Potutusi
Upu a Mamona


FAATOMUAGA ILe Upu a Mamona

Aisea e suesue ai lenei tusi?

O le suesue i Upu a Mamona, e mafai ai e tamaiti aoga ona faateleina lo latou faatuatua “e silafia e le Alii mea uma” (Upu a Mamona 1:7) ma Na te taialaina Ana auauna e faataunuu Ana fuafuaga. I le avea ai o se tala faasolopito, ua avea lea tusi ma se alalaupapa i le va o papatusi laiti a Nifae (1 Nifae–Ominae) ma le faapuupuuga e Mamona o papatusi tetele a Nifae (Mosaea –4 Nifae). E mafai ona fesoasoani ai i tamaiti e malamalama ai pe o fea faamaumauga na faapuupuu e Mamona a o ia tuufaatasia le Tusi a Mamona. E faafeiloai atu ai foi tamaiti i le faatuatua ma mea na faataunuuina e le Tupu o Peniamina.

O ai na tusia lenei tusi?

O Mamona na tusia lenei tusi. O ia o se perofeta, o se tusi talafaamaumau, ma lē sa faapuupuuina ma tuufaatasia le Tusi a Mamona. O ia foi o se tama amiotonu ma se taitai faamiliteli o sa Nifae. O le perofeta o Moronae o lona atalii.

Mo ai na tusia ai lenei tusi ma pe aisea foi?

Sa saunoa Mamona i se aofia i le lumanai, ma le faamoemoe o le a avea ana tusitusiga ma tusitusiga a lona atalii o Moronae ma mea “e mafai ona aoga ia i latou” (Upu a Mamona 1:2). E patino, na ia tusia ia aoga i tagata sa Lamana. Fai mai a ia e uiga ia te i latou, “O la’u tatalo i le Atua e faatatau i o’u uso, ia mafai ona latou toe o mai i le malamalama o le Atua, ioe, le togiola a Keriso, ina ia mafai ona toe avea i latou ma tagata moomia” (Upu a Mamona 1:8).

O anafea ma o fea foi na tusia ai?

Na tusia e Mamona lenei tusi pe tusa o le T.A. 385, ina ua mavae ona “molimauina le toe a faaumatiaina atoa o [lona] nuu, o sa Nifae” (Upu a Mamona 1:1). E lei tusia e Mamona pe o fea na i ai o ia a o ia tusiaina lenei tusi.

O a ni elemene iloga o lenei tusi?

O lenei tusi puupuu o loo faasalaveia ai le faasologa tonu o tusi i le amataga o le Tusi a Mamona. Na tusia e Mamona i le silia ma le 500 tausaga ina ua uma ona faamaea e Amaleki le tusi a Ominae. I le tusi lea, o loo faamatala faapuupuu ai e Mamona lana tuufaatasiga ma le faapuupuuga o le talafaamaumau a ona tagata. Ina ia malamalama i lana faamatalaga, e fesoasoani le manatuaina na poloai le Alii ia Nifae e fai ni seti se lua o papatusi mo se faamoemoega “faapitoa” ma le “poto” (tagai 1 Nifae 9:3, 5). O le isi seti o papatusi, e masani ona faaigoa o papatusi tetele, na i ai le talafaasolopito faalelalolagi o sa Nifae, a o le isi seti, e masani ona faaigoa o papatusi laiti, sa i ai faamaumauga paia o sa Nifae a o talai atu, faaaliga, ma valoaga (tagai 1 Nifae 9:2–4; Iakopo 1:3–4).

Na maua e Mamona ia papatusi laiti a Nifae ina ua uma ona ia faia se faapuupuuga o se vaega o papatusi tetele (tagai Upu a Mamona 1:3). I le taialaina ai e le Agaga, sa faaaofia ai e Mamona ia papatusi laiti i lana faapuupuuga o papatusi tetele. Na ia faia lenei mea “mo se faamoemoega poto,” e tusa ai ma le finagalo o le Alii (tagai Upu a Mamona 1:4–7).

Ina ua mavae tausaga e tele mulimuli ane, na oo ina manino mai se mafuaaga e tasi mo lenei musumusuga. Ina ua amata ona faaliliu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona, sa ia amataina i le faapuupuuga a Mamona o papatusi tetele a Nifae—le talafaasolopito faalelalolagi. Na leiloloa ia Matini Harisi, o le sa failautusi i le Perofeta mo lenei vaega o le faaliliuga, le 116 o itulau o le tusi. Sa faaali atu e le Alii ia Iosefa Samita, ua maua e tagata amioleaga na itulau ma ua suia upu (tagai MF&F 10:8–10). Pe ana faapea e toe faaliliu e Iosefa na lava itulau, semanu e tuua’ia e na tagata faapea e le o ia o se perofeta, aua sa le mafai ona ia toe faaliliuina faalua le tusi e pei ona i ai muamua (tagai MF&F 10:11–19). Na ta’u atu e le Alii ia Iosefa, e aua nei toe faaliliuina le vaega lena ae faaliliu ia papatusi laiti a Nifae, lea na faaaofia e Mamona faatasi ma lana faapuupuuga o papatusi tetele (tagai MF&F 10:30–45). O lea, ua fesoasoani Upu a Mamona tatou te iloa ai le ala na saunia ai e le Alii se ala e faataumaoia ai le fuafuaga a tagata amioleaga, ma faaaofia ai tusitusiga paia e le gata ina aofia ai le vaitau lava lea na i ai i le tusiga na leiloa, ae ua tuuina mai ai foi “ni vaaiga tetele e uiga i le talalelei [a le Alii]” (MF&F 10:45). Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E manino lava o se mea malie pe afai e i ai se aso e maua ai e se tasi ia itulau e 116 na leiloloa o le uluai tusiga o le Tusi a Mamona. Peitai, po o a lava mea o i ai i na itulau, o le a le sili atu lava ona taua pe faaautu ai foi le faamoemoega o le Tusi a Mamona nai lo aoaoga … na tusia i papatusi laiti” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 35–36).

E le gata i le faasoa mai o malamalamaaga e uiga i le tuufaatasia o faamaumauga paia a lona nuu, sa saunia foi e Mamona se faamatalaga puupuu o le galuega auauna atu a le Tupu o Peniamina (tagai Upu a Mamona 1:10–18). Ua fesoasoani lenei faamatalaga e faafesootai ai papatusi laiti a Nifae ma le faapuupuuga a Mamona o papatusi tetele. O loo ta’ua le Tupu o Peniamina i le faaiuga o le tusi a Ominae, o le tusi mulimuli lea o i papatusi laiti (tagai Ominae 1:23–25). O le tusi a Mosaea, le uluai tusi o le faapuupuuga a Mamona o papatusi tetele, o loo amata i le faamatalaina o le faaiuga o le nofoaiga ma le auaunaga a le Tupu o Peniamina (tagai Mosaea 1:1, 9).

Otootoga

Upu a Mamona 1:1–9 Ua maua e Mamona ia papatusi laiti a Nifae ma faaaofia ai i lana faapuupuuga o papatusi tetele.

Upu a Mamona 1:10–18 Ua aotele e Mamona le nofoaiga a le Tupu o Peniamina.

Lolomi