Potutusi
Lesona 132: 3 Nifae 24–26


Lesona 132

3 Nifae 24–26

Faatomuaga

Na faataunuuina e Iesu Keriso se poloaiga mai le Tama Faalelagi e faasoa atu i tagata sa Nifaē nisi o valoaga mai le perofeta o Malaki (tagai i le 3 Nifae 26:2). O nei valoaga ua aoao mai faapea, o tagata o le aiga o Isaraelu e manaomia ona salamo ma foi mai i le Alii, e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Na faamalamalama atu foi e Iesu Keriso i sa Nifaē “mea uma, mai lava i le amataga seia oo i le taimi e afio mai ai o ia i lona mamalu” (3 Nifae 26:3). Na aoao mai Mamona faapea o i latou o e talitonu i le Tusi a Mamona o le a vaai i mea silisili atu o faaalia mai ia te i latou (tagai i le 3 Nifae 26:9).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 24:1–6

Ua sii mai e Iesu Keriso le valoaga a Malaki e faatatau i le Afio Mai Faalua

Amata le vasega e ala i le uuina i luga o se afitusi ma se fasimoli (pe tusi i luga o le laupapa se ata o le afi ma se fasimoli). Fesili atu i tamaiti po o le a se mea e tutusa ai le afi ma le fasimoli. (O le fasimoli ma le afi, e mafai ona faaaogaina o ni mea e fufulu ai, pe faamamaina se mea.)

Faamalamalama atu faapea, na faataunuuina e Iesu Keriso se poloaiga mai le Tama (tagai i le 3 Nifae 26:2) ina ia tuu atu i sa Nifaē nisi o valoaga a Malaki, o se perofeta o le Feagaiga Tuai, o e na nonofo i le Aai Paia pe tusa o le 170 tausaga ina ua mavae ona tuua e Liae ma lona aiga ia Ierusalema. Fai atu i tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 24:1–3 ma vaavaai mo le tagata o le na faatusaina e Malaki i le “afi a le tunu auro” ma le “moli a le taofu.”

  • O ai ua faatusaina i le afi a le tunu auro ma le moli a le taofu? (Iesu Keriso.)

  • O le a le mea o loo faamatala mai i nei fuaiupu? (“O le aso o lona afio mai.” I se isi faaupuga, o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Ina ia fesoasoani i tamaiti e taliina lenei fesili, atonu e te manao e fautuaina i latou e faitau faatopetope le ulutala o le mataupu po o vaefaamatalaga.)

  • O le a le mea ua fautua mai e le faatusatusaga o Iesu Keriso i le afi ma le fasimoli, o le a tupu i Lona Afio Mai Faalua? (Atonu e faaaoga mai e tamaiti ni upu e ese, ae e tatau lava ona latou faailoa mai le upumoni lenei: I Lona Afio Mai Faalua, o le a faamamā ai e Iesu Keriso le lalolagi. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti e tusi lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le 3 Nifae 24:2–3.)

Faamalamalama atu faapea, e faaaoga e se tunu auro le afi e faavevela ai se uamea e pei o le siliva po o le auro seia oo ina liusuavai… O le faagasologa o le tunuina e faatagaina ai le otaota, mea le aoga, e alu a’e i luga i le pito i luga o le uamea ua liusuavai, lea e mafai ai e le tunu auro ona aveesea, ma aveesea ai le uamea mai ona otaota. O le taofu o se tasi o le e faamamaina pe faapaepaeina lavalava e faaaoga ai le fasimoli. Atonu foi e te manao e faamalamalama atu o “atalii o Levi” na avea ma e umia le perisitua i Isaraelu anamua. I aso nei, o lea fuaitau e mafai ona faasino i e umia le perisitua i ona po nei (tagai i le MF&F 84:33–34).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 24:5–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai o le a susunuina, pe faaumatia, i le Afio Mai Faalua o le Faaola, ma ē o le a lē susunuina. (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, o le fuaitau “atalii o Iakopo” e faatatau i tagata o le feagaiga a le Alii i totonu o le aiga o Isaraelu.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 24:5, o le a le mea o le a faia e Iesu Keriso i Lona Afio Mai Faalua? (E ui atonu e faaaoga mai e tamaiti aoga ni upu e ese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le a faaumatia e Iesu Keriso e amioleaga i Lona Afio Mai Faalua.)

3 Nifae 24:7–18

Ua sii mai e Iesu Keriso aoaoga a Malaki e faatatau i le ala e mafai ai e le aiga o Isaraelu, ona toe foi mai i le Alii

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau faapea, o loo i ai sa latou uo lelei po o se tagata o le aiga, o lē o loo tauivi ia lagona le alofa ma le uunaiga a le Alii, ma faatumauina se molimau o le talalelei.

  • Mata o le a lau mea e fai ina ia taumafai ai e fesoasoani i lenei tagata?

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 24:7 ma fai atu ia i latou e faailoa mai le fautuaga a le Alii ia i latou, o e ua amata ona o ese malie atu mai ia te Ia, ma mai le tausiaina o a latou feagaiga ma Ia.

  • O le a sou manatu, o le a le uiga o tagata ua “o ese” mai sauniga a le Alii? (Ua latou lē toe tausia feagaiga ma sauniga o le talalelei.)

  • O le a le folafolaga na tuuina mai e le Alii ia i latou, o ē sa le’i tausiaina a latou feagaiga? (“Foi mai ia te a’u ona ou foi atu ai lea ia te outou.”)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le “foi” i le Alii? O le a sou manatu o le a le uiga o le faaupuga faapea, o le a “foi” mai le Alii ia i latou o e foi atu ia te Ia?

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai o le a tatou foi i le Alii, o le a foi mai o Ia ia i tatou.

  • O le a le mea ua aoao mai e lenei mataupu faavae ia te oe e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

I luga o le laupapa, tusi ai le Foi i le Alii. Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 24:8–12 ma vaavaai mo se auala se tasi ua faailoa mai e le Alii e mafai ona foi atu ai tagata ia te Ia. A o tali mai tamaiti, tusi le totogi sefuluai ma taulaga i lalo ifo o le Foi i le Alii.

  • E faapefea e le naunautai e totogi le sefuluai, ona avea ma se faailoga faapea ua tuuina e se tasi lona alofa ma le loto faanaunau atu i le Alii?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

“E mafai ona tatou totogi a tatou sefuluai. E le o se mataupu e faatatau i tupe, ae o se mataupu tau le faatuatua” (“Ia Tatou Uunai i Luma le Galuega,” Liahona, Nov. 1985, 67).

  • E faapefea e lo tatou naunautai e totogi sefuluai ma taulaga, ona avea o se faailoaga o lo tatou faatuatua i le Alii?

Tuu atu i tamaiti se taimi e iloilo lē leoa ai le 3 Nifae 24:10–12. Fai atu ia i latou e faailoa mai folafolaga a le Alii ia i latou o e totogi atoa ma faamaoni le sefuluai.

  • O a auala ua faamanuiaina ai oe ona o le totogiina o lau sefuluai? E faapefea e nei faataitaiga o “pupuni o le lagi” ona tatalaina atu mo oe?

Otooto le 3 Nifae 24:13–18 e ala i le faamalamalamaina atu faapea i totonu o nei fuaiupu na faamanino ai e le Alii faapea, o nisi i Isaraelu anamua, na fesiligia le manaomia o le tausia o nei sauniga o le talalelei. Na latou faitio faapea o tagata faamaualuluga ma amioleaga na foliga mai o loo faamanuiaina tele e ui lava i lo latou amioletonu. I le 3 Nifae 24:16, na tali atu ai le Alii faapea o se “tusi faamanatu” o le a tausia, lea o le a faamauina ai igoa o e faamaoni (tagai i le MF&F 85:7–9; 128:6–7; Mose 6:5–8). Ona faailoa mai lea e le Alii faapea, pe a Ia toe afio mai, o le a Ia faasaoina i latou o e faamaoni ma teuina i latou ia te Ia o se oloa, po o le “faaputuputu [Ana] maa taua.”

  • E faapefea ona avea o se faamanuiaga le iloa faapea, o le a faasaoina e le Alii le au faamaoni ma fai i latou ma Ana oloa?

  • I le 3 Nifae 24:16, o a fuaitau o loo faamatalaina ai i latou o e o le a faasaoina e le Alii, e avea ma Ana oloa? (“O e na matatau i le Alii” ma “e na manatunatu i lona suafa.”)

Tusi lemata’u i le Alii ma le manatunatu i le suafa o le Alii i lalo ifo o le Foi i le Alii (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea i lenei faamatalaga, o le upu mata’u o lona uiga o le migao po o le faaaloalo.) Valaaulia tamaiti e tali atu i le fesili lenei i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia:

  • Mafaufau po o faapefea mai oe i vaega o le totogiina o sefuluai ma taulaga, ma le mafaufau ia Keriso i taimi uma O a auala e mafai ona e “foi” ai ia te Ia, pe faaleleia atili ai nei vaega?

3 Nifae 25

Ua sii mai e Iesu Keriso le valoaga a Malaki faapea o le a toe sau Elia a o le’i o’o i le Afio Mai Faalua.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 25:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mafuaaga o le a avea ai le Afio Mai Faalua o se faamanuiaga ia i latou o e faatuatua ia Iesu Keriso. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea i totonu o le 3 Nifae 25:1, o le upu a’a e foliga mai e faasino i augatuaa a o le upu lala i fanau. O le mea lea, i le olaga e sosoo ai, o tagata amioleaga o le a lē mafai ona olioli i faamanuiaga o le mafai ona faamauina i o latou augatuaa ma fanau. I le 3 Nifae 25:2, o le fuaitau “tamaipovi i le lotoa” e faasino i tamaipovi o loo saogalemu, fafagaina lelei, ma tausia lelei. Ua folafola mai e le Alii faapea o le a faapena ona Ia puipuia ma tausia i latou o e “matatau i [Lona]suafa.”

Faamalamalama atu faapea, na vavalo Malaki e uiga i se mea o le a tupu a o lei o’o i le Afio Mai Faalua, ma o lena mea o le a aofia ai Elia le perofeta o le Feagaiga Tuai. Valaaulia se tamaititi e faitau leotele le 3 Nifae 25:5–6 ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mea o le a faia e Elia e fesoasoani e saunia ai le lalolagi mo le afio mai o le Alii.

Fesili atu i tamaiti, po o a mea ua latou iloaina e uiga i le toe sau o Elia i le lalolagi, o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei. Atonu e te manao e faaopoopo atu i a latou tali e ala i le faamalamalama atu faapea ia Aperila 3, 1836, na faaali mai ai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalusa o Katelani na faatoa uma ona faapaiaina (tagai i le MF&F 110:13–16). I lena taimi, na toefuatai mai ai e Elia ki o le perisitua ia e manaomia e faamau ai aiga mo le faavavau i totonu o malumalu paia o le Alii. E ala i sailiiliga o talafaasolopito o aiga, e mafai ona tatou faailoa atu ai tagata o aiga, ia e mafai ona faia o latou sauniga faalemalumalusa.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le faapea, o Elia o le a “liliu loto o tamā i fanau, ma loto o fanau i o latou tamā ”?

  • E faapefea ona avea ma faamanuiaga mo oe le iloaina faapea, e mafai ona faamauina oe i lou aiga mo le faavavau?

Molimau atu a o liliu atu o tatou loto i o tatou tamā e ala i talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalusa, ua tatou fesoasoani e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

3 Nifae 26:1–12

Ua faamalamalamaina atoatoa e Iesu Keriso ia tusitusiga paia, ma ua aoao mai Mamona i mea e ao ona faia e maua ai mea sili atu ua faaali mai e le Faaola

Otooto le 3 Nifae 26:1–5 e ala i le faamalamalamaina atu faapea ina ua uma ona faasoa mai e le Faaola ia valoaga a Malaki, sa Ia aoao atu i tagata “mea uma lava ia o le a oo mai i luga o le lalolagi” mai le Foafoaga e oo atu i le Faamasinoga Mulimuli (3 Nifae 26:3–4).

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 26:6–8 ma fai atu i le vasega e vaavaai po o le a le tele o mea na aoao mai e Iesu Keriso ua faamauina i totonu o le Tusi a Mamona. Ona valaaulia lea o tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 26:9–11 ma vaavaai mo le mafuaaga na lē faaaofiaina ai e Mamona i lana otootoga, mea uma na aoao atu ai e le Faaola le au sa Nifaē Faamamafa atu faapea o le upu talitonu o loo i nei fuaiupu, o loo fautua mai faapea e manaomia lo tatou faatinoina o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua faaali mai e le Atua, ae le na ona faamoemoe faapea ua moni.

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 26:9, o le a le mea ua folafola mai e le Alii ia i latou o e talitonu ma faatino mea ua Ia faaalia mai? (A o tali mai tamaiti, faamamafa atu faapea a tatou talitonu ma faatino mea ua faaali mai e le Atua, ua tatou saunia i tatou lava e maua faaaliga sili atu.)

  • Aisea e te manatu ai e moomia lo tatou talitonu i upumoni ua uma ona tatou mauaina, a o lei mafai ona tatou maua se upumoni faaopoopo?

  • E mafai faapefea ona tatou faaali atu faapea, ua tatou talitonu i mea ua faaali mai e le Alii?

Folafola atu i tamaiti faapea, a latou suesueina ma le faamaoni ma faaaoga mataupu faavae o loo i totonu o le Tusi a Mamona, o le a latou mauaina le malamalama faateleina o le talalelei. Fesoasoani i tamaiti e mafaufau loloto, pe o le a le lelei o lo latou taliaina o upumoni o loo i le Tusi a Mamona, e ala i le valaaulia o i latou e tali mai i fesili nei i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia (atonu e te manao e tusi nei fesili i luga o le laupapa):

  • O le a se mea o e faia i lou olaga o ta’u mai ai lou talitonuga i le Tusi a Mamona?

  • O anafea na taitai atu ai oe e le faitauina o le Tusi a Mamona ma le manatu tonu i ai, e maua se faaaliga mo oe lava?

3 Nifae 26:13–21

Ua faaiu e le Faaola Lana auaunaga faalelalolagi i totonu o sa Nifaē, ma sa mulimuli ai foi Lona au soo i Ana faataitaiga, i la latou auaunaga

Faamalamalama atu faapea i le 3 Nifae 26, na otooto ai e Mamona le vaega na totoe o le auaunaga a le Faaola i totonu o sa Nifaē. Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 26:13–16. Atonu e te manao e fautuaina i latou e faailoga nisi o mea na faia e le Faaola, ia na filifili Mamona e faamamafa mai.

Pe a lava se taimi, valaaulia tamaiti e iloilo ma mafaufau loloto i a latou mea na tusia, ma mau na faailogaina, mai la latou suesuega o le 3 Nifae 11–25. Uunai i latou e vaavaai mo aoaoga ma mea na tutupu mai le auaunaga a le Faaola i totonu o sa Nifaē, ia e matuā taua lava pe faagalogata ia i latou. Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai o latou manatu ma lagona e uiga i le auaunaga a le Faaola i totonu o sa Nifaē.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 24:11. Faamanuiaga mo le usiusitai i le tulafono o le sefuluai

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

“Ua folafola mai e le Alii o le a Ia, “aoai le na te ’aina mea, na te le faaumatia fua o lo outou eleele. Faamata e le faatatauina foi “fua o lo outou eleele” i nisi o mea o loo tatou taumafai i ai ?

“O loo i ai foi faamanuiaga o le poto, ma le malamalama, ma oa lilo o le malamalama. Ua folafola mai foi “ e fai outou ma nuu e moomia”, pe a tatou usiusitai i lea poloaiga. Ou te manatu e faatatau le nuu i tagata, ma o i latou e usiusitai i lea poloaiga, o le a avea i latou ma tagata moomia. Se tulaga ina a matagofie o le avea ma tagata ua faaamuia i ai isi tagata!” (“O Le Sefuluai: O Se Avanoa e Faaali Atu ai lo Tatou Faamaoni,” Liahona, Iulai 1982, 68).

3 Nifae 25:1–6. “O le a ou auina atu ia te outou Elia”

Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita e uiga i le faaali mai o Elia i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui:

“E matagofie le iloa faapea i le aso tolu o Aperila, 1836, na faailogaina e tagata Iutaia le tausamiga o le Paseka, ma sa faamatalaina faitotoa o ō latou fale mo le sau o Elia. I lena aso, na sau ai Elia, e le’i alu atu i aiga o Iutaia, ae i le Malumalusa i le nuu o Katelani … i auauna lotomaulalo e toalua a le Alii” (Church History and Modern Revelation, 4 vols. [1946], 3:84).

I le faia ai o lenei faamatalaga, na faatatau ai Peresitene Samita i se faiga masani a tagata Iutaia, o e talitonu i le valoaga a Malaki e uiga i le toe foi mai o Elia (tagai i le Malaki 4:5–6). I Paseka taitasi, o le tele o aiga faatuatua Iutaia latou te saunia se taumafataga, ma faaavanoa se nofoaga faaopoopo i le laulau mo Elia. Latou te faamatala o latou faitotoa ina ne’i filifili Elia e faatasi atu ma i latou.

Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le asiasiga a Elia i le Malumalusa o Katelani:

“O le toe foi mai o Elia i le lalolagi na tupu i le uluai malumalu na fausia i lenei tisipenisione, lea na latou tuuina atu ai ma isi avefeau faalelagi, i lalo o le taitaiga a le Alii, ki faapitoa o le pule o le perisitua i le Eklaesia toefuataiina. …

“E le na o le faaosofiaina o le sailia o tuaa na sau ai Elia. Ua ia faia foi ina ia mafai ai e aiga ona soofaatasi e faavavau i luga atu o noataga o le olaga nei. Ioe, o le avanoa mo le aiga ina ia faamauina e faavavau, o le mafuaaga moni lea mo a tatou sailiiliga” (“Ua Taunuu Mai Se Vaitau Fou o Galuega Mo Talafaasolopito o Aiga,” Liahona, Iulai 1998, 39).

3 Nifae 25:1–6. “Aoao ma iloa le Agaga o Elia”

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea:

“Ou te valaau atu i tupulaga talavou o le Ekalesia ina ia aoao ma ia iloa le Agaga o Elia. Ou te faamalosiau atu ia te outou ia suesue, ia sailia o outou augatama, ma ia sauniuni outou lava e faia papatisoga sui i le maota o le Alii mo o outou aiga ua maliliu (tagai MF&F 124:28–36). Ma ou te uunaia outou ia fesoasoani atu i isi tagata ia iloa talafaasolopito o o latou aiga.

“A outou tali atu ma le faatuatua i lenei valaaulia, o le a liliu atu o outou loto i tamā. O folafolaga na faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o le a totoina i o outou loto. O lou faamanuiaga faapeteriaka, faatasi ai ma le tautinoga mai o lou gafa, o le a faafesootaia oe i nei tamā ma o le a ‘anoa atili ai ia te oe. O le a faateleina lou alofa ma lou lotofaafetai mo ou augatama. O le a loloto ma mausali lau molimau ma lou liua i le Faaola. Ma ou te folafola atu ia te oe o le a puipuia oe mai uunaiga faateleina a le tiapolo. A o outou auai i le faatinoga ma outou fiafia i lenei galuega paia, o le a malupuipuia outou i lo outou talavou ma i o outou olaga” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 26–27).

3 Nifae 25:6. O loto o fanau o le a liliu atu i o latou tamā

I le pe tusa o le 430 TLM, na vavalo ai le perofeta o Malaki faapea o le a toe foi mai Elia i le lalolagi “a o lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii” (Malaki 4:5). O lenei valoaga o se mea e taua tele lea ua maua i totonu o le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele (tagai i le Malaki 4:5–6; 3 Nifae 25:5–6; MF&F 2:1–3; Iosefa Samita —Talafaasolopito 1:37–39). O lenei valoaga o loo faaali mai ai faapea, o le tasi o faamoemoega o le toe sau o Elia, o le liliu o loto o fanau i o latou tamā.

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita nisi o auala ia e liliu ai loto o fanau i o latou tamā:

O tamā o ō tatou augatuaa ua maliliu, o e na maliliu e aunoa ma le maua o le avanoa e taliaina ai le talalelei, ae na latou mauaina le folafolaga faapea o le a i ai se taimi o le a tuuina atu ai lena avanoa ia i latou. O fanau o i latou ia o loo ola, o ē o loo sauniaina faamatalaga tau gafa, ma ē o loo faatinoina sauniga paia i totonu o malumalusa.

“O le liliuina o loto o fanau i tamā o le tuuina po o le totoina i loto o fanau o lena lagona ma le manao, lea o le a musuia i latou e saili faamaumauga o ē ua maliliu. E le gata i lea o le totoina o le manao ma le musumusuga i o latou loto e taua. O lenei tulaga, e ao lava ona ia i latou ina ia mafai ona latou o atu i totonu o le maota o le Alii ma faatino auaunaga moomia mo o latou tamā, o ē na maliliu e aunoa ma se malamalama i le talalelei, pe, e aunoa ma le avanoa e taliaina ai le atoatoaga o le talalelei” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:127–28).

Lolomi