Potutusi
Lesona 19: 1 Nifae 18


Lesona 19

1 Nifae 18

Faatomuaga

I le mulimuli ai i le taitaiga a le Alii, na faamae’aina e Nifae ma isi le fausiaina o le vaa, ma agai atu ai loa mo le laueleele folafolaina. I le taimi o la latou faigamalaga, na tetee ai Lamana ma Lemuelu ma atalii o Isamaeli i le Alii. Ina ua aoaiina i latou e Nifae, na saisai e Lamana ma Lemuelu o ia i maea. O le taunuuga o lena mea, na le toe galue le Liahona, ma sa le mafai ai ona latou iloa le mea e tatau ona agai i ai le vaa. Ina ua faamata’uina e se matagi malosi ola o tagata uma na i luga o le vaa, sa latou salamo ma faasaolotoina Nifae. Na tatalo Nifae ina ia faamaluluina le matagi, ma toe taitaiina e le Alii la latou malaga agai atu i le laueleele folafolaina.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 18:1–8

Ua sauni le aiga o Liae e folau atu i le laueleele folafolaina

Tusi le mana o le Alii ma le o a’u taumafaiga i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga e manatunatu i se faafitauli o loo latou faafeagai i le taimi nei. Valaaulia i latou e filifili pe o le (mana o le Alii po o a’u taumafaiga) atonu o le a sili atu ona foiaina ai le faafitauli, ma fai atu ia i latou e faamalamalama pe aisea. Pe a uma sina talanoaga puupuu, valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo auala i le 1 Nifae 18 e mafai ai ona fesoasoani le faataitaiga a Nifae e faafetaiaia luitau o loo feagai ma i latou.

Ata
Ua Taunuu Liae ma Ona Tagata i le Nuu o le Folafolaga

Faaali atu le ata Ua Taunuu Liae ma Lona Nuu i le Laueleele Folafolaina (62045; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 71).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 18:1–8. Fai atu ia i latou e vaavaai mo (1) mea na faia e Nifae ma lona aiga e saunia ai mo la latou malaga i le laueleele folafolaina ma le (2) o le mea na faia e le Alii e fesoasoani ai ia i latou.

  • Aisea e te manatu ai e matua taua le mauaina e Nifae o faaaliga “mai lea taimi i lea taimi”?

  • I le 1 Nifae 18:2–3, o le a le sootaga ua e vaaia i le va o gaoioiga a Nifae ma le fesoasoani na ia mauaina mai le Alii?

  • Na faapefea e le taitaiga a le Alii ma taumafaiga lava a Nifae ia, ona tau fai taua uma i le faamae’aina o le vaa ma le faataunuuina ai o le malaga i le laueleele folafolaina?

Fai atu i tamaiti aoga e otooto ni nai mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a Nifae. A uma loa ona maua e tamaiti aoga sina avanoa e saili ai upumoni ua latou aoaoina, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Ina ia faataunuuina le mea ua poloai mai ai le Alii, e manaomia lo tatou saili atu mo Lana fesoasoaniga ma tuuina atu la tatou lava taumafaiga.

  • O anafea na e mauaina ai le taitaiga po o le faasinoga mai le Alii, ma faapea foi ona manaomia ai le tuuina atu o la oe lava taumafaiga, ina ia mafai ai ona tausia se tasi o Ana poloaiga?

Valaaulia tamaiti aoga e faamaumau tali a i latou taitoatasi i le fesili o loo i luga, i totonu o a latou api talaaga po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega.

Faasino atu faapea, tatou te manaomia uma lava le fesoasoaniga a le Atua ina ia usitaia Ana poloaiga ma mulimuli i alafua o le talalelei ua faatulaga mai i totonu o le Mo le Malosi o le Autalavou. (Atonu e te manao ia mauaina se kopi o le tamai tusi Mo le Malosi o le Autalavou ma iloiloina a o le’i amata le vasega.) Uunai tamaiti aoga e saili se poloaiga po o se alafua o le talalelei latou te manaomia moni ai lava le fesoasoaniga a le Atua ina ia usitaia. Tuu atu ia i latou se taimi e tusi ai i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga i le (1) o le a le mea e mafai ona latou faia e sailia ai le fesoasoaniga a le Alii ina ia usitaia, ma le (2) o a taumafaiga a le tagata lava ia e manaomia ona faia ina ia usitaia ai.

1 Nifae 18:9–25

Na taitaiina e Lamana ma Lemuelu le tetee lea na faafaigata ai le malaga agai i le laueleele folafolaina

Fai atu le fesili lenei:

  • O le a sou manatu o nisi o mafuaaga tatou te fetaiai ai ma faigata?

A uma sina talanoaga, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder L. Whitney Clayton o le Fitugafulu. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mafuaaga e tolu ua tuuina mai e Elder Clayton mo faigata tatou te fetaiai:

“I se vaaiga lautele, o a tatou avega e oo mai i ni faapogai se tolu. [1] O nisi avega o taunuuga masani ia o tulaga o le lalolagi o loo tatou ola ai. O ma’i, le atoatoa le malosi o le tino, o afa, ma mafuie, lea e oo mai i lea taimi ma lea taimi, e le ona o so tatou lava faaletonu. …

“[2] O isi avega, e faaee mai i o tatou luga ona o amio le taupulea a isi tagata. O sauaga ma mea ua fai ma vaisu e mafai ona avea ai o tatou aiga ma soo se mea ae le o se lagi i le lalolagi mo tagata taumamaina o le aiga. O le agasala, aganuu sese, amioleaga, ma soligatulafono ua toatele tagata ua aafia ai i le olaga. …

“[3] O a tatou lava mea sese ma faaletonu e mafua ai le tele o o tatou faafitauli, ma tuu ai avega mamafa i o tatou tauau. O le avega aupito mamafa tatou te tuuina i o tatou lava luga o le avega o agasala” (“Ina ia Mama a Outou Avega,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 12–14).

Tusi i luga o le laupapa le (1) tulaga o le lalolagi, (2) amioga le taupulea a isi, ma le (3) o a tatou lava mea sese ma faaletonu.

Faamalamalama atu faapea, ina ua faatoa amata e le aiga o Liae la latou malaga i luga o le vasa, na faia e Lamana, Lemuelu, ma isi ni filifiliga sese lea na taunuu ai i faigata mo tagata uma lava sa i ai i luga o le vaa. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 18:9. Uunaia tamaiti aoga e sii i luga o latou lima pe a faalogo atu i se faataitaiga o se tasi o loo faia se filifiliga sese.

  • O le a se filifiliga sese na faia e Lamana, Lemuelu, atalii o Isamaeli, ma a latou ava? Aisea na avea ai o se filifiliga sese?

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea e le leaga le sisiva, faalogologo i musika, po o le mauaina o le fiafia, ae o lenei fuaiupu ua faailoa mai ai faapea o Lamana, Lemuelu, ma isi na faia nei mea “ma le le migao tele” (1 Nifae 18:9). Faamalamalama atu faapea i lenei fuaiupu, o le upu le migao e faasino i le tulaga o le faatuaupua po o le paaa. E mafai e le tiapolo ona faaaogaina siva, musika, ma le ala tatou te tautatala ai e faaleagaina ai o tatou loto ma mafaufau, ma faia ina ia tatou le maua ai le mafutaga ma le Agaga Paia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 18:10.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 18:10, o le a le mea na popole ai Nifae e ono tupu, pe afai e le salamo i latou o e na tetee?

  • O le a le mea na faia e Nifae ina ia taumafai ai e fesoasoani ia i latou? (Atonu e fesoasoani mo tamaiti aoga le iloa faapea o le upu faamamalu o lona uiga o le lotonaunau.)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe faamata e faapefea ona latou tali atu pe a fai mai se tagata o le aiga po o se taitai o le Ekalesia ia i latou e sui le musika o loo latou faalogologo i ai, o le auala o latou sisiva ai, po o le auala o latou tautatala ai. Uunaia i latou e mafaufau loloto, pe faamata o le a latou malilie e faalogo ma suia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 18:11.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 18:10–11, na faapefea ona tali atu Lamana ma Lemuelu i le fautuaga a Nifae?

  • Aisea na faatagaina ai e le Alii Lamana ma Lemuelu e saisai ia Nifae?

Valaaulia nisi o tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 18:12–14, 17–19. Fai atu i tamaiti aoga e vaavaai mo upu ma faaupuga ia e faaalia ai taunuuga o amioga a Lamana ma Lemuelu. Valaaulia tamaiti aoga e saili mataupu faavae o le talalelei e mafai ona latou aoaoina mai lenei tala. O se tasi o tali atonu e faapea o le agasala e taitai atu ai i le mafatia mo i tatou lava, ma o nisi taimi e mo isi foi. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga lenei mataupu faavae, atonu e te manao e fai atu ni fesili faapenei:

  • Na faapefea ona avea gaoioiga tetee a le toalaiti e aafia ai le vaega atoa?

  • E faapefea ona faalavelave ia filifiliga le poto po o le tetee i lo tatou gafatia e maua faaaliga?

I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faitauina le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ua matou vaaia uiga faaaloalo ma le le faaaloalo i totonu o le Ekalesia. E ui ina toatele e ao ona tuuina atu i ai le faamalo, a e ua solomuli malie lava i tatou i tua. E i ai se pogai ua matou matua atugalu loloto ai lava.

“Ua faateleina le pisapisao o le lalolagi. O lavalava ma teuga ma amioga ua sili atu le le pulea ma sili atu le faainaelo ma palapala. O musika malomaloa … ma a latou faaupuga mataga ua pasae mai i fafo o latou leo i mea faaleotetele. … O ia tu ma amioga eseese ua taliaina e le lautele ma ua faatosinaina a tatou autalavou. …

“O lenei taaiga i leo leotetele malomaloa, agai i le tele o le fefinauai, le taofiofia, le faamamalu ma le le faatulagaina, e le o se mea tupu fua pe o ni uiga taumamaina pe le afaina foi.

“O le faatonuga muamua lava e tuuina atu e se taitaiau e fuafuaina se osofaiga, o le taofia lea o fesootaiga a i latou ua ia faamoemoe e faatoilaloina.

“O le le faaaloalo o le faamoemoega tonu lea o le fili, e ala i le faaleagaina o fesootaiga faaeteetegata o faaaliga i le mafaufau ma le agaga” (“O Le Faaaloalo Na te Valaaulia Faaaliga,” Liahona, Ian. 1992, 25).

  • Afai e te tetee ma le usiusitai, faamata e faapefea ona aafia ai lou aiga? Faamata e faapefea ona aafia ai au uo? Faamata e faapefea ona aafia ai lau vasega po o le korama?

Toe tepa i punavai e tolu o faigata na lisiina i luga o le laupapa. Faamalamalama atu faapea, o le vaega o totoe o lenei mataupu, e mafai ona fesoasoani ia i tatou e iloa ai pe faapefea ona tatou tali atu pe a oo mai faigata, pe mafua ona o a tatou lava filifiliga, po o filifiliga a isi. Valaaulia tamaiti aoga e faitau e le tagata lava ia le 1 Nifae 18:15–16, 20–23. Uunaia i latou e vaavaai mo upumoni atonu e mafai ona faaaoga i soo se tulaga. Fai atu ia i latou e faasoa mai ia latou lava upu mea ua latou aoaoina. Atonu e mafai ona aofia ia latou tali mea nei:

  • E mafai ona tatou vaai atu i le Atua ma tumau i le faatuatua i taimi o o tatou tofotofoga.

  • O le tatalo e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua le filemu i taimi o o tatou tofotofoga.

A o faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, ia mautinoa ua faamamafa atu le faataitaiga amiotonu a Nifae i lona taimi o le tofotofoga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le molimau lenei mai ia Elder L. Whitney Clayton. Fai atu i le vasega e faailoa mai le mea ua fautuaina i tatou e Elder Clayton ina ia faia pe a tatou feagai ma tofotofoga:

“Po o a lava avega tatou te fetaiai i le olaga, i le avea ai ma taunuuga o tulaga faalenatura, o mea sese a isi, po o a tatou lava sese ma faaletonu, o i tatou uma lava o fanau a se Tama Faalelagi agalelei, o le na auina mai i tatou i lenei lalolagi o se vaega o Lana fuafuaga e faavavau mo lo tatou tuputupu a’e ma le alualu i luma. O o tatou aafiaga patino ma tulaga ese e mafai ona saunia ai i tatou e toe foi atu ia te Ia. … E tatau ona tatou faia mea uma tatou te mafaia e onosaia ‘lelei’ ai a tatou avega [tagai i le MF&F 121:7–8]. …

“… Ou te iloa, a tatou tausia poloaiga ma feagaiga ma le Atua, e fesoasoani o Ia i a tatou avega. Na te faamalolosia i tatou. A tatou salamo, Na te faamagaloina a tatou agasala ma faamanuia i tatou i le filemu o le mafaufau ma le olioli” (“Ina ia Mama a Outou Avega,” 13–14).

Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu e uiga i se tasi o upumoni ua latou aoaoina mai lenei lesona.

  • O anafea na e vaaia ai lenei upumoni i lou olaga, po o le olaga o se tasi e te iloaina?

Atonu e te manao e faaopoopo atu lau molimau faapea e mafai e le Atua ona fesoasoani mai ia i tatou i taimi o o tatou tofotofoga, a o tatou faatuatua ma, a o tatou salamo ma toe foi atu ia te Ia.

I le faaiuina ai, faamanatu i tamaiti aoga faapea, e ui lava i faigata na feagai ma Nifae ma lona aiga, na iu lava ina taunuu i le laueleele folafolaina. Molimau atu faapea, a o tatou sailia le taitaiga a le Alii ma galue ma le filiga e mulimuli atu i ai, e mafai foi e i tatou ona faataunuuina ma le manuia le malaga ua auina mai e le Alii i tatou i le lalolagi e faatinoina.

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo Faiaoga Seminare).

Lolomi