Potutusi
Lesona 11: 1 Nifae 7


Lesona 11

1 Nifae 7

Faatomuaga

O loo aofia i le1 Nifae 7 ni faataitaiga o le tuuto atu o Nifae i le Atua. Sa usiusitai Nifae ina ua poloaiina e le Alii o ia ma ona uso e toe foi atu e talosagaina Isamaeli ma lona aiga e faatasi ma i latou i le vao, ina ia mafai ona latou faaipoipo ma tausiaina fanau. E tusa lava pe na tetee Lamana ma Lemuelu ia Nifae ma taumafai e fasiotia o ia, sa ia tumau i le faatuatua ma taumafai e fesoasoani ia i laua ina ia faapea foi ona la maua le faatuatua.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 7:1–5

Ua poloaiina e le Alii Nifae e toe foi atu i Ierusalema mo Isamaeli ma lona aiga

Faapipii i luga se ata o se ulugalii faaipoipo ma la laua fanau. (Atonu e te manao e faaaoga se ata o lou lava aiga.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 7:1–2.

  • O le a le mea na poloai le Alii i atalii o Liae ina ia faia? O le a le upu moni e mafai ona tatou aoaoina mai lenei poloaiga? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapeaua poloai mai le Alii ia i tatou ina ia faaipoipo ma tausiaina fanau mo Ia.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Faamanatu i tamaiti aoga faapea sa tele ni aso mo le malaga faigata i le vao mo Nifae ma ona uso e toe foi atu ai i Ierusalema.

  • Aisea ua taua tele ai mo Nifae ma ona uso le faaipoipoga ma le aiga, na mafua ai lava ona toe malaga i Ierusalema e feiloai ma Isamaeli ma lona aiga?

A o le i faaauauina, atonu e te manao e tuu atu i tamaiti aoga taitasi se kopi o le “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi” po o le, fai atu ia i latou e su’e i le kopi o le folafolaga i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi.” Valaaulia tamaiti aoga e faalogo toto’a, ma ia iloa po o a mea ua tautino mai e perofeta o aso e gata ai e uiga i le taua o le faaipoipoga.

“O i matou, o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, matou te ta’utino atu ma le faamaoni, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” (“O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign, Nov. 2010, 129).

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa atu mea ua latou aoaoina mai lenei faamatalaga. Ia mautinoa ua latou malamalama faapea o le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Foafoa mo lo tatou taunuuga e faavavau. Faamamafa atu o le mafuaaga lenei na poloaiina ai e le Alii Nifae ma ona uso e valaaulia le aiga o Isamaeli ina ia o ma i latou. Ia faamalamalama atu foi faapea o se tasi o mafuaaga sili ona taua mo le faaipoipoga, o le aumaia o fanau i le lalolagi.

  • O le a sou manatu o le uiga o le tausia o fanau “mo le Alii”? (1 Nifae 7:1).

Pe a uma ona tali mai tamaiti aoga i lenei fesili, uunai i latou e faalogo mo nisi manatu faaopoopo, a o e faitauina lenei faamatalaga mai le folafolaga i le aiga. Afai o i ai a latou lava kopi o le folafolaga, atonu e te manao e fautua atu ina ia latou makaina upu ma faaupuga e taua ia i latou.

“Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluola ma ia tumu ai le lalolagi, o loo faamalosia pea. …

“… Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaa’i, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou te nonofo ai. O tane ma ava —tina ma tama—o le a tulituliloaina i luma o le Atua mo le faatinoina o nei matafaioi” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” 129).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 7:3–5.

  • E faapefea e le tala i le 1 Nifae 7:3–5 ona avea o se faataitaiga o le upu moni i le 1 Nifae 3:7? (Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia iloa na saunia e le Alii se auala mo Nifae ma ona uso e usitaia ai le poloaiga ina ia faaipoipo ma maua fanau.)

  • E mafai faapefea e le autalavou ona saunia nei ina ia faaipoipo ma “tausia” fanau i totonu o le talalelei?

1 Nifae 7:6–15

I le faafeagai ai ma le tetee o Lamana ma Lemuelu, ua molimau Nifae i le mana o le Alii e taitai atu i latou i le laueleele o le folafolaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 7:6–7.

  • Aisea na tetee ai Lamana, Lemuelu, ma nisi o fanau a Isamaeli, i le taimi o la latou malaga i le vao?

Uunaia tamaiti aoga e manatunatu e uiga i se tala atonu latou te fai atu ai ia Lamana, Lemuelu, ma atalii ma afafine tetee o Isamaeli, e faatauanauina ai i latou e faaauau la latou malaga i le laueleele o le folafolaga. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e faitau lemu le 1 Nifae 7:8–12 ma saili fesili na fesiligia ai e Nifae Lamana ma Lemuelu.

  • O a upu moni na faasoa atu e Nifae, a o ia fesili atu nei fesili? (Na ia toe faamanatu i ona uso e uiga i faamanuiaga na latou mauaina mai le Alii, ma le gafatia e le Alii ona faaauau e faamanuia mai i latou e tusa ma lo latou faatuatua.)

  • Aisea e taua ai mo i tatou ona manatua o nei upu moni?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 7:13–15 ma saili taunuuga pe ana faapea e toe foi atu Lamana, Lemuelu, ma atalii ma afafine tetee o Isamaeli i Ierusalema.

1 Nifae 7:16–22

Ua laveaiina Nifae e le Alii

Faamalamalama atu faapea, ina ua mae’a ona faamanatu atu e Nifae ia Lamana ma Lemuelu e uiga i le faatafunaga lea o le a oo mai ia i latou o i Ierusalema, na amata ona laua feita ia te ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 7:16. Fai atu i le vasega e mafaufau faapea ua latou i ai i le tulaga na i ai Nifae.

  • Faamata o le a sou lagona, pe ana faapea sa e i ai i le tulaga na i ai Nifae? Faamata o le a lau mea o le a fai?

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo Faiaoga Seminare).

Faasino atu faapea na tali atu Nifae i lenei tulaga, e ala i le tatalo atu mo se fesoasoani. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le tatalo a Nifae i le 1 Nifae 7:17–18.

  • O le a se mea na tatalo atu ai Nifae? O le a se mea taua ua e mauaina mai lana tatalo?

A o faasoa atu e tamaiti aoga a latou tali, ia mautinoa ua latou iloa faapea na talosaga atu Nifae ina ia laveaiina “e tusa ma [lona] faatuatua.” Ia faasino atu foi faapea, a o ia talosaga atu mo le laveaiina mai ona uso, na ia tatalo atu i le Atua ina ia faamalosia o ia, ina ia mafai ai ona ia faafoeina le faafitauli. Faamalamalama atu faapea o le tatalo i le faatuatua, o lona uiga, o lo tatou tatalo atu faatasi ma le faalagolago i le Alii faatasi ma se naunautaiga e faatino. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O Nifae o se faataitaiga o se tasi o le sa iloa ma malamalama ma faalagolago i le mana gafatia o le Faaola. … Faamolemole ia matau le tatalo a Nifae i le fuaiupu 17: ‘Le Alii e, e tusa ma lo’u faatuatua ia te oe, sei e laveaia a’u mai lima o o’u uso; ioe, foai mai ia te a’u le malosi ia mafai ai ona ou motusia o nei maea ua noatia ai a’u’ (faaopoopo le faamamafa).

“… Ua faapitoa lava lo’u fiafia faapea sa le’i tatalo atu Nifae … ina ia suia ona tulaga. Ae peitai, sa ia tatalo mo le malosi e suia ai ona tulaga. Ma, se i o’u fautua atu faapea na ia tatalo atu patino lava i lenei agaga, aua sa ia iloaina ma malamalama ma sa ia mauaina le mana gafatia o le Togiola a le Faaola” (“In the Strength of the Lord” [Lauga i se faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga, Oke. 23, 2001], 4, speeches.byu.edu).

Faasoa atu lau molimau faapea e taliina e le Atua tatalo e tusa ma lo tatou faatuatua. Faasino atu faapea i lenei tulaga, na taliina e le Atua le tatalo a Nifae i le toetoe lava o le taimi lava lena. Peitai ane, o tatalo e le masani ona taliina i lenei auala. E taliina e le Tama Faalelagi tatalo i Lana lava taimi, i Lana lava ala, ma tusa ai ma Lona finagalo. Tuu atu i tamaiti aoga le avanoa e molimau ai i le mana o le tatalo, e ala i le tuuina atu o fesili nei:

  • O anafea na e tatalo ai ma le faatuatua ma maua ai le malosi po o le fesoasoani mai le Alii, i le taimi lava lena po o, i le mae’a ai o sina taimi? (Atonu e te manao e faasoa atu se aafiaga na e mauaina faatasi ma lenei mataupu faavae.)

Ta’u atu i tamaiti aoga faapea, ina ua mavae le laveaiina o Nifae mai ona noataga, na taumafai ona uso e toe osofaia foi ia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 1 Nifae 7:19 –20.

  • O ai na faaosofiaina Lamana ma Lemuelu ina ia taofi le taumafaiga e fasioti Nifae?

Faasino atu faapea o a tatou tatalo e masani ona taliina, ma o tatou manaoga e masani ona faataunuuina, e ala i gaoioiga faatuatua a isi. A o suesueina e la outou vasega fuaiupu o loo totoe o le 1 Nifae 7, valaaulia tamaiti aoga e mataituina pe na faapefea ona tali atu Nifae i ona uso, e ui lava i mea uma na laua faia ia te ia. Fai atu ia i latou e manatunatu i le fesili lenei, e aunoa ma le taliina leotele:

  • Na faapefea ona e tali atu ina ua taumafai isi e faatiga ia te oe?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 7:21. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e makaina le faamatalaga a Nifae e uiga i le faamagalo atu.

  • O le a le uiga o le faamagalo atu maoti? (Afai e le mautinoa e tamaiti aoga, faamalamalama atu faapea o le upu maoti o le faamaoni aiai ma le tuusao.)

  • O le a le mea na apoapoai atu Nifae i ona uso ina ia fai? Aisea na taua ai lenei fautuaga?

Molimau atu faapea o le sailiga o le faamagaloga ma le faamagaloina o isi e aumai ai le lotogatasi ma le filemu. Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu e uiga i tulaga i totonu o o latou aiga na manaomia ai le faamagaloga.

  • Aisea e matua taua ai lava le faamagaloga i totonu o o tatou aiga?

  • Manatunatu i se taimi na e faamagaloina ai se tagata o le aiga, po o se taimi na faamagaloina ai oe e se tagata o lo outou aiga. Na faapefea ona aafia ai la outou sootaga, ma le agaga i totonu o lo outou aiga?

Faaiu e ala i le toe faamanatu atu i tamaiti aoga faapea, na poloaiina e le Alii Nifae ma ona uso e faaipoipo ma fai aiga, ma ua faapena ona manaomia mai e le Alii lena lava tulaga i aso nei. Molimau atu foi faapea, e taliina e le Alii a tatou tatalo ma tuu mai le malosi ia i tatou e faatoilalo ai o tatou faigata e tusa ma lo tatou faatuatua ia te Ia. Valaaulia i latou e mafaufau pe faamata e faapefea ona latou faaaogaina se tasi o mataupu faavae mai le lesona o lenei aso e fesoasoani ai i o latou aiga.

Iloiloga o le Mau Tauloto

Manatua: O iloiloga o mau tauloto o loo maua i lenei tusi lesona atoa lava. Latou te faailoaina atu se vaega eseese o metotia, e mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloilo fuaiupu o mau tauloto i aso taitasi.

O le umi o lenei lesona atonu e maua ai se taimi mo lenei gaoioiga e iloilo ai le mau tauloto. Atonu e te manao e faia le gaoioiga i le amataga o le vasega, e avea o se malologa i le va o vaega o le lesona, pe faia i le faaiuga o le vasega. Ia mautinoa e puupuu ina ia lava le taimi mo le lesona. Mo isi gaoioiga iloilo, tagai i le faamatalaga faaopoopo.

Pe a mafai e tamaiti aoga ona saili fuaitau o mau tauloto e aunoa ma se faafaigata, ma malamalama i o latou uiga, aotelega, ma le faaaogaaga, o le a sili atu ona latou fiafia i a latou suesuega faaletagata lava ia, o lo latou gafatia e faaaoga mataupu faavae o le talalelei, ma, i o latou avanoa e aoao atu ai mai tusitusiga paia. Mafaufau i le tautinoga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter. “Matou te faamoemoe o le a leai se tasi o a outou tamaiti aoga e tuua o outou potuaoga ma le popole, pe matamuli, pe ma faapea latou te le mafaia ona sueina le fesoasoani latou te manaomia, ona e le lava lo latou iloaina o tusitusiga paia e sailia ai mau talafeagai” (“Eternal Investments” [lauga i faiaoga faalelotu o le OAE, Fep 10, 1989], 2, si.lds.org).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ina ia masani i le sailiga o mau tauloto, valaaulia i latou e tagai i le faailogatusi o mau tauloto, su’e uluai mau e lima o mau tauloto i a latou tusitusiga paia, ma faitau i ai. Atonu e te manao e uunai tamaiti aoga e maka mau tauloto i se auala e iloa gofie ai, ina ia faigofie ai ona latou sailiaina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 7:2. O Isamaeli e tupuga mai ia Efaraima

O le Tusi a Mamona e faasino i ai i nisi taimi “o le laau a Iosefa” (Esekielu 37:19) po o le “laau a Efaraima” (MF&F 27:5). O Liae o se suli o Manase (tagai i le Alema 10:3) ma, o Isamaeli o se suli o Efaraima (tagai i le Erastus Snow, Deseret News, Aok. 18, 1882). O valoaga a Iakopo (tagai i le Kenese 48:16; 49:22) na faataunuuina ina ua o mai Isamaeli (o le gafa o Efaraima) i le konetineta o Amerika faatasi ma Liae (o le gafa o Manase).

1 Nifae 7:3-5. O Le Taua o le Faaipoipoga

Na faamamafaina mai e Peresitene Howard W. Hunter le taua o le faaipoipoga faalemalumalusa:

“E faapei ona avea le papatisoga o se poloaiga a le Alii, e faapena foi le faaipoipoga faalemalumalusa. E faapei ona manaomia le papatisoga e ulufale mai ai i le Ekalesia, e faapena foi ona manaomia le faaipoipoga faalemalumalusa i lo tatou faaeaga i le afioaga o le Atua. O se vaega o lo tatou taunuuga. E le mafai ona tatou faataunuuina a tatou sini faatumutumuina e aunoa ma lena tulaga.

“Aua lava ne’i faamalieina i se mea e ititi ifo lona taua i lo lena tulaga.

“O le a e le taliaina se ituaiga papatisoga faalelalolagi, faamata e te taliaina?

“E i ai lava le auala o le papatisoga a le Atua—e ala i le faatofuina e se tasi o i ai le pule.

“O lea la, faamata e te taliaina se faiga faalelalolagi o le faaipoipoga?

“E i ai foi Lana faiga o le faaipoipoga: O le faaipoipoga faalemalumalusa” (Aoaoga a Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 131–32; tagai foi i le MF&F 131:1–4).

1 Nifae 7:15. “Ana fai tou te toe foi atu i Ierusalema, po ua outou fano foi”

Na lapataia e Nifae ona uso ma sui o le aiga o Isamaeli faapea semanu e fano i latou pe ana fai latou te toe foi atu i Ierusalema. Ua faaalia i le Talafaasolopito faapea sa sa’o lava Nifae. I le tele o tausaga ina ua mavae le tuua ai e aiga o Liae ma Isamaeli o Ierusalema, na siosiomia e le au-Papelonia le aai. E tusa ai ma le Tusi Paia, o se taofiga faamalosi pe tusa o le 18 masina, na tuua ai tagata o Ierusalema e aunoa ma meaai, na “lepetiaina” le aai, ma faataapeapeina le autau a le tupu o Setekaia (tagai i le 2 Tupu 25:1–7). Ona faaleagaina lea o le malumalu e le au-Papelonia, ma ave le toatele o tagata faatagataotauaina i Papelonia. Ana faapea e toe foi atu Lamana, Lemuelu, ma isi i Ierusalema, atonu o le a latou mafatia i le ave faatagataotauaina, po o le oti (tagai i le 2 Nifae 1:4). Peitai, ona sa latou filifili e mulimuli atu ia Liae ma Nifae, na latou fiafia ai i fua o laau ma le meli i le laueleele o Nuumau (tagai i le 1 Nifae 17:3–6 ) ma mauaina le laueleele o lo latou tofi (tagai i le 2 Nifae 1:5). I le faaopoopo atu i ai, na alofagia e le Alii le fanau a Lamana ma Lemuelu i aso e gata ai, i le faamanuiaina o i latou i le talalelei (tagai i le 2 Nifae 4:7–9).

Lolomi