Potutusi
Lesona 153: Moronae 4–5


Lesona 153

Moronae 4–5

Faatomuaga

Na faamaumauina e Moronae faatonuga a le Faaola i sa Nifae e faatatau i le taulimaina o le faamanatuga, e aofia ai tatalo e tatau ona faaaoga e i latou e umia le perisitua i le faamanuiaina o le falaoa ma le uaina.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 4–5

Ua faamatalaina e Moronae pe faapefea ona taulimaina le faamanatuga

Afai e mafai, faaali atu se fata o le falaoa faamanatuga ma se fata o le vai o le faamanatuga. (A o mafai ona talafeagai le faaali atu o nei mea, e le tatau ona e taumafai e faataitai i soo se auala le sauniga o le faamanatuga.) Tuu atu i tamaiti aoga se fasi pepa ma fai atu ia i latou e tusi mai mea o latou manatua, i le mea sili latou te mafaia, se tasi o tatalo o le faamanatuga. A maea ona tuuina atu i tamaiti aoga se taimi talafeagai, faamatala atu i le avea ai o se vaega o lana talafaamaumau, na faaaofia ai e Moronae nei tatalo e pei ona tuuina atu e le Alii mo le faamanuiaina o le faamanatuga. Tuu atu ia i latou e sue i le Moronae 4:3 po o le Moronae 5:2 ma siaki a latou tali. Ona fesili atu lea:

  • Afai e filifili se uo o se isi lotu e auai atu i le faamanatuga faatasi ma oe, e faapefea ona e faamatalaina le uiga o le faamanatuga ma lona taua ia te oe?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i se tasi o faamoemoega o le faamanatuga, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 4:1–3 ma se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 5:1–2. Valaaulia tamaiti aoga e faailoa mai fuaitau i le Moronae 4:3 ma le Moronae 5:2 o loo faamatala mai ai mea o loo suitulaga ai le falaoa ma le vai o le faamanatuga. E mafai ona e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga nei fuaitau ia latou tusitusiga paia.(Atonu e te manao e faamanatu atu i le vasega o aso nei ua faaaogaina e le Ekalesia le vai i le faamanatuga nai lo le uaina, e pei ona faatagaina mai i se faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita [tagai MF&F 27:2].)

  • O le a le mea o loo suitulaga ai le falaoa? (Tino o Iesu Keriso. Tagai Mataio 26:26; 3 Nifae 18:6–7.)

  • O le a le mea o loo suitulaga ai le vai? (Toto o Iesu Keriso. Tagai. Mataio26:27–28; 3 Nifae 18:8–11.)

  • Aisea e taua ai ia i tatou le tino ma le toto o le Faaola? (A o tali mai e tamaiti aoga lenei fesili, e tatau ona latou taua le puapuaga faaletino ma le maliu i luga o le satauro. E tatau ona latou taua Lona Toetu, ina ua tuufaatasia Lona tino ma Lona agaga i le tolu o aso talu ona Ia tauaveina le oti i Ona luga. E tatau foi ona latou taua Lona puapuagatia faaleagaga ma le tiga maoae ina ua Ia tauaveina i Ona luga a tatou agasala, na mafua ai ona afutoto o Ia mai pupu ninii uma. Ona sa Ia tauaveina i Ona luga le oti faaletino, o le a toetutu uma tagata. Ona sa Ia puapuagatia mo a tatou agasala, e mafai ona faamagaloina a tatou agasala pe afai tatou te salamo.)

Tusi le fuaitau le maea lenei i le laupapa: O faatusa o le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou e manatua … Fesili i tamaiti aoga pe faapefea ona latou aoteleina lenei faamoemoega taua o le faamanatuga. Ona faauma lea o le upumoni i le laupapa faapenei: O faatusa o le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou ia manatua ai le Togiola a Iesu Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu i le fesili lenei na fesili ai Elder David B. Haight o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David B. Haight

“E faapefea e i tatou oni tagata o le Ekalesia i le manatuaina o lo tatou Alii ma le Faaola, Lana taulaga ma lo tatou nofoaitalafu ai ia te Ia?” (“Remembering the Savior’s Atonement,” Ensign, Ape. 1988, 7).

  • O le a se mea e ao ona tatou faia ia taulai atu ai i le Togiola i le taimi o le faamanatuga?

  • O le a se mea na e oo i ai ao e manatunatu faamaoni i le Togiola a le Faaola i le taimi o le faamanatuga?

A maea ona faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, valaaulia i latou e tusi i api aoga po o tusi talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se auala se tasi e mafai ai ona latou taulai atu o latou manatu i le Togiola i le isi avanoa latou te fetagofi atu ai i le faamanatuga. (Atonu e te manao e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama i isi faamoemoega o le faamanatuga, tusi le kata lenei i le laupapa a o lei faia le vasega, aua le tusia tali o loo puipui. Valaaulia tamaiti aoga e kopi kata i api aoga po o tusi talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

O le mea ou te osi feagaiga e fai

O lou manatu i le uiga o le tausia o lenei vaega o la’u feagaiga

O le mea e mafai ona ou faia e tausia ai lenei vaega o la’u feagaiga

  1. (Ia naunau e tauave i ou luga le suafa o le Alii

  1. (Ia Manatua Pea o Ia)

  1. (Tausi Ana poloaiga)

Faamanatu i tamaiti aoga ao tatou fetagofi atu i le faamanatuga, ua tatou faia ni feagaiga, po o ioega paia, ma le Atua. Valaaulia tamaiti aoga e iloilo leleoa leMoronae 4:3. I le koluma muamua o le kata tuu atu ia i latou e tusi folafolaga e tolu latou te faia pe a latou fetagofi atu i le faamanatuga. Fai atu ia i latou e siaki faatasi ma se isi o latou tuaoi a latou tali. Ona valaaulia lea o i latou e faatumu taitoatasi le koluma lona lua. A maea se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia. A o faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou tusia, faaaoga nisi po o mea uma nei e fesoasoani ai ia i latou ia loloto lo latou malamalama i vaega taitasi o le feagaiga.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia loloto lo latou malamalama i le uiga o le tauave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Ua tatou folafola atu e ave i o tatou luga Lona suafa. O lona uiga e ao ona tatou vaai ia i tatou lava o ni Ona soo. O le a tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga. O le a tatou mananao i mea e finagalo ai o Ia nai lo mea tatou te mananao ai po o mea ua aoao mai le lalolagi ia tatou mananao i ai” (“Ina ia Tasi i Tatou,” Liahona, Iulai 1998, 77).

Faamalamalama atu pe afai tatou te molimauina lo tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, ua tatou tuuto atu ia ola e faapei o Ona soo. Tatou te folafola atu o le a tatou le aumaia le maasiasi po o se tausalaga i Lona suafa. Tatou te tautino atu e auauna atu ia te Ia ma o tatou uso a tagata. Tatou te faaalia foi ua tatou naunau ia faailoaina faatasi ma Ia ma Lana Ekalesia.

  • Na faapefea ona e taumafai e faaalia lou naunau e tauave i ou lava luga le suafa o le Alii? O le a se aafiaga o lenei mea i lou olaga?

Valaaulia tamaiti aoga e faatusatusa le tatalo o le falaoa i leMoronae 4:3 ma le tatalo o le uaina i le Moronae 5:2. Fesili atu ia i latou po o a eseesega ma mea e tutusa ai ua latou iloaina. Tau atu o le folafolaga ia”manatua pea o ia” o loo maua i tatalo uma e lua.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “manatua pea o ia”?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogo mo, ma faailoa mai mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i tatou e manatua le Faaola.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E tatau ona tatou faatulagaina muamua mea e mafai ai ona manatua pea o Ia —tatalo e le aunoa ma le suesueina o tusitusiga paia, o le suesue ma le mafaufau loloto i aoaoga faaaposetolo, sauniuniga faalevaiaso e fetagofi atu ma le agavaa i le faamanatuga, tapuaiga i Aso Sa, ma le tusitusia ma le manatuaina o mea e aoao mai e le Agaga ma aafiaga ia i tatou i le avea ai ma soo.

“O isi mea e mafai ona oo mai i o tatou mafaufau e faapitoa lava ona fetaui ia oe i lenei taimi o lou olaga. …

“… E mafai ona ou faamaonia i le aluga o taimi o le a tuputupu ae lo tatou manao ma le gafatia e manatua pea ma mulimuli i le Faaola. E tatau ona tatou galulue ma le onosai e agai atu i le iuga ma tatalo e le aunoa mo le iloatino ma le fesoasoani faalelagi tatou te manaomia” (“Ia Manatua Pea o Ia,” Liahona, Ape. 2011, 27).

  • O le a se mea ua e faia ia “manatua ai pea o ia”?

  • E faapefea e le manatuaina pea o le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e tausia isi vaega o a tatou feagaiga?

  • Aisea i lou manatu e taua ai mo i tatou le fetagofi atu i le faamanatuga i vaiaso taitasi?

Ina ia faamamafaina la tatou folafolaga ia tausia poloaiga, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai le Mo Le Malosi o le Autalavou:

Ua tuuina atu e lou Tama Faalelagi ia te oe le faitalia, o le tomai e filifili ai le sao mai le sese, ma galue ai mo oe lava ia. E sosoo atu ma le tuuina atu o le ola lava ia, o le aia tatau e taitaia ai lou olaga o se tasi lea o meaalofa silisili a le Atua ia te oe. A o e i ai i lenei lalolagi, o le a tofotofoina oe ina ia iloa ai pe o le a e faaaogaina lou faitalia e faaali atu ai lou alofa i le Atua e ala i le tausia o Ana poloaiga” (Mo Le Malosi o le Autalavou [2011], 2).

  • O le a le mea e te faia i aso taitasi e fesoasoani ai ia te oe lava ia ia tausia poloaiga a le Atua?

A maea ona talanoaina e tamaiti aoga folafolaga tatou te faafouina i le faamanatuga i vaiaso taitasi, fai atu ia i latou e tusi i le koluma lona tolu o le siata se mea se tasi o le a latou faia i le faagasologa o le vaiaso ina ia sili atu ai le tausia o vaega taitasi o le feagaiga. Valaaulia i latou e faasoa mai nisi o latou manatu (ae ia mautinoa ua latou malamalama e le tatau ona latou faasoa mai soo se mea e matua patino lava pe le faalauaiteleina ).

Faamatala atu faapea a o tatou tausia feagaiga na tatou faia ma le Alii, ua Ia folafola mai e faamanuiaina i tatou (tagai MF&F 82:10). Valaaulia tamaiti aoga e sue Moronae 4:3 ma le Moronae 5:2, ma vaai mo mea ua folafola mai e le Alii ia i tatou pe afai tatou te tausia folafolaga tatou te faafouina pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga. Tusi lenei fuaitau le maea i le laupapa i lalo o le kata: A o tatou tausia ma le faamaoni le feagaiga o le faamanatuga … Valaaulia tamaiti aoga e faauma le fuaitau i le laupapa e faaautu i mea na latou aoaoina mai le Moronae 4:3 ma Moronae 5:2. (O se tasi auala e faauma ai le fuaitau e mafai ona faapenei: A o tatou tausia ma le faamaoni feagaiga o le faamanatuga, e mafai ona tatou maua pea le Agaga o le Alii e faatasi ma i tatou.)

  • E faapefea e lenei folafolaga e mafai e le Agaga ona faatasi pea ma i tatou ona tauia a tatou taumafaiga ia tausia lenei feagaiga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogo mo mea e mafai e le Agaga ona fai mo i tatou.

Ata
Elder David A. Bednar

“E mafai ona avea le Agaga o le Alii ma o tatou taiala ma o le a faamanuiaina i tatou i le faasinoala, faatonuga, ma le puipuiga faaleagaga i la tatou malaga i le olaga nei” (“Ina Ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 31).

  • O anafea na e maua ai le taitaiga, faasinoga, faatonuga, po le puipuiga ona o le faatasi mai o le Agaga Paia? (I le faaopoopo atu i le fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai aafiaga, atonu e te manao e faasoa atu ou lava aafiaga.)

  • I vaiaso taitasi i taimi o le faamanatuga, tatou te maua ai le avanoa e mafaufau ai po o faapefea ona tatou tausia le feagaiga ua faamatalaina i tatalo o le faamanatuga. E faapefea e lenei mea ona fesoasoani ia i tatou ia tatou taumafaiga ia maua pea le Agaga e faatasi ma i tatou?

  • A o e manatunatu loloto i mea na e aoaoina i le aso e uiga i le fetagofi atu i le faamanatuga, o a vaega o tatalo o le faamanatuga e faapitoa lava le taua ia te oe? Aisea?

Fautua atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i le Togiola a le Faaola a o latou fetagofi atu i le faamanatuga. Valaaulia i latou e iloilo a latou kata ma mulimuli i o latou manatu mo le tausia ia sili atu le atoatoa o le feagaiga o le faamanatuga. Faamanatu i tamaiti aoga le folafolaga a le Alii ia i tatou pe afai tatou te tausia lenei feagaiga: o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. Molimau atu i faamanuiaga o le a oo mai i o tatou olaga a o tatou manatua ma tausia le feagaiga tatou te osia i vaiaso taitasi pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga.

Iloiloga o le Mau Tauloto

Atonu e te manao e fuafua se suega mau mulimuli po o se gaoioiga iloilo e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faamautuina lo latou taulotoina o fuaitau filifilia o le Tusi a Mamona. Filifili pe faapefea ona e manao e suesue lo latou malamalama, ma fuafua se gaoioiga e fetaui ma lena faamoemoega. E mafai ona e foafoaina se faatusatusaga po o se suega e faatumu-le avanoa faatasi ma faamatalaga ma upu tatala po o ata, pe mafai foi ona e sueina tamaiti aoga po o faapefea lo latou taulotoina o fuaitau faapitoa. O se isi auala o le tofia lea o tamaiti aoga taitasi e aoao atu se lesona puupuu pe fai se lauga e faaaoga ai fuaitau o mau tauloto o se punaoa autu. Po o le a lava le mea e te filifilia e faatulaga ai se aafiaga mulimuli i mau tauloto, tuu atu i tamaiti aoga ia lava se taimi e suesue ma saunia ai. O le umi o le lesona i le aso atonu e mafai ona maua ai le taimi e amata ai lenei sauniuniga.

Lolomi