Potutusi
Helamana


Faatomuaga i Le Tusi a Helamana

Aisea e suesueina ai lenei tusi?

I la latou suesuega o le tusi a Helamana, o le a aoao ai e tagata o le vasega mai faataitaiga ma aoaoga a tamalii maoae e pei o Helamana, ona atalii o Nifae ma Liae, ma Samuelu le Sa Lamana, o e sa usiusitai ma le totoa i le Alii ma molimau atu ia te Ia. O galuega a nei tamalii ua faaalia ai e tuuina mai e le Atua le mana e fesoasoani ai i Ana auauna ina ia ausia ai Lona finagalo ma o taumafaiga a tagata taitoatasi amiotonu e mafai ona faamanuiaina ai le faitau afe o tagata. O le a aoao ai foi tagata o le vasega e uiga i aafiaga faataumaoi o le faamaualuga, amioleaga, ma faapotopotoga faalilolilo.

O ai na tusia lenei tusi?

O Mamona sa tuufaatasia ma otootoina faamaumauga mai papatusi lapopoa a Nifae e fai ai le tusi a Helamana. O le tusi ua faaigoaina ia Helamana, o se tasi o atalii o Helamana le atalii o le atalii o Alema le Itiiti. Sa maua mai e Helamana ia faamaumauga mai ia Sepulona, le uso o lona tamā, ma sa avea o se faamasino sili amiotonu i Sa Nifae. Sa ia aoaoina ona atalii o Nifae ma Liae ia tausi poloaiga ma ia manatua lo laua Togiola ma ia avea o Ia ma faavae o o laua olaga (tagai i le Helamana 5:9–14). O le musuia ai i nei aoaoga ma le popole i le amioleaga o le nuu, sa tala’i atu ai e Nifae ma Liae le salamo i Sa Nifae ma Sa Lamana. Sa faataatiaese e Nifae lona tofiga o le faamasino sili ona o le faiga o le galuega. Ina ua liliu mai le faitau afe o Sa Lamana, sa musuia se perofeta Sa Lamana o Samuelu e talai atu le salamo ma vavalo atu i a Sa Nifae. O le tusi o Helamana na aumaia mai faamaumauga sa teuina i le taimi o le nofoaiga ma galuega a Helamana (Helamana 1–3) ma Nifae (Helamana 4–16). O faamaumauga a Nifae o loo aofia ai valoaga ma aoaoga a Samuelu le Sa Lamana.

O ai na tusi i ai lenei tusi, ma aisea foi?

Sa tusia e Mamona le tusi a Helamana mo tagata i aso e gata ai o e o le a mauaina ana faamaumauga. E pei o isi o ana otootoga mai papatusi lapopoa a Nifae, o le tusi a Helamana o loo molimau mai i le misiona paia ma le togiolaina a Iesu Keriso (tagai i le Helaman 3:27–30; 5:9–12; 8:13–23; 14:1–29; 16:4–5).

O anafea, ma o fea na tusia ai?

O uluai faamaumauga sa faaaogaina o ni punaoa mo le tusi a Helamana atonu sa tusia i le va o le 52 T.L.M. ma le 1 T.L.M. Sa otootoina e Mamona na faamaumaga i se vaitaimi o le va o le T.A. 345 ma le T.A. 385. Sa le’i tusia e Mamona le mea sa i ai o ia i le taimi sa ia tuufaatasia ai lenei tusi.

O a nisi o elemene tulaga ese o lenei tusi?

O le tusi a Helamana o loo faaalia ai le femoumoua’i o sa Nifae i le va o le amiotonu ma le amioleaga i se saoasaoa tele nai lo se isi lava taimi i lo latou talafaasolopito. O loo faamatala mai le tusi ia nisi o taimi o feeseeseaiga, taua, fasioti tagata, ma pulega faalilolilo. O loo faailoa ma faamatala mai ai foi gaoioiga a le au faomea a Katianetona, o e galulue i le pogisa lea na iu lava ina aumai ai le faatafunaga o sa Nifae (tagai i le Helamana 2:13–14). E tulaga ese foi le tusi a Helamana ona o loo faamatala mai ai se periota lea na liliu mai ai “le toatele o i latou” o sa Lamana ma “sa oo ina sili atu lo latou amiotonu nai lo sa Nifae” (Helamana 6:1). Ma le isi, o loo faaalia ai le mana na tuuina atu e le Atua i Ana perofeta, e pei o le taimi sa faailoa atu ai e Nifae le fasiotiga o le faamasino sili ma valoia le toe ta’u ane lava e le uso o le faamasino (tagai i le Helamana 8–9) ma le taimi na maua ai e Nifae le mana e fai ai faamauga mai le Alii ona faaaogaina lea e faaalia’e ai ma toe faamutaina ai se oge (tagai i le Helamana 10–11). Ma le isi, i lona faasaoina o upu a Samuelu, o loo i ai i le tusi lenei le faamaumauga e tasi o le lauga a le perofeta sa Lamana sa tuuina atu i tagata sa Nifae (tagai i le Helamana 13–15). I lenei lauga, sa valoia ai e Samuelu ia faailoga o le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso.

Otootoga

Helamana 1–3 E toalua faamasino sili, o Paorana ma Pakumenae, ua fasiotia. Sa tetee atu e Moronaea se osofaiga a sa Lamana sa taitaia e Korianetuma. Ua fasiotia Kisakumena a o taumafai e tagatavale ia Helamana, le faamasino sili fou na faatoa tofiaina. E ui ina sa faasalalau solo e Katianetona ma ana au faomea ia pulega faalilolilo, ae e faitau fia sefulu o afe o tagata ua papatisoina i le Ekalesia. Ua avea Nifae ma faamasino sili ina ua maliu Helamana.

Helamana 4–6 Ua maua e se autau o tagata e tetee ia sa Nifae ma sa Lamana ia laueleele a sa Nifae i le itu i saute, e aofia ai Saraemila. Sa oo ina vaivai sa Nifae ona o lo latou amioleaga. Ua tuu atu e Nifae le nofoa faamasino ia Sesorama. Ua manatua e Nifae ma Liae upu a lo laua tamā o Helamana, ma tuuto atu i laua lava i le talaiga o le talalelei. O le toatele o e sa tetee ua salamo ma toe foi mai i sa Nifae. Ina ua mavae le puipuiga faavavega a le Alii ia Nifae ma Liae i le falepuipui, o le toatele o sa Lamana sa liliu mai ma toe tuu atu laueleele sa latou faoa ia sa Nifae. I se vaitaimi o le manuia ma le fiafia, na faatoateleina ai le au faomea a Katianetona. E toatele tagata sa Nifae sa auai atu i a latou faiga amioleaga, na sa tulai mai ai le piopio o le malo o sa Nifae.

Helamana 7–12 Sa tatalo Nifae i le pito i luga o le olo o lana faatoaga ma lapatai atu i tagata ia salamo. Sa ia ta’ua molimau a le toatele o e sa molimau atu e uiga ia Keriso. Sa ia faailoa atu o Sesorama, le faamasino sili, ua fasiotia e lona uso o Seanetuma. Ua maua e Nifae le mana e fai ai faamauga ma faaauau ona talai atu le salamo. Sa ia ole atu i le Alii e sui ia taua a sa Nifae i se oge, ma o ana tatalo sa aumai ai timuga e faagata ai le oge ina ua salamo ia tagata. Ina ua mavae se taimi puupuu o le manuia ma le filemu, sa salalau solo feteenaiga ma le amioleaga i tagata. Sa tagiaue Mamona ona o ala le mautu ma le valea o tagata.

Helamana 13–16 Sa lapataia e Samuelu le sa Lamana ia sa Nifae ina ia salamo, vavalo e uiga i le faatafunaga e oo i ai, ma muai ta’u mai faailoga o le a i ai i le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso. O i latou o e talitonu i ana upu ua papatisoina. Ae peitai, o le toatele o tagata sa teena ia Samuelu ma lē amanaia ia faailoga ma mea ofoofogia ua tuuina atu.

Lolomi