Potutusi
Lesona 102: Alema 49–51


Lesona 102

Alema 49–51

Faatomuaga

O sauniuniga a Moronae o le saogalemu na taua i le puipuiga o sa Nifae e tetee atu ai i o latou fili. Na faamanuiaina sa Nifae i le puipuia o i latou lava mai sa Lamana seia oo ina faavaivaia i latou e le fouvalega ma le amioleaga o o latou lava tagata. Na saili e Morianetona ma lana au e fevaevaeai ma faaosoosoina le feitagai i tagata. Na taumafai Moronae e faaitiitia le fevaevaeai ma le feitagai a e faavaeina le filemu.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 49; 50:1–24

Na fausia e sa Nifae ni pa puipui, faamanuiaina, ma faasaoina lo latou aia tatau

Faitau le vaaiga lea i lau vasega ma fai atu ia fesili nei (pe fatu sa oe lava vaaiga ma ni seti o fesili):

Sa lagona e se alii talavou le lelava ae e lei manao e alu e moe, o lea sa amata ai ona ia sailiili i le Initoneti. Na ia lagona le faaosoosoina o ia e asiasi i saite lea na i ai ni ata mataga.

  • O a ni sauniuniga na tatau ona faia e lenei alii talavou e aloese ai mai lenei faaosoosoga?

  • O le a se mea e mafai ona ia faia e aloese ai mai le faaosoosoga i le lumanai?

Faamalamalama atu i tamaiti aoga ao latou suesue le Alema 49–51, e mafai ona latou saili i le auala e mafai ai ona faatusatusa ia sauniuniga na faia e Kapeteni Moronae e tetee atu ai ia sa Lamana ma sauniuniga e tatau ona tatou faia e tetee atu ai i faaosoosoga a Satani i lenei vaitaimi.

Faamalamalama atu ao faaosoosoina e Amalekia ia le autau a sa Lamana e o e tau, na faamalolosia e Kapeteni Moronae ia aai o sa Nifae. Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 49:1, 6–7. Fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona faatusalia ia sauniuniga a Kapeteni Moronae e tetee atu ia sa Lamana ma lo tatou manaomia e sauniuni mo osofaiaga a Satani i o tatou luga. Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 49:2–4; 50:1–6, vaavaai i le auala na sauniuni ai sa Nifae mo osofaiga a sa Lamana i le lumanai.

  • Afai sa avea oe o se fitafita sa Lamana, o le a sou lagona ina ua e vaai atu i nei olo mo le taimi muamua?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Alema 49:8–12. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai pe na faapefea ona tali mai sa Lamana i sauniuniga a sa Nifae.

  • O le a se mea na faia e sa Lamana ina ua latou vaai ua uma ona tuiolo ia Amonaea? (Sa latou sosola.)

Fai i se tamaitiiti e faitau leotele mai le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

“O Satani o lo tatou fili sili ma e galue i le po ma le ao e faataumaoia i tatou. Peitai e le tatau ona tatou fefefe i le mana o Satani. E leai sona mana ia i tatou vagana ai ua tatou faatagaina o ia. O ia moni lava o se palaai, ma afai tatou te tutu mausali atu o le a solaese o ia” (“Aua Le Fefefe,” Liahona, Oke. 2002, 4).

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Alema 49:18–20, 23. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau pe faapefea ona tatou faaaogaina ia sauniuniga a sa Nifae mo le taua e avea o se mamanu e fesoasoani ai ia i tatou ia saunia mo a tatou taua faaleagaga e tetee atu ai ia Satani.

  • Na galue Kapeteni Moronae ina ia puipuia ia sa Nifae mai ia sa Lamana. O faapefea ona galue o tatou taitai e puipuia ma laveaiina i tatou mai le fili?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e fausia ai ni puipui faaleagaga maualuluga e tetee atu ai i faaosoosoga a Satani? (O tali e ono aofia ai se tatalo anoa i aso uma, suesue i tusitusiga paia i aso uma, auai soo i le Lotu, auauna atu i isi, ma le anapogi.)

Mafaufau e valaaulia ia tamaiti aoga e tali mai i fesili nei i totonu o api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. (Atonu e te manao e tusi ia fesili nei i le laupapa ao lei amataina le vasega.)

  • E faapefea ona e faamatalaina au taumafaiga i aso taitasi o le faamalosia o au puipui faaleagaga o le saogalemu?

  • Filifili se mea se tasi o e faia e faamalosia ai oe lava ia faaleagaga po o se mea e tasi e te le o faia. O le a se mea e mafai ona e faia e faateleina ai le aoga o lena gaoioiga e faamalosia ai oe lava ia e tetee atu ai i le amioleaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 49:28–30. Fai i le vasega e faailoa mai po o ai, e ese mai ia Moronae, na galue e puipuia ia sa Nifae mai ia sa Lamana. Faamamafa atu o le fesoasoani atu ia sa Nifae ina ia tumau ai i le amiotonu, o Helamana ma ona uso ia na fesoasoani ia i latou ina ia maua faamanuiaga ma le puipuiga mai le Alii.

Tuu atu i tamaiti se taimi e suesue ai le Alema 50:10–12. Ona tuu atu lea ia i latou e talanoa i vaaiga nei faatasi ma tamaiti o le vasega. (Afai e mafai, saunia se pepa o i ai ni vaaiga e tufa atu ao lei amataina le vasega. Afai e le talafeagai, faitau auauai ia vaaiga, tuu atu se taimi talafeagai mo le talanoaga o vaaiga taitasi.)

  1. Na “tapui [e Moronae] o vaega malolosi uma o sa Lamana”. E faapefea ona “tapui” e se tamaitai talavou se tulaga o le faitatala pe a ia faatasitasi ma ana uo i le taimi o le malologa?

  2. Na tuioloina e Moronae se puipui, po o se tuaoi, i le va o sa Nifae ma sa Lamana. Mata e faapefea ona tuioloina e se alii talavou ma se tamaitai talavou se puipui i le va o le tausia o le tulafono o le ola mama ma le laasiaina o le tulaga o le le ola mama?

  3. Na fausia e autau a Moronae ni olo e puipui mai ai lona nuu mai o latou fili. E iloaina e se alii talavou ua ia faaaluina se taimi umi tele i le faaaogaina o ala o faasalalauga faafesootai (i le initoneti pe ala i feau feaveai). O lenei amioga e foliga mai ai o le a faaitiitia ai lona popole mo lona aiga, ma o le a ia tuulafoaia ai ona tiutetauave i le aiga. O le a se mea e mafai ona ia faia e faamalosia ai ma puipuia ai ona fesootaiga ma lona aiga?

Fai i ni nai tamaiti aoga e aotele mai mea sa latou aoaoina mai i galuega na faia e Kapeteni Moronae e uiga i le ala e mafai ai ona tatou puipuia i tatou lava mai osofaiga a le fili. Ia faamautinoa o malamalama tamaiti aoga afai tatou te saunia i tatou lava, e mafai ona tatou tetee atu i osofaiga (faaosoosoga) mai le fili. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 50:1. Fesili i le vasega:

  • I le iloaina o faamanuiaga o sauniuniga a Kapeteni Moronae, o a nisi vaaiga e mafai ona tatou aoao mai lenei mau? (E “lei taofia” Moronae mai le faia o tapenaga; sa faaauau pea ona ia faamalolosia ana pa puipui, e oo lava i le taimi na foliga mai ai e le o i ai se lamatiaga faafuasei.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e talisapaia le manaomia o le faaauau pea o le faamalolosia faaleagaga, faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Ao faateleina le malosi o autau o siomia ai i tatou, po o le a lava le malosi faaleagaga lea sa i ai muamua o le a le lava. Ma po o le a lava le tuputupu ae o le malosi faaleagaga lea na tatou mafaufau i ai i le taimi muamua, o le a avanoa ia i tatou le tuputupu ae malosi. O le manaomia uma o le malosiaga faaleagaga ma le avanoa e maua ai o le a faatupulaia lea tatou tuuitiitia ai i lo tatou tulaga lamatia” (“Always,” Ensign, Oke. 1999, 9).

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

O le a ou saunia e tetee atu i faaosoosoga e ala i le …

O le a ou tu mausali pe a …

Fai i tamaiti e tusi faauma ia faamatalaga nei i totonu o a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. A uma ona tusitusi ia tamaiti aoga, faitau le saunoaga lenei mai ai Peresitene Ezra Taft Benson. (Atonu e te manao e fautuaina ia tamaiti e tusi le saunoaga lenei i totonu o a latou tusitusiga paia i talaane o le Alema 50:10–12.)

“E sili atu le saunia ma puipuia nai lo le lipea ma salamo” ( The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 285).

  • Aisea e te manatu ai e moni lenei faamatalaga? O anafea na e vaaia ai se faataitaiga o le mataupu faavae o aoaoina e lenei faamatalaga?

Faamatala atu o sauniuniga a sa Nifae na taitai atu ai i nai tausaga o faamanuiga tele ma le filemu. Faasino atu ao tuuaia e Amalekia le Atua ona o le faatoilaloina o ia, sa “faafetai atu le nuu o Nifae i le Alii lo latou Atua” (Alema 49:28).

Fai i tamaiti e mafaufau faapea e i ai se latou uo o le e nofo i se eria lea e malosi ai le taua. Na te lagona e matuai faigata lava le mauaina o le filemu ma le fiafia ona o fevesiaiga o loo siomia ai o ia. Tusi le mau faasino ma fesili lenei i luga o le laupapa: Alema 50:18–23. Fai atu i tamaiti e faitau le fuaitau lenei ma fatuai se tali e mafai ona latou tali atu ai i le latou uo. Fai atu i ni nai tamaiti e faasoa atu se mea latou te ono tau atu. O se tasi o upumoni atonu latou te faaaofia ai i a latou tali e faapea o le faamaoni i le Atua e aumaia ai le fiafia, e oo lava i le tetele o faigata. (Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.) Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia malamalama o lenei upumoni e le na o le taua e faatatau i ai ae e faapea foi i luitau faaletagata lava ia e pei o faigata tautupe, leai se galuega, maliu o se tasi e pele, faafitauli i mafutaga ma tagata o le aiga, ma mala faalenatura.

  • E tusa ma le Alema 50:18–23, aisea na aafia ai sa Nifae i se vaitaimi o le fiafia?

  • O anafea na e lagona ai le faalautele atu e le Alii o Lona mana ma faamanuiaga ia te oe mo lou usiusitai ma lou faamalosia o oe lava ia e tetee atu ai i faaosoosoga?

  • O anafea na faamanuiaina ai oe po o se tagata e te masani ai e le Alii i le oa, filemu, ma le fiafia i le ogatotonu o taimi faigata? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, mafaufau e faasoa atu se faataitaiga mai lou olaga.)

Alema 50:25–40; 51

Ua vaivai ia pa puipui a sa Nifae ma ua fetaiai Moronae ma le tetee a lona nuu

(Manatua: E tusa ai ma le umi lea ua i ai le lesona, atonu e manaomia lou aoteleina faapuupuu o le vaega o totoe o anomea. Afai e te faia lena mea, faamatala atu o loo aofia i le Alema 50:25–40 le tala o le tetee ma le maliu o Morianetona faapea ai ma le tofia o Paorana e avea ma faamasino sili. O loo ta’ua i le Alema 51 se vaega ua taua o tagata-tupu o e na taumafai e sui le tulafono ina ia faatu se tupu e pulea ia sa Nifae. E lei faamanuiaina la latou taumafaiga. I lo latou feitai i lo latou toilalo, na mumusu tagata-tupu e ave a latou auupega ina ua o atu Amalekia ma sa Lamana e tau faasaga ia sa Nifae. E tusa ma le tulafono, na manaomia e Moronae i latou e ave a latou auupega pe faasalaina. Na maua e le autau a Amalekia le tele o aai o sa Nifae ma fasiotia le toatele o sa Nifae. Ao taumafai Amalekia e maua le laueleele o Nuumau, na ia fetaiai ai ma Teanekuma ma lana autau. Na fasiotia e Teanekuma ia Amalekia ma taofia ai le oo atu o le autau a sa Lamana.)

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: O lo tatou tutu e tuufaatasia ai; o le pauu e mavaevae ai.

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 50:25–26, vaavaai mo le upu i fuaiupu taitasi lea e faamatala ai le mafuaaga o le fevaevaeai o sa Nifae.

  • O le a se mea na mafua ai le feavaevaeai o tagata?

Aotele le vaega o totoe o le Alema 50 e ala i faamatalaina o le taumafaiga a Morianetona ma lona nuu e o ese mai sa Nifae ma sosola atu i le laueleele lea sa i le itu i matu. Na popole Moronae o lenei vaevaega o le a oo atu ai i le faatoilaloina o le saolotoga mo sa Nifae. Na ia auina atu se autau, na taitaia e se tagata e igoa ia Teanekuma, e taofia mai le autau a Morianetona mai le o ese atu. Na taofia mai e le autau a Teanekuma ia autau a Morianetona mai le taunuu atu i lo latou nofoaga faamoemoeina, ma na fasiotia ia Morianetona. Na “osifeagaiga [le vaega na totoe o lona nuu] e tausi le filemu” (Alema 50:36). I se taimi e lei umi talu le tetee o Morianetona, na amatalia ai se vaeluaga matautia o le malo i totonu o le nuu o sa Nifae. Na mananao nisi o tagata sa Nifae e aveesea mai Paorana mai le nofoa faamasino ae faatuina i ai se tupu. O le vaega na totoe o tagata na mananao ina ia taofi mau pea lo latou faatulagaga faalepulega o faamasino.

Fai i tamaiti e saili i le Alema 51:5–6 mo igoa o nei vaega e lua na finau (tagata-tupu ma tagata-saoloto). Tuu atu i tamaiti aoga sina taimi e faailoa mai ai i le Alema 51:8 ia faamoemoega o tagata-tupu.

Tusi le upu moni lenei i luga o le laupapa: O vaeluaga ma finauga ma faaumatia ai lo latou filemu.

  • O faapefea ona faaalia lenei mataupu faavae i tala o fevaeaiga ma finauga o loo faamaumauina i le Alema 50 ma le 51?

  • O le a se mea e mafai ona e faia i lou aiga, i au uo, po o lou alalafaga e foia ai finauga?

  • O anafea na e vaaia ai ni faamanuiaga lea e oo mai ona o le lotogatasi e faamalosia ai se aiga po o se korama po o se vasega?

Molimau atu e uiga i na upu moni na e lagonaina le uunaiga e faailoa atu. Toe faamanatu i tamaiti aoga o lesona o le a sosoo ai o le a latou maua ai nisi avanoa e faailoa mai ai ni mataupu faavae ma aoao ai ni lesona mai fetauaiga i le va o sa Nifae ma sa Lamana.

Lolomi