Potutusi
Lesona 34: 2 Nifae 21–24


Lesona 34

2 Nifae 21–24

Faatomuaga

O le tele o valoaga a Isaia i le Tusi a Mamona e faatatau i aso e gata ai. Na ia vavalo e uiga i le Toefuataiga o le talalelei, le Perofeta o Iosefa Samita, le Afio Mai Faalua, ma le faaumatiaga o e amioleaga. Na ia muai vaai i le Alii o le a “faatu e ia se tagavai mo atunuu” e faapotopoto ai Lona nuu i aso e gata ai (tagai i le 2 Nifae 21:11–12). Na molimau mai foi Isaia o le a manumalo le Alii ia Satani ma nofotupu i le Meleniuma, o se taimi o le filemu ma le olioli.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 21:1–5, 10–12

Ua muai vaaia e Isaia le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai

Faaali atu le ata o loo Faaali atu Moronae ia Iosefa Samita i Lona Potu (62492; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 91). Faamalamalama atu ina ua faaali muamua atu Moronae ia Iosefa Samita, “na ia sii mai le mataupu sefulutasi o le Isaia, ua fai mai ua lata ona faataunuuina” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:40). O le valoaga i le Isaia 11 o loo maua foi i le 2 Nifae 21.

Ata
Ua Faaali Atu Moronae ia Iosefa Samita

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 21:1.Taulai atu lo latou gauai i le fasifuaitau “se tatupu mai le pogai o Iese.” Valaaulia i latou e faitau le leoa le 2 Nifae 21:10. Taulai atu lo latou gauai i le fasifuaitau “a’a o Iese.” Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga nei fasifuaitau. Faamalamalama atu na maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e uiga i nei fasifuaitau. Valaaulia tamaiti aoga e sue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6. Faitau leotele le fuaitau lenei. Ae e te lei faitauina, fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga ma tagai mo uiga o fasifuaitau. Atonu e te manao e tusi ia uiga nei i luga o le laupapa, e pei ona faaalia i lalo. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e tusi ia uiga nei i a latou tusitusiga paia.

Pogai o Iese—Iesu Keriso

Tatupu—o se auauna a Keriso “o le ua tuuina i ai le mana tele”

A’a o Iese—o se tagata i aso e gata ai o le a umia le perisitua ma “ki o le malo”

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogo mo le faasinomaga o le “tatupu” ma le “a’a o Iese.”

“Pe ua tatou sese ea i le faapea atu o le perofeta o loo ta’ua ii o Iosefa Samita, o le na oo mai ai le perisitua, o le na mauaina ki o le malo, ma o le na faatuina le tagavai mo le faapotopotoina o le nuu o le Alii i la tatou tisipenisione? Ma pe le o ia foi lea o le ‘auauna i aao o Keriso, o le o se vaega o lona tupuga mai e mai ia Iese faapea foi mai ia Efaraima, po o le aiga o Iosefa, o le ua tuuina i ai le mana tele’?” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 339–40).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 21:10, 12. Fai atu i le vasega e tagai mo upu ma fasifuaitau lea e faatatau ia Iosefa Samita ma le Toefuataiga o le talalelei ma le Ekalesia a le Alii. A o lei faitauina e tamaiti, atonu e te manao e faamanatu atu ia i latou o le upu tagavai e faatatau i se fu’a lea e faaaoga e avea ma nofoaga e faapotopoto i ai po o se faailoga ia faatasitasi (tagai i le lesona 32).

  • Na faapefea e le galuega a Iosefa Samita ona faataunuuina le valoaga e faatatau i le a’a o Iese?

  • O a ni auala tatou te faapotopoto ai i aso nei o ni tagata o le Ekalesia? O a ni auala tatou te sii ae ai se tagavai e fesoasoani ai i isi ia iloa le mea e faapotopoto i ai?

Molimau atu e faapea na toefuatai e le Alii Lana talalelei ma Lana Ekalesia e auala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma o loo faapotopotoina nei Lona nuu i aso e gata ai.

2 Nifae 21:6–9; 22

Ua faamatalaina e Isaia le Meleniuma

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau e faapea ua fesili atu se uo o se tagata o se isi ekalesia ia i latou po o le a so latou talitonuga e uiga i le Meleniuma. Tuu atu ia i latou e suesue le leoa le 2 Nifae 21:6–9 ma le 22:1–6, ma saili mo upumoni e mafai ona latou faasoaina atu i sea talanoaga. Valaaulia i latou e tusi o latou manatu i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Ina ia fesoasoani ia i latou e talanoaina mea na latou maua, fai atu nisi o fesili po o fesili uma nei:

  • O a ni mea o fautuaina mai i faamatalaga i le 2 Nifae 21:6–8 e uiga i tulaga o le lalolagi i le taimi o le Meleniuma?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 21:9, aisea o le a avea ai le lalolagi ma se nofoaga o le filemu i le taimi o le Meleniuma? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea i le taimi o le Meleniuma, o le a avea le lalolagi ma se nofoaga o le filemu ona o le a faatumulia i le malamalama o le Alii.)

  • E mafai faapefea e le malamalama o le Alii ona fesoasoani ia i tatou ia sili atu ona ola filemu i le taimi nei?

  • I le 2 Nifae 22:1–6, o loo faamatala ai e Isaia le agaga o tapuaiga o le a maua e tagata i le taimi o le Meleniuma. E mafai faapefea ona tatou atiaeina lena lava uiga e tasi i aso nei?

  • O a nisi o vaaiga o le Meleniuma e te fia manao e maua i lou olaga i le taimi nei lava? (Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e maua ai nisi o nei faamanuiaga i o latou olaga.)

2 Nifae 23–24

Ua aoao mai Isaia e faapea o le a faafanoina ē amioleaga ma o le a alofa mutimutivale le Alii i Lona nuu

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 23, o loo valoia ai e Isaia le faaumatiaga o Papelonia ma faatusatusa ai i le faaumatiaga o e amioleaga i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le uputomua mo “Babylon” i le Bible Dictionary. Faamalamalama atu e faapea i nisi o fuaitau o tusitusiga paia, o le upu Papelonia o loo faatatau i le amioleaga o le lalolagi. Na valoia e Isaia le faaumatiaga tele o le a oo mai i luga o e amioleaga i Papelonia ma i aso e gata ai.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa taunuuga mo e amioleaga i aso e gata ai, tuu atu ia i latou e faitau le leoa le 2 Nifae 23:1, 5–9, 11, 15, 19, ma le 22.

Faamalamalama atu na faatatau Isaia i le pa’u o Lusifelo, po o Satani, e fai ma se isi faataitaiga o le auala o le a faafanoina ai e amioleaga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 24:12–16.

  • O a ni fasifuaitau i nei fuaiupu o loo faaalia ai le faasausili o Satani?

  • E faapefea ona faamatala e le 2 Nifae 24:16 le auala o le a i ai o tatou lagona e uiga ia Satani pe a tatou vaaia o ia i le ituaiga o tagata e i ai o ia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson:

“I le fono i le muai olaga, o le faamaualuga na pa’u ai Lusifelo, ‘o se atalii o le taeao.’ (2 Ni. 24:12–15; tagai foi i le MF&F 76:25–27; Mose 4:3.) … I le fono tele i le muai olaga, sa tuu atu e Lusifelo lona manatu faatu e tauva ma le fuafuaga a le Tama sa lagolagoina e Iesu Keriso. (Tagai i le Mose 4:1–3.) Sa manao e tuuina ia te ia le mamalu atoa. (Tagai i le 2 Ni. 24:13.)I se faapuupuuga, o lona manao faamaualuga o le aveesea lea o le Atua mai Lona nofoalii. (Tagai i le MF&F 29:36; 76:28.)” (“Faaeteete i le Faamaualuga,” Liahona, Iul. 1989, 4–5).

Taulai atu le gauai o tamaiti aoga i le fetalaiga a le Alii i le faaiuga o le 2 Nifae 23:22: “O le a Ou alofa mutimutivale i lo’u nuu, ae o e amioleaga o le a fano.” Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faailoga le tautinoga lenei i a latou tusitusiga paia. (Ia matau o le laina mulimuli i lenei fuaiupu e le o i ai i le fuaiupu tutusa i le tusi o Isaia i le Lomiga a King James o le Tusi Paia. Ua fautua mai e lenei mea e faapea sa i ai i papatusi apamemea nisi o faamatalaga e le o i ai i le Tusi Paia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le i ai faatasi ma le nuu o le Alii?

Fai atu i ni nai tamaiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 24:1–7, 24–27, ia faitau feauauai i fuaiupu taitasi pe tailua. Valaaulia le vasega e tagai mo folafolaga a le Alii i Lona nuu. Uunaia i latou e fefaasoaai a latou matauga i le tasi ma le isi. Atonu e te mafaufau e tuu atu i se tamaitiiti aoga e tusi nei matauga i luga o le laupapa.

  • O a ni savali o faasoa mai e nei fuaiupu mo i latou o loo puapuagatia ona o le amioleaga o isi tagata?

  • O le a se faamaoniga o le fiafia ma le faamoemoe e te vaaia i nei fuaiupu?

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea o le a alofa mutimutivale le Alii i Lona nuu, ae o le a fano e amioleaga. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i valoaga a Isaia i le 2 Nifae 21–24 mafaufau i se tasi o savali autu o le Tusi a Mamona—e faapea o le a faamanuiaina e usiusitai ae o le a fano e le usiusitai. Molimau atu e mafai ona tatou ola i le amiotonu ma faamanuiaina i aso nei a o tatou tulimatai atu i le Meleniuma.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 21:1. “Ma o le a tupu a’e se lala mai ona a’a”

Sa faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le lala lea e ta’ua i le 2 Nifae 21:1:

“‘Faauta, e oo mai ona aso, o loo fetalai mai ai Ieova, ou te faatupuina ai mo Tavita le La laau amiotonu, e pule foi le Tupu, e manuia o ia …’ (Ier. 23:3–6). O lona uiga, o le a nofotupu le Tupu lava ia i luga o le lalolagi i le taimi o le Meleniuma o le a avea ma lala na tupu a’e mai le aiga o Tavita. O le a ia faia faamasinoga ma le faamasinotonu i le lalolagi uma ona o ia o le Alii o Ieova, o ia lava lea ua tatou ta’ua o Keriso. O lena Lala o Tavita o Keriso lea ua manino atoatoa. Ua tatau nei ona tatou iloaina ua ta’ua foi o ia o Tavita, o ia o se Tavita fou, o se Tavita e Faavavau, o le a nofotupu e faavavau i le nofoalii o lona tuaa anamua [tagai i le Ieremia 30:8–9]” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 193).

Lolomi