Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 7


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

2 Nifae 11–25 (Iunite 7)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o aoaoga faavae ma mataupu faavae sa aoaoina e tamaiti aoga a o latou suesueina le 2 Nifae 11–125 (iunite 7) e le o faamoemoe e aoaoina o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoao atu ua na ona taulai atu i ni nai aoaoga faavae ma mataupu faavae nei. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e iloiloina manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (2 Nifae 11–16)

Na faamatala e Isaia le faamaualuga ma le amioleaga o Isaraelu anamua ma faamasinoga na faatalitali ia i latou. Na ia vavalo foi e uiga i se malumalu o le a fauina i aso e gata ai ma aoao atu e faapea o le a faatuina e le Atua ni malumalu e aoao ai i tatou i Ona ala ma fesoasoani ai ia i tatou ia savavali i Ona ala. Na vaai Isaia i le Alii ma sa faamamaina mai agasala. Mai le aafiaga o Isaia, sa aoao ai tamaiti aoga e mafai ona faamamaina i tatou mai lo tatou le agavaa e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Aso 2 (2 Nifae 17–20)

Na aoai e Isaia le malo o Iuta mo le tuuina o lo latou faalagolago i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Sa aoao tamaiti aoga o le a faatasi le Atua ma i tatou pe a tatou faalagolago ia te Ia, e oo lava i taimi o faigata ma le fefe. Na faamatala e Isaia le faaumatiaga o e amioleaga i le Afio Mai Faalua ma aoao atu o Iesu Keriso o se Atua o le faamasinoga ma le alofa mutimutivale, ma ua faaloaloa atu Lona alofa mutimutivale ia i latou o e salamo ma tausia Ana poloaiga.

Aso 3 (2 Nifae 21–24)

I le lesona lenei, sa aoao ai tamaiti aoga e faapea o Iesu Keriso o le a faamasino i le amiotonu ma mulimuli ane, e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, o le a toefuatai e le Alii Lana Ekalesia e faapotopoto ai Lona nuu i aso e gata ai. Na fiafia foi Nifae i le valoaga a Isaia e faapea i le taimi o le Meleniuma, o le a faatumulia le lalolagi i le filemu ma le malamalama o le Alii. Na uunaia tamaiti aoga e mafaufau i lenei upumoni ma pe mafai faapefea ona latou saunia atili mo lenei taimi.

Aso 4 (2 Nifae 25)

A o aoteleina e Nifae ia savali autu o tusitusiga a Isaia, na ia iloiloina ni upumoni faigofie e faatatau i le galuega a le Atua i le fanauga a tagata: O Iesu Keriso ua na o le pau lea o le igoa i lalo o le lagi “e mafai ona faaolaina ai le tagata” (2 Nifae 25:20), ma ua na o Iesu Keriso lava le puna e mafai ona tatou tagai i ai mo se faamagaloga o a tatou agasala. Na manao Nifae ia iloa e tagata uma afai tatou te faia “mea uma e mafai ona tatou faia,” o le a faamanuiaina i tatou e Iesu Keriso i le alofa tunoa—fesoasoaniga ma le malosi faalelagi (tagai i le 2 Nifae 25:23).

Faatomuaga

Sa suesue e tamaiti aoga i lenei vaiaso ni mataupu filifilia a Isaia lea na faaaofia e Nifae i ana tusitusiga. Sa saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i nei mataupu a Isaia: “Aua nei taofia le faitauina! Agai i luma i na mataupu e faigata-ona-malamalama i ai o valoaga o le Feagaiga Tuai, e tusa lava foi pe itiiti tele sina ou malamalama i ai. Faasolo pea, pe afai na o le pau le mea e te faia o le faitau vave ma na o le tau ina ao faatasi mai se uunaiga i lea mea ma lea mea” (“O Mea a Lo’u Agaga,” Liahona, Iul. 1986, 52).

A o e feiloai ai ma tamaiti aoga i lenei vaiaso, uunaia i latou ina ia onosai a o latou suesue i upu a Isaia. E mafai foi ona valaaulia i latou e faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani tusitusiga a Isaia ia i latou e “ea i luga o latou loto ma olioli” i le agalelei o le Atua (2 Nifae 11:8).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 11–25

Ua sii mai e Nifae ia valoaga a Isaia e uiga ia Iesu Keriso

Faaali atu se tioata faamatamata tetele pe tusi sona ata i luga o le laupapa. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 25:13. Fai atu i le vasega e tagai po o le a le mea na “viia” e Nifae. Faamalamalama atu o se tasi o mafuaaga na faamaumau ai e Nifae ia upu a Isaia, o loo maua i le 2 Nifae 11–25, o le viia (faalautele) lea o le suafa, galuega, ma le Togiola a Iesu Keriso i olaga o i latou o le a faitauina upu a Nifae.

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 11:4–8. Fai atu i le vasega e tagai mo fasifuaitau lea o loo faailoa ai faamoemoega o Nifae mo le sii maia o upu a Isaia.

Ia latou suesuega e faia i le aiga, sa talosagaina tamaiti aoga e faailoga le suafa “Keriso” i taimi uma e vaaia ai i le 2 Nifae 25:20–30. Valaaulia i latou e sue i le 2 Nifae 25:28–29 ma tagai mo se fasifuaitau lea o loo toe ta’ua i nei fuaiupu. (“O le ala sa’o o le talitonu lea ia Keriso, ma lē teena o ia.”)

Fesili atu i tamaiti: O a ni aafiaga i lou olaga ua aoaoina ai oe e faapea o le talitonu ma le mulimuli ia Iesu Keriso o le ala sa’o lea e ola ai?

O le lisi lenei o loo i ai ia upumoni, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na suesueina e tamaiti i le 2 Nifae 11–25 i lenei vaiaso. Tusi ia faamatalaga nei e iva i luga o le laupapa pe faaaofia i se tufaaga mo tamaiti aoga taitasi. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le lisi ma tagai mo nei upumoni, aoaoga faavae, ma mataupu faavae i fuaiupu o loo taua.

Malamalama i Aoaoga a Isaia i O Tatou Aso

  1. Ua faatuina e le Atua ia malumalu e aoao ai i tatou i Ona ala ma fesoasoani ai ia i tatou e savavali i Ona ala (tagai i le 2 Nifae 12:2–3).

  2. E mafai ona faamamaina i tatou mai lo tatou le agavaa e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai i le 2 Nifae 16:5–7).

  3. O le a faatasi le Atua ma i tatou pe a tatou faalagolago ia te Ia, e oo lava i taimi o faigata ma le fefe (tagai i le 2 Nifae 17:4, 7, 14).

  4. O Iesu Keriso o se Atua o le faamasinoga ma le alofa mutimutivale. Ua faaloaloa atu Lona alofa mutimutivale ia i latou e salamo ma tausia Ana poloaiga (tagai i le 2 Nifae 19:12, 17, 21; 20:4).

  5. Na toefuatai e le Alii Lana talalelei ma Lana Ekalesia e auala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma o loo faapotopotoina nei Lona nuu i aso e gata ai (tagai i le 2 Nifae 21:10, 12).

  6. I le taimi o le Meleniuma, o le a avea le lalolagi ma se nofoaga o le filemu ona o le a faatumulia i le malamalama o le Alii (tagai i le 2 Nifae 21:6–9).

  7. O le a alofa mutimutivale le Alii i Lona nuu, ae o le a fano e amioleaga (tagai i le 2 Nifae 23:22).

Aoaoga a Nifae

  1. Ona o Iesu Keriso, ua mafai ai ona faaolaina i tatou e ala i le alofa tunoa pe a uma ona faia o mea uma tatou te mafaia (tagai i le 2 Nifae 25:23).

  2. E ala mai i le Togiola a le Faaola, ua mafai ai ona tatou mauaina se faamagaloga o a tatou agasala (tagai i le 2 Nifae 25:26).

A maea le taimi talafeagai, fai atu fesili nei:

  • O a ni autu ua e vaaia i nei aoaoga mai ia Isaia ma Nifae? (O autu faigofie o le: Na auina mai e le Tama Faalelagi Lona Alo, o Iesu Keriso, e aumai le faaolataga ma le filemu i Ana fanau. E mafai ona tatou faalagolago i le Atua i soo se tulaga. Ua aoao e malumalu i tatou e uiga i le Atua.)

  • O fea o faamatalaga nei e iva e aupito sili ona anoa ia te oe? Aisea?

Atofa atu i tamaiti aoga taitasi se aoaoga faavae po o se mataupu faavae se tasi mai le lisi o i luga, ma tuu atu i tamaiti aoga e fai mea nei:

  1. Faitau ia fuaitau o tusitusiga paia mai le mea o loo aumai ai le aoaoga faavae po o le mataupu faavae.

  2. Tali le fesili lenei: E mafai faapefea ona fesoasoani lenei aoaoga faavae po o le mataupu faavae ia te oe e “fiafia” ai i le Alii? (Tagai i le 2 Nifae 11:4–6.)

  3. Mafaufau i se tulaga lea sa mauaina ai se malamalama o lenei aoaoga faavae po o le mataupu faavae na mafai ai ona aumaia ia te oe le faamoemoe ma le malosi.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai o latou mafaufauga. A o latou faia lea mea, e mafai ona e fesili atu, “O ai se isi o i ai se molimau po o se malamalamaaga e uiga i le mea lea faatoa uma ona aoao atu?” O le faatagaina o i latou e faasoa mai o latou malamalamaaga ma molimau o le a faamautu ai upumoni i o latou loto ma i loto o a latou uo. Faafetai atu ia i latou mo le auai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 25:13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, tagai mo ni mafuaaga na fiafia ai Nifae i le viia o le suafa o le Alii. Fai atu i tamaiti aoga e faamatala mai mea na latou mauaina.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le molimau lenei a Peresitene Thomas S. Monson:

“Ou te talitonu e leai se tasi o i tatou e mafai ona malamalama i le taua atoa o le mea sa faia e Keriso mo i tatou i Ketesemane, ae ou te faafetai i aso taitasi o lo’u olaga mo Lana taulaga togiola mo i tatou.

“I lona toe taimi lava, semanu e mafai lava ona Ia toe foi. Ae sa le’i foi o Ia. Sa Ia oo atu i le taele o mea uma ina ia mafai ai ona Ia faasaoina mea uma. O le faia o lena mea, sa Ia ofoina mai ai mo i tatou le ola i talaatu o le olaga faitino. Sa Ia toe aumaia i tatou mai le Pa’ū o Atamu.

“E oo ifo i le lualoto o lo’u lava agaga, ou te matua faafetai ia te Ia. Sa Ia aoaoina i tatou i le ala e ola ai. Sa Ia aoaoina i tatou i le ala e oti ai.Sa Ia faamautinoaina lo tatou faaolataga” (“Pe A Tatou Taumavae,” Liahona, Me 2011, 114).

Fesili atu: O a ni mea talitutusa e te vaaia i le va o upu a Nifae i le 2 Nifae 25:13 ma upu a Peresitene Monson?

Faaiu le lesona o lenei aso i le fai atu i tamaiti aoga e faamatala mai ni auala e mafai ai e le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona viia le suafa o le Alii. A uma ona tali mai tamaiti, ia uunaia i latou e viia le suafa o le Alii i aso uma.

Iunite e Sosoo ai (2 Nifae 26–31)

I le iunite e sosoo ai, o le a suesue ai e tamaiti aoga nisi o valoaga a Nifae e uiga i aso e gata ai. Na vaai Nifae o le a anoanoai ekalesia pepelo ma faapotopotoga faalilolilo. Na ia vaaia foi o le a faia e le Alii se “galuega ofoofogia ma se mea e ofo ai” (2 Nifae 27:26) ma o le a toatele tagata e teenaina le Tusi a Mamona ona ua uma ona i ai ia i latou le Tusi Paia. Ma le isi, na faamalamalama atu e Nifae le mataupu faavae a Keriso.

Lolomi