Potutusi
Lesona 108: Helamana 5


Lesona 108

Helamana 5

Faatomuaga

Sa faaauau pea sa Nifae i le amioleaga seia oo ina filifili e le toatele o i latou le amioleaga nai lo le amiolelei. Sa tuuto atu e Nifae ma Liae o laua taimi i le talaiga o le afioga a le Atua. O lo la tama, o Helamana, sa aoaoina i laua ia manatua lo laua Togiola ma ia fai o Ia ma faavae o o laua olaga. Ina ua uma ona aoao atu i sa Nifae, sa talai atu Nifae ma Liae i sa Lamana, o e na lafoina i laua i le falepuipui. Sa faasaoina i laua e le Alii i se vavega, ma o le toatele o sa Lamana sa salamo ma liliu mai i le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 5:1–13

Sa fautuaina e Helamana ona atalii ina ia tausi i poloaiga a le Atua, ia talai atu le talalelei, ma ia manatua le mana togiola o Iesu Keriso.

A o le’i amataina le vasega, ia saunia ni fasipepa se ono e faaali atu. O le fasipepa muamua e tatau ona tusia ai lou igoa. O le isi lima e tatau ona i ai upu ma fuaitau nei: Matua, O Le Togiola a Iesu Keriso, Perofeta, o le salamo e oo atu ai i le faaolataga, ma le Tausi poloaiga.

Tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se fasipepa laitiiti. Faamatala atu o le a e faaali vave atu ia i latou ni fasipepa se ono ua i ai ni upu o tusia ai. Ona latou tusia lea mai mea latou te manatua, ia na upu. Ia faaali atu i tagata o le vasega se fasipepa e tasi i le taimi.

Fai atu i tagata o le vasega e tusi ia upu latou te manatua. Ona toe faaali atu lea o fasipepa e ono. Fesili atu:

  • Pe sa faigofie pe sa faigata ona manatua nei upu ma fuaitau?

  • E te manatu o le a le eseesega sa i ai ona sa ta’u mamao atu ia te oe e manaomia lou manatuaina o mea sa tusia i fasipepa?

Fai atu i se tagata e faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball. Fai atu i le vasega e faalogo mo lana saunoaga e uiga i le taua o le manatuaina o aoaoga o le talalelei ua tatou maua:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“Pe a e sueina i le lomifefiloi mo le upu e sili ona taua, e te iloa o le a lea upu? Atonu o le manatua. Aua o outou uma ua uma ona osifeagaiga—ua outou iloa le mea e fai ma ua outou iloa le ala e fai ai —o le mea e aupito sili ona tatou manaomia o le ia manatua” (“Circles of Exaltation” [address to CES religious educators, June 28, 1968], 5, si.lds.org).

Faamatala i le vasega o le asō o le a latou aoao ai e uiga i ni tagata se toalua o e sa faia se eseesega i olaga o le faitau afe o isi tagata ona sa la manatua ma galulue i ni upumoni faapitoa. Ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau loloto a o faagasolo le lesona o le aso i le mea latou te manatu e finagalo le Alii ia latou manatua.

Otooto le Helamana 5:1–4. Faamalamalama atu ona o le amioleaga o tagata, sa faamavae ai Nifae mai le avea ma faamasino sili ina ia mafai e i laua ma lona uso o Liae ona tuuto atu o laua tagata i le talaiga o le afioga a le Atua.

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa. (Aua nei aofia ai upu o loo i totonu o puipui.)

Helamana 5:5–7 (Tausi poloaiga; manatua faataitaiga amiotonu a tuaa.)

Helamana 5:9–11 (Manatua le Togiola a Keriso; manatua e le mafai ona faaolaina i tatou i a tatou agasala, ae e mafai ona faaolaina i tatou mai a tatou agasala e ala i le salamo ma le mana o le Togiola.)

Helamana 5:12 (Manatua e tatau ona avea Iesu Keriso ma o tatou faavae.)

Fai i tagata o le vasega e faitau faavavevave i fuaiupu o loo lisi i luga o le laupapa, e sue le upu manatua. Atonu e te manao e fautua atu i ai e mafai ona latou faailogaina taimi taitasi e ta’ua ai lea upu. Ona tuu atu lea i le vasega ni nai minute e faitau filemu ai nei fuaitau, ma vaavaai mo mea sa manao Helamana ia manatua e ona atalii. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti atu mea latou te maua. Atonu e te manao e tusi a latou tali i luga o le laupapa i talaane o mau faasino.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e suesue ma malamalama i nei fuaiupu, fai atu i ai fesili nei:

  • E mafai faapefea i le manatuaina o faataitaiga amiotonu a isi ona fesoasoani ia te oe e filifili e “fai mea e lelei”?

  • O le a se mea e te faia e manatua ai le Togiola a Iesu Keriso?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te … , o le a leai se mana o Satani ia i tatou.

Fai atu i se tagata e faitau leotele le Helamana 5:12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo se auala e mafai ona latou faaumaina ai le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. E ui atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ia mautinoa latou te faailoa mai afai tatou te fausia o tatou faavae i luga o Iesu Keriso, o le a leai se mana o Satani ia i tatou. Atonu e te manao e fai i tamaiti e maka ia fuaitau o i le Helamana 5:12 e ta’u mai ai lenei mataupu faavae. Ia ta’u atu o le Helamana 5:12 o se mau tauloto. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le fuaitau lenei i se auala iloga ina ia mafai ona mauagofie ai.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le mataupu faavae o loo aoaoina i lenei fuaiupu, fau se olo laitiiti po o se tamai fale mai mea faitino (e pei o poloka po o tusi), ma fai atu fesili e pei o nei:

  • Aisea e taua ai le i ai o se faavae mautu o se fale?

  • O le a lou manatu o le a le uiga o le fausia o tatou faavae i luga o Iesu Keriso?

  • O a folafolaga ua faia ia i latou o e fausia o latou faavae i le “papa o lo tatou Togiola”?

  • O a mea tatou te faia e fausia ai o tatou faavae i luga o le papa o Iesu Keriso? (Atonu e te manao e fai atu i tagata o le vasega pe avea faapefea upumoni o loo aoaoina i le Helamana 5:6–11 ma ni faataitaiga o auala e mafai ai ona tatou fausia o tatou faavae i luga o Iesu Keriso.)

Atonu e te manao e ta’u atu o le fausia i luga o le faavae o le Faaola o le a le taofia ai osofaiga a Satani, ae o le a aumaia ai ia i tatou le malosiaga e faatoilalo ai.

  • O le a se taimi sa mafai ai ona e tatalia faaosoosoga pe onosaia tofotofoga ona sa fausia lou faavae i luga o Iesu Keriso?

Molimau atu i le malosiaga ua e maua ona ua e fausia lou faavae i luga o le papa o Iesu Keriso. Tuu atu i tagata o le vasega le taimi e tusi ai i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se auala se tasi o le a latou taumafai i le maelega atili e fausia o latou faavae i luga o le papa o lo tatou Togiola.

Helamana 5:14–52

Sa puipui e le Alii ia Nifae ma Liae i le falepuipui, ma e toatele sa Lamana sa liliu mai ai

Otooto le Helamana 5:14–19 e ala i le faamatala atu sa tala’i atu e Nifae ma Liae le talalelei ma le mana tele i sa Nifae ma sa Lamana. O le taunuuga, e toatele tagata tetee o sa Nifae sa toe foi mai i le faatuatua. I Saraemila ma eria taulalata ane, e toa 8,000 sa Lamana sa papatisoina.

Tuu le siata lenei i luga o le laupapa. Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua, ma fai atu i paga taitasi e kopi le siata i luga o se pepa. Fai atu i paga e galulue faatasi e faitau savali o loo lisiina i le siata ona tusi lea o se ata faigofie pe tusi se otootoga puupuu o le mea o loo faamatalaina e fuaitau taitasi. (A o kopiina e tamaiti le siata, ia uunaia i latou e tuu ia lava se avanoa i lalo ane o mau taitasi mo a latou ata po o otootoga.)

Helamana 5:20–21

Helamana 5:22–25

Helamana 5:26–28

Helamana 5:29–34

Helamana 5:35–41

Helamana 5:42–44

A maea ua lava se taimi, fai atu i tagata o le vasega e faaali pe faamatala puupuu atu a latou ata po o otootoga i se isi paga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia loloto o latou malamalamaaga i nei fuaiupu, fai atu fesili nei:

  • A o faamalumalu le ao pogisa i luga o sa Lamana, o le a le mea sa uunaia i latou e le leo e fai? (Tagai i le Helamana 5:29, 32.)

  • Na faapefea ona faamatala e le Helamana 5:30 le leo?

  • O anafea sa e lagonaina ai pe faalogoina ai le musumusu atu o le “siufofoga filemu o le fimalie atoatoa”?

  • O le a le mea sa aoao atu e Aminatapu i ona uso e fai ina ia aveese ai le pogisa? (Tagai i le Helamana 5:41.)

  • O le a le mea na tupu ina ua usitai sa Lamana i le fautuaga a Aminatapu ma faaaoga le faatuatua ia Keriso? (Tagai i le Helamana 5:43–44.)

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 5:44–47, ma vaavaai mo upu e faamatala ai nisi o taunuuga o le salamo.

  • Mai nei fuaiupu, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i le salamo? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le upumoni lenei: A faaaoga lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo ia tatou agasala, o le a faatumuina e le Agaga Paia o tatou loto i le toafilemu ma le olioli.)

Otooto le Helamana 5:48–52 e ala i le faamatala atu, o sa Lamana ma sa Nifae sa tetee o e sa oo i lenei vavega sa o atu ma auauna atu i tagata, ma “o le vaega tele o sa Lamana” sa liliu mai i le talalelei.

Ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau pe o latou lagonaina i le taimi nei le toafilemu ma le olioli i o latou olaga. Afai e leai, ia fai atu ia i latou e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e fausia ai o latou faavae ia Iesu Keriso ma aveese ai ao pogisa o loo siomia ai i latou.

Mau Tauloto—Helamana 5:12

Fai atu i tagata o le vasega e faitau le Helamana 5:12. Ina ia fesoasoani ia latou taulotoina lenei fuaiupu, tuu atu ia i latou se pepa e le o tusia ai se mea. Tuu atu ia i latou e tusi le fuaiupu i le pepa e faaaoga ai na o ata ma mataitusi taitasi. Mo upu o loo fautuaina ai ni faatusa (e pei o le papa, faavae, matagi, uatoa, ma le afa), tuu atu ia i latou e tusi ni ata faigofie. Mo upu e le o fautuaina ai ni faatusa (e pei o le lenei ma le o’u), tuu atu ia i latou e tusi ia mataitusi muamua o le upu. Fai atu i tagata o le vasega e faataitai le taulotoina o le fuaiupu e faaaoga ai na o ata ma mataitusi ua latou tusia. E mafai foi ona e fai atu ia i latou e fesuia’i pepa ma le isi tagata ma toe fai le fuaiupu e faaaoga ai mea faamanatu na tusia e isi tamaiti o le vasega. Ia uunaia tagata o le vasega e ave a latou pepa i le fale ma tuu i se mea o le a latou vaai soo i ai ina ia latou galulue ai pea i le taulotoina o lenei fuaitau.

Manatua: Ona o le umi o le lesona o le asō, atonu o le a e manao e faaaoga le gaoioiga lenei i se isi aso, pe a lava le taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Helamana 5:12. E mafai faapefea ona tatou tatalia “matagi malolosi” a le tiapolo?

Ua aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e tatau ona tatou pipii mau i le talalelei a Iesu Keriso pe a faaaoga e le tiapolo ana au e faasagatau mai ia i tatou:

“O i tatou foi, ua feagai ma malosiaga malolosi faafanoina ua faaaogaina e le fili. O galu o le agasala, o le amioleaga, o le ola le mama, o le faatausuai, o le faasaua, o taufaa’ole’olega, o pulega leaga, ma le le faamaoni ua taufaamatau mai ia i tatou uma. E o mai faatasi ma le mana tele ma le saosaoa ma o le a faaumatia ai i tatou pe afai tatou te le mataala.

“Peitai ua faaleoina mai se lapataiga mo i tatou. Ua alagatatau ai ia i tatou ona mataala ma faalogo ma sosolaese mai le tiapolo mo o tatou ola faavavau. A aunoa ma le fesoasoani e le mafai ona tatou tetee atu i ai. E ao ona tatou sosola atu i nofoaga maualuluga pe pipii vave atu i se mea e mafai ona taofia i tatou mai le tafefea ese. O lena mea e ao ona tatou pipii atu i ai mo le saogalemu, o le talalelei lea a Iesu Keriso. O lo tatou puipuiga lea mai soo se faaosoosoga e mafai ona tuuina mai e le tiapolo. Sa fautuaina e se perofeta musuia o le Tusi a Mamona lona nuu: ‘Ia manatua o luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o lē o Keriso lea, le Alo o le Atua, e ao ina oulua atinae ai lo oulua faavae; ina ia pe a auina mai e le tiapolo ana matagi malolosi, ioe, ana ufanafana i le asiosio, ioe pe a pesi mai ia te oulua ana uatoa uma ma lana afa malosi, o le a leai sona mana i luga o oulua e toso ifo ai oulua i lalo i le to o le pagatia ma le malaia e le gata’ (Hela. 5:12)” (“Hold Fast to the Iron Rod,” Ensign, Nov. 1978, 6).

Lolomi