Potutusi
Lesona 83: Alema 19–20


Lesona 83

Alema 19–20

Faatomuaga

Na oo i le Tupu o Lamonae se suiga o le loto, ma taitaiina atu ai i le liua o lona toalua ma le toatele o tagata o lona nuu. Ona malaga lea o Amona ma le Tupu o Lamonae i Mitonae e laveai ia uso o Amona lea na i le falepuipui. Sa la fetaui i le ala ma le tama o Lamonae, o le tupu i luga o le laueleele atoa. Na ofo le tupu i upu a Lamonae ma Amona, i le malosi o Amona, ma i le alofa o Amona ia Lamonae. Na faamaluluina lona loto, ma sa ia faamautinoa atu ia i laua o le a tatalaina ia uso o Amona mai le falepuipui. Na ia faailoa atu se naunautaiga ina ia aoao i upu sa ia faalogoina mai lona atalii ma Amona.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 19

Na salamo ma papatisoina le Tupu o Lamonae ma toatele o tagata o lona nuu.

Fesili atu i tamaiti o le vasega:

  • Afai e te togiina se maa i totonu o se vaitaele, o le a le mea e tupu i le vai?

A o faamatala mai e tamaiti le aafiaga o le maa lea na togi i totonu o le vai, tusi le ata lenei i luga o le laupapa, aua nei tusiina ai ni upu.

Ata
maa i totonu o le vai

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

O le fefaasoaai o a tatou molimau ma le setiina o ni faataitaiga amiotonu, e mafai ai ona tatou …

Fai i ni tamaiti aoga e manatua le faamatalaga lenei i le aluga o le lesona ma mafaufau i le auala atonu e mafai ai ona latou faamaeaina ai.

  • E faapefea ona faatusaina amioga a se tagata i le maa lea na togi i totonu o le vai? (Fesoasoani i tamaiti ia iloa lena mea, e pei o galugalu lea na faateleina mai le pau o le maa, e mafai ona aafia isi tagata i a tatou amioga.)

Tusi Amona i le lio muamua o le siata.

  • O ai na aoao muamua e Amona? (Afai e manaomia e tamaiti se fesoasoani i le taliina o le fesili lenei, e mafai ona e fautuaina i latou e toe iloilo le aotelega o le mataupu o le Alema 18. Tusi Tupu o Lamonae i le lio lona lua o le siata.)

Aotele le Alema 18:40–43 ma le 19:1–5 e ala i le faamatalaina ina ua faalogo le Tupu o Lamonae ia Amona, na ia iloa ai lona tulaga agasala ma lona manaomiaina o le Faaola. Na ia tagi atu i le Alii mo le alofa mutimutivale ona pau lea i le eleele. Na talitonu ana auauna ua maliu o ia, ma o lea sa latou avatu ai o ia i lona toalua ma faataoto i luga o le moega. Ina ua mavae ao e lua ma po e lua, na tuu o le a ave e auauna lona tino i le tuugamau e tanu ai ae faapea mai le masiofo na te fia talanoa ia Amona. E lei talitonu o ia ua oti Lamonae, ma sa ia manao ia Amona e alu atu e vaai o ia [Lamonae].

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 19:6, vaavaai mo se fasifuaitau latou te iloa na matuai lelei ai lava le faamatalaina o le mea na tupu ia Lamonae. Valaau atu i ni nai tamaiti e faitau mai ia fasifuaitau ia na latou filifiliina. Fesili atu ia i latou pe aisea na latou filifilia ai na lava fasifuaitau.

I luga o le siata, tusi ai o le masiofo i le isi lio. Fai i tamaiti e suesue i le Alema 19:7–11 ma vaai pe na faapefea ona aafia le masiofo i lenei mea na tupu.

  • O a mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le masiofo mai nei fuaiupu? (O tali e ono aofia, sa ia alofa i lona toalua, sa ia talitonuina ia Amona, ma sa tele lona faatuatua.)

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 19:12–14. Fai i isi tamaiti e mulimuli i le faitauga, ma taulai faapitoa atu i le faaaliga o le faatuatua a Lamonae.

  • O a ni upu moni sa aoaoina e Lamonae i le aluga o aso e lua ia ua mavae atu?

  • O Lamonae, le masiofo, faapea ma Amona na “lofituina e le Agaga” ma sa “lofituina i le fiafia.” O anafea na e lagona ai le uunaiga a le Agaga i se auala sili ona mamana? O anafea na e lagona ai le fiafia sili?

Tusi auauna a Lamonae i le isi lio o le siata. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 19:15–16. Fai i le vasega e vaavaai mo ni faamautinoaga o le liliu atu o nei auauna i le Atua.

  • O a upu ma ni fasifuaitau o loo faaalia ai le liliu atu o nei auauna i le Atua?

Tusi Apiso i le isi lio. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 19:17. Fai i le vasega e tagai i le auala na uunaia ai Apiso e nei mea na tutupu.

  • O le a mea na faia e Apiso? O le a se mea na ia faamoemoe o le a tupu mai ai ona o ana faatinoga?

Mafaufau e tuuina atu i tamaiti le avanoa e aotele ai le Alema 19:18–28. Tuu atu ia i latou se taimi e faitau ai ma le le leoa ia fuaiupu nei. Ona talosaga atu lea mo se volenitia e faamatala mai le tala i ana lava upu. Tuu atu i isi tamaiti e fesoasoani mai. Pe a manaomia, fesoasoani atu ia i latou e faaaofia ai le famatalaga lenei: Ina ua uma ona faalogo i le tala o le mea na tupu mai ia Apiso, sa faapotopoto tagata i le fale o le tupu. Ina ua latou vaai ia Amona, le tupu, le masiofo, ma auauna o loo foliga mai ua feoti, na tutupu ae ni finauga i totonu ia i latou. Na taumafai se tagata e fasioti Amona peitai na ia pau i lalo ma oti i le taumafaiga. Na fai mai nisi o Amona o se Agaga Silisili, ae fai mai isi o ia o se sauai. Ina ua vaai atu Apiso i nei mau finauga ua tupu mai i lona faapotopotoina faatasi mai o tagata, sa matuai faanoanoa lava o ia.

Fai i tamaiti e mafaufau po o le a se mea atonu latou te faia pe ana o i le tulaga o i ai Apiso. Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 19:29.

  • Na faapefea ona faaalia i le mea na faia e Apiso le malosi o lana molimau? Na faapefea ona faaalia e le masiofo lona mauaina o se molimau?

Faitau leotele le Alema 19:30–36. Fai i tamaiti e mulimuli i le faitauga ma mafaufau i le aafiaga o le molimau ma le faataitaiga a Amona i luga o isi.

Tusi toatele isi sa Lamana i le lio mulimuli o i le siata.

Fai i tamaiti e faauma le fuaiupu lea sa e tusiaina i luga o le laupapa i le amataga o le vasega. O le mataupu faavae e tasi atonu latou te faailoa maia o le e ala i le faasoaina atu o a tatou molimau ma le setiina o ni faataitaiga amiotonu, o le a mafai ai ona tatou fesoasoani atu i isi ina ia liliu atu i le Alii.

  • O anafea na uunaia ai oe e se faataitaiga po o se molimau a se tagata mo le lelei?

Fai i tamaiti e mafaufau i le auala na uunaia e a latou molimau ma faataitaiga ia tagata o o latou aiga, uo, ma le nuu. Fai i ai e tusi a latou tali o le fesili lenei i totonu o api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O le a se mea e mafai ona e faia i lenei vaitaimi e ono maua ai e tagata o loo siomiaina oe se aafiaga lelei?

Uunaia ia tamaiti ina ia tuuina atu a latou molimau ma ni faataitaiga amiotonu e faatosina mai ai isi, e pei o le maa lea na faagalugalua totonu o se vaitaele. Tau atu i tamaiti aoga o le lesona a sau (lesona 85), e te ono tapa ai se latou lipoti mai ia latou taumafaiga.

Alema 20

Na naunau le tama o le Tupu o Lamonae ina ia aoao e uiga i le talalelei ma amata ona tofo i se liuga o le loto.

Faamalamalama atu na feagai Amona ma Lamonae ma se tulaga o le le lelei o le faiga o i laua. Faailoa atu e mafai ona tatou aoaoina ni lesona taua mai a laua tali i le auala na taulimaina ai i laua.

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia faamasani i le tala o i le Alema 20, aotele le Alema 20:1–7 faapenei: Na manao Lamonae e ave Amona e feiloai i lona tama, lea sa avea ma tupu i le laueleele atoa. Na faaalia e le Alii ia Amona e le tatau ona ia alu aua o loo taumafai le tama o Lamonae e fasioti o ia. Na faaalia foi e le Alii o le uso o Amona o Arona ma soa e toalua o loo i le falepuipui i le laueleele o Mitonae. Na manao Amona e faasaoloto mai ona uso. O le faalogoina na iloa e Amona nei mea e ala i se faaaliga, na alu ai Lamonae e fesoasoani ia Amona e faasaoloto mai ona uso.

A o lei amataina le vasega, kopi le siata lenei i luga o le laupapa po o luga o se pepa e tufa atu mo tamaiti taitasi:

1. Alema 20:8–13

O a ni lagona semanu e te oo i ai pe ana na e i ai i le tulaga o Amona ma tuuaia oe e se tasi tagata o se tagata pepelo ma le faomea?

2. Alema 20:14–16

O a ni lesona e mafai ona tatou aoao mai i le tali a Lamonae i lona tama?

3. Alema 20:17–25

Ina ua iloa e le tama o Lamonae e mafai e Amona ona fasiotia o ia, o le a se mea na ia ofoina atu ia Amona? O le a se mea na aioi atu ai Amona?

4. Alema 20:26–27

Na faapefea ona uunaia e le alofa o Amona mo Lamonae le tama o Lamonae? O a ni auala na uunaia ai e upu a Amona ma Lamona le tama o Lamonae?

Tofi tamaiti e galulue taitoalua i ni paga. I paga nei, fai atu ia i latou e faitau fuaiupu o loo lisiina i laina 1–2 ma talanoa i tali o fesili o loo faatatau i ai. Uunaia i latou e saunia e faasoa mai a latou tali i le vasega atoa.

A uma ona talanoaina e tamaiti ia laina 1–2 i vaega taitoalua, fai atu i nisi o i latou e lipoti mai ni mea sa latou aoaoina. Ona fesili lea:

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu? (Atonu e mafai e tamaiti ona faasoa mai ni tali se tele, ae ia fesoasoani atu ia i latou e faailoa mai le mataupu faavae lenei: E mafai ona tuuina atu a matou molimau e ala i le upu ma le faataitaiga e tusa lava pe o taumafai nisi e faaosooso i tatou e faia le mea sese. Atonu e te manao e fautuaina i latou e tusi lenei mataupu faavae i talaane o le Alema 20:15.)

Fai i paga e suesue ia fuaiupu ia o loo lisiina i laina 3–4 ma talanoa i tali o fesili o loo faatatau i ai. Fai i ai e lipoti mai se mea sa latou mauaina. Ona fesili lea:

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu? (E ui e ono fefaasoaai e tamaiti ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa o loo manino le mea lenei ia i latou: A o tatou faaalia le alofa ma aoao atu le upu moni, e mafai ona tatou fesoasoani atu i le faamaluluina o loto o isi ma talia le talalelei. Atonu e te manao e uunaia tamaiti e tusi le mataupu faavae lenei i talaane o le Alema 20:26–27.)

Valaaulia tamaiti e faasoa mai ni aafiaga sa latou mauaina na faaalia mai ai le upu moni o se tasi o mataupu faavae sa latou mauaina i le Alema 20. Atonu e te manao foi e faasoa atu sa oe lava ia aafiaga.

Faaiu i le uunaia o tamaiti aoga e sailia le taitaiga a le Agaga e uiga i le auala atonu latou te faaaoga ai nei mataupu faavae e lua i o latou olaga.

Lolomi