Potutusi
Lesona 20: 1 Nifae 19


Lesona 20

1 Nifae 19

Faatomuaga

I lenei mataupu, ua faamalamalama mai ai e Nifae faapea o nisi tagata atonu e le ava i le Atua o Isaraelu, o Iesu Keriso. I le talanoa ai faalemafaufau i lea tulaga, latou te solia Iesu Keriso i lalo o o latou vae e ala i le tuuina ai o Ia i lalo ma lē fia faalogo i Ana fautuaga. Na faamatala foi e Nifae aoaoga a perofeta anamua, o e na muai tauina mai faapea o i latou o e o le a faataunuuina le sasaina ma le faasatauroina o le Faaola, e faapea foi a latou fanau, o le a faataapeapeina ma mafatia seiiloga e liliu o latou loto i le Alii. I lena taimi, o le a manatuaina ai e le Alii feagaiga na ia osia ma o latou tama” (tagai i le 1 Nifae 19:15). Ua faamalamalama mai e Nifae faapea, na ia tusia nei mea ina ia faatauanau ai lona nuu ia manatua le Alii ma talitonu ia te Ia. Na ia aoaoina foi lona nuu ina ia faatatau tusitusiga paia ia i latou lava, ina ia fesoasoani ai ia i latou e talitonu i le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 19:1–19

Ua faamaumau e Nifae valoaga e uiga ia Iesu Keriso, ina ia fesoasoani ai i tagata e manatua lo latou Togiola

Ia sii i luga se kopi o le Tusi a Mamona. Ia aotele le 1 Nifae 19:1–4 e ala i le faamalamalamaina faapea na poloaiina Nifae e faia ni seti se lua o papatusi—tasi e faamaumau ai se talafaasolopito (faalelotu) ma le isi mo se talafaasolopito o lona nuu. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 19:3,5, –6. Fai atu i le isi vaega o le vasega e vaavaai po o le a le mea na fai mai ai Nifae e uiga i mea “paia”.

  • O le a le mafuaaga na tuuina mai e Nifae mo le tausiaina o se talafaamaumau o mea paia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 19:7. A o le’i faitauina, faamalamalama atu faapea i lenei fuaiupu, o le faaupuga “O le Atua o Isaraelu” e faasino ia Iesu Keriso. O loo aofia ai foi i le fuaiupu le upu meanoa, lea e uiga o le “leai o se mea”. O le ta’ua o se tasi o se meanoa, o le faia lea o se tagata faapei e leai sona taua.

  • Ina ua mae’a ona ia faapea mai o le a ia tusia na o mea ia e paia, o le a le mea na amata e Nifae ona tusitusi faatatau i ai?

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 19:7, e faapefea ona solia i lalo e isi tagata le Faaola i o latou vae, pe “ta’ua o ia o se meanoa”?

  • E faapefea ona avea le tetee e faalogologo i le fautuaga a le Alii ona pei o le tuuina o Ia o se meanoa, po o le soliina o Ia i lalo o vae o se tasi?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 1 Nifae 19: 8–10. F Fai atu i le vasega e vaavaai mo auala e faia ai e tagata le Faaola o se meanoa i le taimi o Lana auaunaga faaletino. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka upu ma faaupuga latou te mauaina)

  • O a auala na taulimaina ai e tagata le Faaola o se meanoa i le taimi o Lana auaunaga faaletino?

  • O a ni faamatalaga o i totonu o nei fuaiupu o loo faaalia ai faapea e le vaai le Faaola ia i tatou faapei “o se meanoa”? (E tatau ona malamalama tamaiti aoga faapea na mafatia le Faaola i mea uma na Ia faia “ona o lona agalelei alofa ma lona talitiga i le fanauga a tagata.”)

  • A o e manatunatu e uiga i nei fuaiupu, o a ou lagona e uiga i le Faaola?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 1 Nifae 19:13,14, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na tauina mai e le perofeta o Senosa o le a avea ma mafuaaga mo i latou o e faasatauroina le Faaola (ma a latou fanau) e “sasaina i latou e tagata uma.”

  • O a mafuaaga na tuuina mai e Senosa mo i latou o e na faasatauroina le Faaola (ma a latou fanau) faapea o le a “sasaina i latou e tagata uma”?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Ua latou liliu ese o latou loto.

  • O le a sou manatu o le uiga o le liliu ese o le loto o se tasi mai le Alii?

A uma ona tali mai tamaiti aoga, fai atu i le vasega e te manao i nisi tamaiti aoga e fesoasoani e faaali mai pe faapefea ona faatatau lenei faaupuga ia i tatou i aso nei. Valaaulia nisi o tamaiti aoga e o mai i luma i le laupapa. Fai atu ia i latou taitoatasi e tusi se faataitaiga o se gaoioiga lea atonu e faaalia ai se tagata ua liliu ese lona loto mai le Alii. Ona fai atu lea ia i latou e faamalamalama po o a nisi o taunuuga atonu e mafai ona tupu mo le liliuina ese o le loto o se tasi i le auala na latou lisiina. (Mo se faataitaiga, atonu e tusia e se tamaitiiti aoga le taofi le suesueina o tusitusiga paia ona faamalamalama lea faapea o se tasi o taunuuga o lenei gaoioiga o le faaitiitiaina o le gafatia e maua faaaliga.)

Pe a uma ona faamalamalama mai e nisi o tamaiti aoga a latou faataitaiga, fai atu i le vasega faapea, e tusa lava po o le a le mafuaaga tatou te liliu ese ai o tatou loto mai le Alii, e mafai ona tatou filifili e toe liliu atu o tatou loto ia te Ia. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 19:14–17, ma vaavaai atu mo folafolaga a le Alii ia i latou o e o toe liliu atu o latou loto ia te Ia.

  • O afea e faataapeapeina ai e le Alii Isaraelu? (Pe a latou liliu ese o latou loto mai ia te Ia.)

  • O afea e toe faapotopotoina ai e le Alii Isaraelu? (Pe a toe liliu atu o latou loto ia te Ia.)

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a ia faia mo i latou o e le toe liliu ese o latou loto mai ia te Ia?

  • O le a sou manatu o le uiga faapea o le a manatuaina e le Alii nei tagata ma feagaiga na Ia osia ma o latou tama?

Fesoasoani atu i tamaiti aoga ia malamalama faapea sa le’i faagaloina e le Alii nei tagata. Sa latou ola i se auala lea na le mafai ai e Ia ona faalauteleina atu ia i latou faamanuiaga o le talalelei. A o liliu atu loto o a latou fanau ia te Ia, ua folafola mai e le Alii o le a Ia manatuaina i latou, faapotopotoina mai i latou i Lana Ekalesia, ma faalautele atu faamanuiaga uma o le talalelei ia i latou.

  • O le a sou manatu o le uiga o folafolaga o i fuaiupu 15–17 mo i tatou? (O se tasi o manatu e tatau ona maua mai lenei talanoaga o le faapea a o tatou liliu atu o tatou loto i le Alii, o le a Ia faamamaluina feagaiga na tatou osia ma Ia.)

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i fesili nei ma tusi tali i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. (Atonu e te manao e tusi fesili i luga o le laupapa.)

  • O a ituaiga o gaoioiga e faaalia ai ua liliu atu o outou loto ma lou aiga i le Alii?

  • O anafea na fesoasoani ai ia ituaiga gaoioiga ia te oe ma lou aiga e maua faamanuiaga a le Alii?

Mafaufau e valaaulia ni nai tamaiti aoga toalaiti e faasoa mai a latou tali i le vasega. Faamanatu ia i latou e le manaomia le faasoa mai o aafiaga tau le tagata lava ia, po o mea e le tatau ona faalauaiteleina.

Faamalamalama faapuupuu atu faapea na faatatau e Nifae lana talafaamaumau mo tagata uma o le aiga o Isaraelu—e aofia ai ma i tatou. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 1 Nifae 19:18,19, ma fai atu i le vasega e saili mea na manao Nifae e faatauanau i tatou ina ia faia. Molimau atu faapea, a o tatou manatuaina le Alii ma liliu atu o tatou loto ia te Ia, na te faalautele mai ia i tatou faamanuiaga o Lana talalelei.

1 Nifae19:20–24

Ua faamalamalama mai e Nifae le mafuaaga na ia faaaogaina ai tusitusiga paia anamua e aoao ai lona nuu

Faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, na toe siitia mai se lauga na tuuina atu i faiaoga o mataupu faalelotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia:

“O le a ou faia lenei folafolaga ia te outou e uiga i le faitauina o le Tusi a Mamona: O le a e tosina atu i ai ao e malamalama o loo faapea ona faaaofia ai e le Alii i totonu Lana savali mo oe. O Nifae, Mamona, ma Moronae sa latou silafiaina lena mea, ma o i latou o e na tuufaatasia le Tusi a Mamona na latou tuuina ai ni savali mo oe. Ou te faamoemoe ua outou maua le lototele e faapea, o le tusi na tusia mo tagata o a outou vasega. O loo i ai ni savali faigofie, ma tuusao mo i latou, o le a faapea ona tauina atu ai ia i latou le ala latou te suia ai. O le mea lena ua faatatau i ai lenei tusi. O se molimau i le Alii o Iesu Keriso ma le Togiola ma le ala o le a mafai ai ona aoga i o latou olaga. O le a outou maua se aafiaga i lenei tausaga e lagonaina ai le suiga lea e oo mai e ala mai i le mana o le Togiola ona o le suesueina o lenei tusi” (“O Le a Suia e le Tusi a Mamona Lou Olaga,” Liahona, Fep. 2004, 15).

  • A o e suesueina le Tusi a Mamona, e faapefea ona fesoasoani le iloaina faapea o Nifae, Mamona, ma Moronae na faaaofiaina savali mo oe?

Faasoa atu faamatalaga nei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

“O le Tusi a Mamona na tusia mo i tatou i ona po nei. O le Atua lava e ona lenei tusi. O se tala faamaumau o se nuu ua toilalo, na tuufaatasi e ni tagata musuia e avea ma faamanuiaga ia i tatou i aso nei. O ia tagata, latou te lei vaai lava i lenei tusi —ae na tusia faapitoa lava mo i tatou. O le perofeta anamua o Mamona, lea o loo faaigoaina ai le tusi i lona igoa, na ia otootoina le tele o tusitusiga anamua. O le Atua, o le e iloa le amataga ma le faaiuga, na ia tau atu ia Mamona, mea e tatau ona aofia ai i ana tusitusiga lea o le a manaomia i o tatou nei aso ” (“O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Aok. 1975, 22).

“Afai na latou vaai i o tatou aso ma latou filifili mea e sili ona taua mo i tatou, pe le o se pogai sili ea lena ona taua e tatau ai ona tatou suesue ma aoao i le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava, ‘o le a le pogai na musuia ai e le Alii Mamona (po o Moronae po o Alema) ia tuu lena mea i lana tusi? O le a se lesona e mafai ona ou aoaoina mai lena mea e fesoasoani ia te au ou te ola ai i nei aso ma nei ona po?’” … (“O Le Tusi a Mamona—O le Maa’au’au o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 6).

Valaaulia le vasega e faitau le leoa le 1 Nifae 19:22–23 ma vaavaai mo le faamatalaga a Nifae e uiga i le auala na ia fesoasoani ai i ona uso e saili savali mo i latou lava i totonu o tusitusiga paia.

  • O le a le taunuuga na faamoemoeina e Nifae mai le faatatauina o tusitusiga paia ia te ia lava ma lona nuu?

  • O le a le uiga o le upu pōlōfiti?(aoga, itulelei, faasiliga taua.)

Ia saunia le siata lenei i se pepa e tufa atu, pe faapipii i luga o le laupapa ma fai atu i tamaiti aoga e kopi i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Fatatauina o Tusitusiga Paia ia i Tatou Lava Ia

Faatatauina o Upumoni Faaletusitusiga Paia

O le a le tulaga po o le mea na tupu o loo faamatalaina i le mau?

E faapefea ona pei lenei mea o se tulaga i lo’u olaga, po o le lalolagi ua siomia ai a’u?

O le a le upumoni po o le savali ua aoao mai i totonu o lenei mau?

E faapefea ona ou galue faatatau i lenei upumoni, po o le savali i lo’u tulaga?

Faailoa atu le siata e ala i le faamalamalamaina atu faapea o le faatatauina o lona uiga o le faatusatusa. O le faatatauina o tusitusiga paia ia i tatou, o lona uiga o lo tatou faatusatusaina lea o se mea na tupu i totonu o tusitusiga paia i se tulaga i o tatou lava olaga, po o le lalolagi o loo siomia ai i tatou. O le mafai ona iloa o mea e tutusa ai mea na tutupu i totonu o tusitusiga paia ma tulaga i o tatou lava olaga, e saunia ai i tatou e saili ma faaaoga upumoni faaletusitusiga paia. O ia upumoni tutusa na faaaogaina e tagata ua tatou faitau i ai i totonu o tusitusiga paia, e mafai ona faatatau ia i tatou, pe a tatou i ai i tulaga tutusa faapena.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama pe faapefea ona faatatauina mai, e taitai atu ai i le faaaogaaga, valaaulia i latou e faauma a latou siata, a o e iloiloina faatasi ma i latou le uluai mau tauloto o le Tusi a Mamona,, 1 Nifae 3:7. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 1 Nifae 3:7.

  • O a mea na tutupu lea na tali atu i ai Nifae, ina ua ia fai atu upu nei? (Sa fesiligia o ia e se perofeta —lona tama, o Liae—e toe foi atu i Ierusalema e aumai papatusi apamemea. Na muimui ona uso e uiga i le faigata o lenei galuega.)

  • Na faapefea ona tutusa le mea na tupu ia Nifae ma se tulaga i lou olaga? O anafea na faamoemoe mai ai le Alii ia te oe e faia se mea faigata?

  • O le a le upumoni na fesoasoani ia Nifae i lona tulaga? (Na iloa e Nifae faapea, o soo se taimi lava e tuuina mai ai e le Alii se poloaiga i Ana fanau, na te saunia lava se auala mo i latou e faataunuu ai.)

  • O le a le mea e mafai ona e faia ina ia faatinoina ai lenei upumoni i lou tulaga?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga toaitiiti e faasoa mai le auala na latou faatatauina ai le 1 Nifae 3:7 ia i latou lava, ma pe faapefea ona mafai ona latou faaaogaina i o latou olaga. (Faamanatu ia i latou e le manaomia ona latou faasoaina mai faamatalaga e tau le tagata lava ia, pe le tatau ona faalauaiteleina.)

Ina ia faaiuina le lesona, toe uu i luga se kopi o le Tusi a Mamona. Faamanatu i tamaiti aoga faapea na talitonu Nifae o ana tusitusiga e uiga i le Faaola e paia ma e taua tele ia te ia ma isi. Uunai tamaiti aoga e suesue tusitusiga paia ma vaavaai mo savali ua tuuina e le Alii ma ana perofeta i totonu mo i tatou. Molimau atu faapea a o tatou faatatauina tusitusiga paia ia i tatou lava, o le a tatou aoao ma manuia mai ai.

Uunai tamaiti aoga e suesue tusitusiga paia mo i latou lava, ma saili mau e mafai ona latou faatatauina ia i latou lava. Atonu latou te taumafai e tuuina o latou igoa i totonu o nisi o fuaiupu ma faitau ia fuaiupu, e pei lava o loo fetalai tuusao atu le Alii po o Ana perofeta ia i latou. Mo se faataitaiga, atonu latou te faitauina le vaega muamua o le 2 Nifae 31:20 faapenei: “O le mea lea, e tatau ai [tuu i ai le igoa] ona e fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso.”

Atonu e te manao e tuuina atu ni kopi o le siata, e leai se mea o i ai, mo tamaiti aoga e faaaoga i le aiga. Valaaulia i latou e o mai i le isi vasega ua saunia e faasoa mai pe faapefea ona latou faatatauina tusitusiga paia ia i latou lava, ma pe faapefea ona latou aoao ma manuia mai ai lea aafiaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 19:10-16. Senoka, Neuma, ma Senosa

Na siitia mai e Nifae tusitusiga a Senoka, Neuma, ma Senosa. O i latou nei o perofeta o le Feagaiga Tuai, o e ana valoaga e uiga ia Iesu Keriso ia na faamaumauina i luga o papatusi apamemea; o le mea lea, tatou te iloa ai na soifua i latou a o le’i oo mai i le 600 TLM. Sa latou saunoa e uiga i le soifuaga ma le auaunaga a le Mesia, ma le taunuuga o le aiga o Isaraelu (tagai foi i le Helamana 8:19–20). Ana le seanoa le Tusi a Mamona, atonu o le a tatou le iloaina se mea e uiga i nei perofeta e toatolu, po o a latou molimau e uiga ia Iesu Keriso.

Lolomi