Potutusi
Lesona 112: Helamana 11–12


Lesona 112

Helamana 11–12

Faatomuaga

O mataupu e 11 ma le 12 i le tusi a Helamana e aofia ai tausaga e 14 o le talafaasolopito o sa Nifae lea sa uia ai e le nuu se taamilosaga o le amiotonu ma le amioleaga. O lenei talafaasolopito ua faaalia ai le mafai ona vave galo i tagata le Alii ma le auala Na te aoaiina ai i latou ina ia fesoasoani ia latou salamo ma toe foi atu ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 11

Na ui atu sa Nifae i se taamilosaga o le amiotonu ma le amioleaga

Tusi le ata lenei i luga o le laupapa. Faamatala atu o lenei ata ua faatusa i ai le mea e masani ona ta’ua o le taamilosaga o le faamaualuga.

Ata
Righteous Cycle

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau po o le a se mea latou te tusia mo le elemene lona fa o le taamilosaga. Tuu atu i tagata o le vasega e talanoa i ni tali e ono i ai. A uma sina taimi o talanoaga, tusi le Lotomaualalo ma le Salamo i autafa o le numera 4 o le ata. Faamatala atu o le gaoioiga i mau o loo i lalo o le a faaalia ai le ala na uia ai e tagata o le Tusi a Mamona lenei taamilosaga. Ia ta’u atu o lenei taamilosaga e masani ona vaaia i faapotopotoga toatele, ae e mafai foi ona atagia ai ni mamanu i olaga o aiga ma tagata taitoatasi.

Faamanatu atu i tagata o le vasega, e ui ina ua uma ona ta’u atu e Nifae i tagata e uiga i le maliu o lo latou faamasino sili, “sa latou faamaaa o latou loto ma lē faalogo i fetalaiga a le Alii” (Helamana 10:13). I le faaiuga o le tausaga lona 71 o le nofoaiga a faamasino, sa “fevaevaea’i [le nuu] e faasaga ia i latou lava ma amata ona fasioti e le tasi le isi i le pelu” (Helamana 10:18).

  • I le taimi lea, o fea tou te manatu sa i ai Nifae i le taamilosaga o le faamaualuga?

A o le’i amataina le vasega, tusi le siata lenei i luga o le laupapa. Aua nei aofia ai tali o loo faatusilima i le koluma lona tolu ma le fa. Afai e mafai, fai se kopi o le siata e tufa atu mo tamaiti taitoatasi. Afai e le mafai, fai atu ia i latou e kopi le siata i api po o api talaaga o suesuega o tusitusiga paia.

Faataitaiga auala e faatumu ai le siata e ala i le galulue faatasi o se vasega i le laina muamua. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 11:1–2 . Fai atu i le vasega e fai se otootoga puupuu o le tulaga o le nuu e pei ona faamatalaina i nei fuaiupu. Tusi a latou tali i luga o le siata. Ona fai atu lea i tagata o le vasega e sue po o le fea le tulaga po o tulaga o le taamilosaga sa i ai le nuu. Tusi a latou tali i luga o le siata.

A malamalama tagata o le vasega i le auala e faatumu ai le siata, tuu atu loa se taimi latou te faia ai. Atonu e te fai atu ia i latou e galulue taitoatasi, taitoalua po o ni vaega toalaiti, pe faatasi foi o se vasega.

Tausaga o le nofoaiga a faamasino

Fuaiupu i le Helamana 11

Faamatalaga o le tulaga o le nuu.

Tulaga i le taamilosaga

72–73

1–2

Faateteleina finauga ma taua, ma faaauau ai e le vaega faalilolilo o le au faomea le galuega o le faatafunaga.

2, 3

73–75

3–6

Ona o le talosaga a Nifae i le Alii, sa suia ai le taua i le oge, ma e faitau afe sa amata ona fano i le fiaaai.

2, 3

75

7–11

Ua amata ona manatua e le nuu le Alii ma faamaualalo i latou lava, ma latou faaumatia le vaega a Katianetona mai ia i latou.

3, 4

76

17–20

Ua olioli tagata ma viia le Atua. Ua amiotonu, ma ua amata ona toe manuia.

4, 1

77–79

21–23

Ua toe faafoi mai le manuia ma le filemu. Ua itiiti finauga, ma ua foia e ala i faaaliga ma aoaoga o le talalelei.

1

80

24–26

Ua amata ona toe faamaualuluga, feita, ma amioleaga tagata. Ua toe i ai se vaega amioleaga o le au faomea i totonu o le nuu, ma a latou fasiotiga tagata ma fuafuaga faalilolilo.

2, 3

80–81

27–35

Ua faatupu e le au faomea le faamalepega ma le faatafunaga, ma ua le mafai e autau a sa Nifae ma sa Lamana ona faatamaiaina le vaega amioleaga. Ua fasiotia e le au faomea le toatele o tagata ae ave faatagataotaua nisi o tagata e aofia ai fafine ma tamaiti, i le vao. O faigata e taitai atu ai tagata e manatua le Alii.

3, 4

A lava le taimi sa tuu atu i tagata o le vasega e faatumu ai le siata, fai atu ia i latou e lipoti atu mea sa latou aoaoina mai le gaoioiga. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • E tusa ai ma le Helamana 11:4, aisea na tatalo ai Nifae mo se oge? (Sa faamoemoe o ia o se oge o le a taitai atu ai tagata e manatua le Alii ma salamo.)

  • O le a se mea na ono fai e tagata e aloese ai mai le vaega “puapuagatia ma le faatamaiaga” o le taamilosaga?

E mafai e tagata o le vasega ona tuuina atu ni tali lelei i le fesili lenei. Ia mautinoa latou te faailoa atu le mataupu faavae lenei: E ala i le lotomaualalo ma le salamo, e mafai ai ona tatou aloese mai le faamaualuga ma le faatamaiaga. Ia ta’u atu na ono mafai lava e sa Nifae ona aloese mai le vaega lona lua ma le tolu o le taamilosaga. Na ono mafai lava ona latou ola amiotonu ma faamaualalo e le aunoa, salamo e aunoa ma le faatuai i soo se taimi latou te agasala ai. Ana faapea latou te ola i lenei faiga, o le a latou oo lava i nisi o tofotofoga, ae semanu o le a le manaomia ona latou feagai ma le leaga o puapuaga ma le faatamaiaga na oo mai ona o lo latou amioleaga.

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 11:36–37. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faalogologo mo le suiga sa tupu i se taimi puupuu lava.

  • O le a le umi ina ua uma le manatuaina o le Alii sa i ai sa Nifae seia toe “matutua foi mo le faafanoga”? (Fa tausaga.)

  • O le a le tulaga o le taamilosaga o le faamaualuga o loo faamatalaina i le faaiuga o le Helamana 11?

Fai atu i tagata o le vasega e sue ma mafaufau e uiga i ni taimi faapitoa sa latou vaaia ai lenei taamilosaga i se tulaga i o latou lava olaga po o olaga o tagata latou te iloa. Fai atu ia i latou e manatunatu loloto i mea e mafai ona latou faia e aloese ai mai le vaega lona lua ma le tolu o le taamilosaga. Uunaia i latou e tusi ni manatu faapitoa latou te maua a o latou manatunatu loloto.

Helamana 12

Ua faamatala mai e Mamona le mafuaaga e aoai ai e le Alii ia tagata.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: “Ma ua faapea ona tatou vaai ai …” Faamatala atu sa faaaoga e Mamona lenei fuaitau e faailoa ai lesona ia aoaoina mai tala sa ia tusia.

  • E tusa ai ma le Helamana 11, e faapefea ona e faaumaina lenei faamatalaga?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 12:1, ma fai atu i le vasega e vaai mo le auala sa faauma ai e Mamona le faamatalaga.

  • O le a le uiga ia te oe o le fuaitau “lē maumaututu foi o loto o le fanauga a tagata”?

  • O le a le mea e fesoasoani i lou loto ia tumau i le tuuto atu i le Alii?

Fai atu i tagata o le vasega e suesue filemu i le Helamana 12:2–3, ma vaai mo isi lesona sa manao Mamona ia tatou iloa mai lenei talafaasolopito o sa Nifae. Faamanatu atu i tagata o le vasega e masani ona faaaoga e Mamona ia fuaitau e pei o le “e mafai ona tatou vaai” (fuaiupu 2) ma le “ua faapea ona tatou vaai” (fuaiupu 3) ina ua ia faasoa mai upumoni e mafai ona tatou aoao mai tala i tusitusiga paia.

  • I au lava upu, o a lesona sa manao Mamona ia tatou aoaoina? (E ono tuuina atu e tagata o le vasega ni tali e pei o nei: Afai tatou te le faaeteete, e mafai e lo tatou manuia ona taitai atu i tatou e faagalo le Alii; e aoai e le Alii ia Ona tagata ina ia faaosofia ai i latou ia manatua o Ia.)

  • Aisea e te manatu ai e galo i isi taimi i tagata ua faamanuiaina le Alii?

  • Aisea e te manatu ai e manaomia e tagata i nisi taimi le aoaiina ona faatoa latou manatua lea o le Alii? (Atonu e manaomia lou faamatala atu o le uiga o le upu aoai o lona uiga ia faasa’o se tasi e ala i se faasalaga po o se ituaiga o puapuaga.)

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu loloto i le fesili lea:

  • O a ni auala e ono aoai ai i tatou e le Alii i aso nei?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tali lenei fesili, faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E tolu faamoemoega o aoaiga faalelagi: (1) ia faaoleole i tatou ia salamo, (2) ina ia faamamaina ma faapaiaina i tatou, ma le lona (3) i taimi e toe faatonutonu ai o tatou ala o le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala e sili atu ona lelei” (“Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 98).

  • E faapefea ona avea aoaiga a le Alii ma faamaoniga o Lona alofa?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 12:4–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo ni uiga faaalia e faigata ai i tagata ona manatua le Atua. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea latou te maua.

Faamatala atu sa faamatalaina e Mamona tagata sa mumusu e avea le Alii ma o latou taiala ua “oo lava i le efuefu o le eleele ua latou maualalalo ifo ai” (Helamana 12:7). Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 12: 7–8.

  • Aisea ua faapea ai o na ituaiga tagata ua “oo lava i le efuefu o le eleele ua latou maualalalo ifo ai”? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama sa le’i aoao mai Mamona e faapea, o tagata e itiiti ifo lo latou taua i le Tama Faalelagi nai lo le efuefu o le eleele. Ae, sa ia tatai atu manatu i le mea moni e faapea, o le efuefu o taimi uma lava e usitai ai i le poloai mai o le Atua, ae o le tagata e tele lava ina le usiusitai.)

Otooto le Helamana 12:9–22 i le ta’ua e faapea, i nei fuaiupu ua faamanatu mai ai e Mamona ia i tatou e uiga i le mana sili o le Alii—e mafai e le Alii ona poloai atu i elemene faaletino e minoi pe suia ma e mafai ona Ia faatupuina ia vavae ese se tagata agasala mai Lona afioaga. Fai atu i tagata o le vasega e suesue i le Helamana 12:23–26, ma vaavaai mo faamaoniga ua faaalia ai o i tatou e sili atu lo tatou taua nai lo le efuefu o le eleele. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga ia upu ma fuaitau e taua ia i latou.

  • O le a le meaalofa e mafai ona tatou maua pe a tatou salamo ma faalogo i le siufofoga o le Alii?

  • E mafai faapefea ona avea lenei mea ma faamaoniga o lo tatou taua i le Atua?

Tusi i luga o le laupapa ia faamatalaga nei e le o uma: Fai atu i tagata o le vasega e tusi i totonu o api po o api talaaga o suesuega i tusitusiga paia, se faaumaga mo le lesona o le aso e ala i le faaumaina o faamatalaga nei.

Ma ua faapea ona tatou vaaia i le Helamana 11–12 e …

Ma o lea o le a ou …

Molimau atu a tatou manatua le Alii, faalogo i Lona siufofoga, ma salamo, ua tatou faaali atu lo tatou lotomaualalo ma faatuatua ia te Ia. A uma, Na te tausia Lana folafolaga e faamanuia ma tauia i tatou, ma mulimuli ane tuuina mai ia i tatou le ola faavavau.

Lolomi