Potutusi
Ominae


FAATOMUAGA iLe Tusi a Ominae

Aisea e suesue ai lenei tusi?

O le aoaoina o lenei tusi a Ominae, o le a iloa ai e tamaiti aoga sa puipuia e le Alii sa Nifae amiotonu ma taitai i latou i le laueleele o Saraemila (tagai Ominae 1:7, 12–13). O le a latou aoao ai foi e uiga i isi vaega—o sa Moleka (po o tagata o Saraemila) ma sa Iareto—ia na taitai e le Alii i le nuu na folafolaina.

O ai na tusia lenei tusi?

O le tusi a Ominae na tusia e ni tagata eseese se toalima: Ominae, Amarona, Kemiso, Apinatome, ma Amaleki. O Ominae o le atalii o Iaroma ma o se atalii o le atalii o le atalii o Liae ma Saraia. Sa ia faamatalaina ia lava o se “tagata amioleaga” e “le tausia … poloaiga a le Alii” (Ominae 1:2). Na tofu faaopoopo e Amarona (atalii o Ominae), Kemiso (uso o Amarona), ma Apinatome (atalii o Kemiso) nai mea laiti. O Apinatome le atalii o Amaleki, na tusia le tele o le tusi a Ominae ma o ia foi le toe tagata na tusitusi i luga o papatusi laiti a Nifae. Na ia tuuina atu papatusi i le Tupu o Peniamina.

Mo ai na tusia ai lenei tusi ma pe aisea foi?

Na ta’ua e Ominae sa “sa oo ina poloaiina o ia e [lona] tama o Iaroma, e tatau ona [ia] tusi ….e faasaoina ai lo [latou] gafa.” (Ominae 1:1). O loo ta’u mai e lenei faamatalaga na tusia e Ominae mo le manuia o e tupuga mai ia te ia. O isi tusitala e toatolu o le tusi a Ominae, e le o ta’ua ai ni tagata tonu o tusi i ai pe ta’u mai ai foi se faamoemoega na tusia ai. Ae o le valaaulia a Amaleki i tagata uma e “o mai ia Keriso … ma taumamafa i lana olataga” (Ominae 1:26) ua ta’u mai ai sa popole o ia e uiga i le faaolataga o i latou o le a faitauina ana upu.

O anafea ma o fea foi na tusia ai?

O tusitala eseese o le tusi a Ominae na tusia i se mea o le va o le 361 TLM ma le 130 TLM O tusitala muamua e toafa na tusia i le laueleele o Nifae. Na fai e Amaleki lana tusiga i le laueleele o Saraemila.

O a ni elemene iloga o lenei tusi?

O le tusi a Ominae o le toe tusi lea o papatusi laiti a Nifae. Ua faaaofia e Ominae se vaitaimi e umi atu nai lo se isi lava tusi i papatusi laiti. I le Tusi atoa a Mamona, e na o tusi o le 4 Nifae ma le Eteru o loo aofia ai se vaitaimi e umi atu nai lo lea o loo aofia ai i le Ominae.

Ata
ata o papatusi laiti

O loo maua foi i le tusi a Ominae ia auiliiliga e uiga i le nofoaiga a le uluai Tupu o Mosaea, le tamā o le Tupu o Peniamina ma le tamamatua o le Tupu o Mosaea le lua. O le uluai Tupu o Mosaea na taitaia sa Nifae amiotonu mai le nuu o Nifae ma tuufaatasia i latou ma tagata o Saraemila (tagai Ominae 1:12–23). O loo ta’u mai i le tusi a Ominae sa taialaina e le Alii le nuu o Saraemila (po o le au sa Moleka) mai Ierusalema i le laueleele o le folafolaga ae lei leva ona tuua e Liae ma lona aiga ia Ierusalema (tagai Ominae 1:15).

O Ominae o le uluai tusi lea i le Tusi a Mamona o loo ta’ua ai sa Iareto. O loo ta’ua ai foi ni tagata sa Nifae sa tuua Saraemila na toe foi i le nuu o Nifae, na muai iloa ai mea na tutupu o loo ta’ua i le Mosaea 7–24. Ma le mea mulimuli, o le tusi a Ominae, o loo folasia mai ai le Tupu o Peniamina ma faamatala mai ai le mafuaaga na tuu atu ai e Amaleki ia faamaumauga paia ia te ia (tagai Ominae 1:25).

Otootoga

Ominae 1:1–3 O loo faamatala e Ominae ia vaitau o le filemu ma taua i le va o sa Nifae ma sa Lamana.

Ominae 1:4–11 Ua tusitusi ia Amarona, Kemiso, ma Apinatome i luga o papatusi laiti a Nifae. O le taimi lea, ua i ai sa Nifae i se tulaga o le liliuese.

Ominae 1:12–30 Ua faamaumau e Amaleki ia mea taua na tutupu i le taimi o le nofoaiga a le Tupu o Mosaea ma le Tupu o Peniamina. Ua valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso.

Lolomi