ai e uiga i le fuaitau:

“O le uiga ia te a’u, ua latou vaai muamua ia i latou lava ma faamalie i tuinanau sa lapataia ai i latou e perofeta e aloese mai ai. Na latou lolo atu i faatosinaga ma mailei a Satani” (“Tuputupu Ae i le Alii,” Liahona, Fep. 2010, 18).

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 1:30. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le aafiaga o le “tupulaga faia’e” (le autalavou) i isi.

  • O a aafiaga na i ai tupulaga faia’e i le faatuatua o isi na siomia i latou?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faamatala lenei tala i tulaga o aso nei, fai atu fesili nei:

  • O a nisi o “pepelo” ma “upu faaviivii” atonu o loo faaosoosoina le au talavou o aso nei ina ia faauo atu ma vaega amioletonu?

  • O anafea na e vaai ai i talavou o i ai se aafiaga lē lelei i le faatuatua o isi?

Fai atu i tamaiti e ta’u mai se mataupu faavae e otooto ai mea ua mafai ona tatou aoaoina mai le 3 Nifae 1:29–30. Atonu latou te faaaogaina mai upu eseese e faaali mai ai a latou tali, ae ia mautinoa ua latou faailoa mai le upumoni lenei: Afai tatou te tuu atu i faaosoosoga, o la tatou faataitaiga e mafai ona i ai se aafiaga lē lelei i le faatuatua ma le amiotonu o isi. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e tusi lenei upumoni i a latou tusitusiga paia.

Faamanino atu e ui o le autalavou ua taua i le 3 Nifae 1:30 na i ai so latou aafiaga lē lelei i le faatuatua o isi, e mafai foi e talavou ona i ai se aafiaga amiotonu i luga o i latou o loo siomia ai i latou. Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i le laupapa ina ia fai ma failautusi mo le vasega. Fai atu i le failautusi e tusi tali a tamaiti i fesili nei:

  • O a nisi o auala e mafai ai ona i ai sau uunaiga lelei i le faatuatua o lou aiga, uarota po o le paranesi, ma le nuu?

Fautuaina tamaiti e filifili se manatu se tasi pe lua o loo i le laupapa o le a vave ona latou faatinoina. Faamautinoa atu ia i latou e mafai ona latou faamalosia le faatuatua o isi e ala i le mana o a latou faataitaiga amiotonu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 1:2. Tausi talafaamaumau a sa Nifae

O le atalii o Helamana, o Nifae, na tuuina atu i lona atalii o Nifae “talafaamaumau uma ia sa tausia, ma mea uma na ia tausia i le paia mai lava i le tuua ai e Liae o Iesusalema” (3 Nifae 1:2). I lea taimi, o le tuufaatasiga o talafaamaumau paia na aofia ai papatusi tetele a Nifae, o papatusi laiti a Nifae, o papatusi apamemea, ma papatusi auro e 24 na tusia e Eteru.

O le siata lenei o loo faaalia ai le auala na tuufaasolo mai ai talafaamaumau paia mai le tasi perofeta i le isi, pe tusa o le 124 T.L.M. (le amataga o le tusi a Mosaea) e oo atu pe tusa o le T.A. 1 (le amataga o le tusi 3 Nifae).

Tupu o Peniamina

Ata
Aū e alu i lalo

Tupu o Mosaea (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 124 T.L.M.; tagai i le Mosaea 1:15–16)

Ata
Aū e alu i lalo

Alema le Itiiti (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 92 T.L.M.; tagai i le Mosaea 28:20)

Ata
Aū e alu i lalo

Helamana I, atalii o Alema le Itiiti (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 73 T.L.M.; tagai i le Alema 37:2)

Ata
Aū e alu i lalo

Sepulona, atalii o Alema le Itiiti (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 56 T.L.M.; tagai i le Alema 63:1)

Ata
Aū e alu i lalo

Helamana II, atalii o Helamana I (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 53 T.L.M.; tagai i le Alema 63:11)

Ata
Aū e alu i lalo

Nifae I, le atalii o Helamana II (na mauaina papatusi i le pe tusa o le 39 T.L.M.; tagai i le Helamana 3:37; 3 Nifae 1:2)

Ata
Aū e alu i lalo

Nifae II, le atalii o Nifae I (na mauaina papatusi i le pe tusa o le T.A. 1; tagai i le3 Nifae 1:3)

Ia matau o igoa o “Helamana I” ma le “Nifae I” e le faapea o le faatoa taua ai lea o nei igoa i totonu o le Tusi a Mamona. O fuainumera faa-Roma i le mae’a ai o igoa, ua faaaogaina faapitoa e faamanino lelei ai lenei siata. O le atalii o Liae o Nifae, o lē na tusiaina tusi o le 1 Nifae ma le 2 Nifae, e le o aofia ai i lenei siata.

3 Nifae 1:29–30. “O le amioleaga o le tupulaga faiae”

Na faamalamalamaina e Peresitene Henry B. Eyring, o le Au Peresitene Sili le aafiaga e mafai e se tagata e toatasi ua se ese, ona i ai i luga o se aiga.

“O tagata talavou o le Ekalesia … o loo umia le lumanai i o latou lima. O loo i ai pea le Ekalesia i le augatupulaga e tasi mai le mou atu. Pe afai e leiloa se augatupulaga atoa, lea o le a lē tupu lava, o le a leiloa le Ekalesia. Peitai, e oo lava i se tagata e toatasi e leiloa i le talalelei a Iesu Keriso, e tapunia ai faitotoa mo augatupulaga o fanau, se’i vagana ua aapa atu le Alii ina ia toe faafoi maia nisi o i latou” (“We Must Raise Our Sights” [lauga na tuuina atu i faiaoga ma taitai o le OAE, Aok. 14, 2001], 1, si.lds.org).

Lolomi