Potutusi
Lesona 16: 1 Nifae 15


Lesona 16

1 Nifae 15

Faatomuaga

Ina ua mae’a ona maua e Nifae se faaaliga vaaia e tutusa ma le faaaliga vaaia na mauaina e lona tama, na ia toe foi atu i le faleie o lona tama. O iina na ia maua ai ona uso o fefinauai i aoaoga a Liae. Na aoaia e Nifae ona uso mo lo latou loto maaa ma faamanatu atu ia i latou le auala e maua ai faaaliga mo i laua lava. Ona ia faamalamalama atu lea o nisi o aoaoga a Liae e uiga i lala moni o le laau o le olive ma le uiga o le faaaliga vaaia a Liae o le laau o le ola. 1 Nifae 15 faatusatusa taumafaiga ma le filiga a Nifae e saili le upu moni, i taumafaiga faaleano a ona uso (tagai i le 1 Nifae 15:9–11).

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 15:1–11

Ua tomumumu uso o Nifae faapea e le mafai e i latou ona malamalama i le faaaliga vaaia a Liae

Fai atu i tamaiti aoga e lisi i lalo ni gaoioiga eseese e manaomia ai se taumafaiga tele mai ia i tatou, ae le’i mafai ona tatou fiafia i ona taunuuga. Atonu e te manao e lisi a latou tali i luga o le laupapa. (O tali atonu e aofia ai meaaoga, faia o togalaau, o le tataina o se mea faifaaili, taalo i se taaloga, ma le faamalositino. Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu mo ni faataitaiga o ni mea ua latou oo i ai.)

  • Mo gaoioiga na o loo outou manatunatu i ai, o le a le sootaga ua outou vaaia i le va o au taumafaiga ma taunuuga e mulimuli mai?

Pe a uma ona tali mai tamaiti aoga i lenei fesili, uunai i latou e vaavaai mo se mamanu tutusa mai lenei lesona a o latou suesueina le 1 Nifae 15.

Ta’u atu i tamaiti aoga faapea o le 1 Nifae 15 o loo amata i le toe foi atu o Nifae i le faleie o lona tama, ina ua mae’a ona ia mauaina o se faaaliga vaaia e pei o le faaaliga vaaia a Liae. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:1–2, 7. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na fetaiai ma Nifae, ina ua ia toe foi atu i le faleie o lona tama.

  • O le a le mea na iloa e Nifae ina ua ia toe foi atu i le faleie o lona tama?

  • O le a le mea na fefinauai ai uso o Nifae? Aisea?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:3. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mafuaaga na faigata ai i uso o Nifae ona malamalama i mea na aoao atu e Liae ia i latou.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 15:3, aisea na faigata ai i uso o Nifae ona malamalama i mea na aoao atu e Liae ia i latou?

  • O le a le mea na faia e Nifae e aoaoina ai upu moni faaleagaga? (Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga i le taliina o lenei fesili, atonu e te manao e fai atu ia i latou e faitau le 1 Nifae 10:17.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:8.

  • I le mafaufau ai faapea ua faatoa mae’a lava ona mauaina e Nifae faaaliga vaaia faalelagi, i le taliina ai o ana fesili (tagai i le 1 Nifae 11–14), aisea na avea ai ma se tulaga o lona natura le fesili atu i ona uso, pe ua latou fesili atu ea i le Alii?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:9. Ona fai atu lea i se isi tamaitiiti aoga e tusi le tali a uso o Nifae i luga o le laupapa:

Matou te le’i ole atu; ona e le faailoa maia e le Alii ia te i matou se mea faapena.

I luga o le laupapa, vase lalo o le faaupuga “matou te le’i ole atu.”

  • O le a le mea sa le’i faia e uso o Nifae?

Ia tusi le tali (fesili atu i le Alii, tatalo, po o le ole atu i le Alii) i totonu o le fuaiupu o loo i luga o le laupapa, ina ia faapea ai lona faitauina:

Matou te le’i ole atu; ona e le faailoa maia e le Alii ia te i matou se mea faapena.

(I se isi faaupuga, “Matou te le’i ole atu, ona e le fetalai mai le Alii ia i matou.”)

  • O le a le faafitauli sa i ai i manatunatuga o Lamana ma Lemuelu?

Ia mautinoa ua iloa e tamaiti aoga le mea na faaletonu i manatunatuga o uso o Nifae. Valaaulia i latou e toe faatulaga, pe toe faaupu le fuaiupu o i luga o le laupapa, ina ia faamatala manino ai le mafuaaga na le mauaina ai e uso o Nifae le fesoasoaniga a le Alii ina ia malamalama ai i aoaoga a Liae. O tali talafeagai atonu e aofia ai le “E le faailoa maia e le Alii ia te i matou se mea faapena, ona matou te le’i fesili atu ia te Ia” ma le “Talu ai ona matou te le’i ole atu i le Alii, o lea ua Ia le faailoaina mai ai nei mea ia te i matou.”

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 15:10–11. Fai atu i le vasega e vaavaai mo upu moni na aoao ai e Nifae ona uso ina ia fesoasoani ia i latou e iloa ai le auala e maua ai tali mai le Atua.

  • O le a le fautuaga na tuuina atu e Nifae i ona uso e fesoasoani ai ia i latou e malamalama i upu a lo latou tama, ma mauaina tali mai le Atua? (Na fautua atu Nifae i ona uso e aua le faamaaa o latou loto, ina ia ole atu i le faatuatua, ina ia talitonu faapea o le a latou maua se tali, ma ia filiga i le tausiaina o poloaiga. Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloaina faapea na iloa e Nifae le taua o nei mataupu faavae, ona sa faapea lava ona ia mulimulitaia ma mauaina se faaaliga vaaia o se taunuuga o lona faia faapea.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga i le mauaina o mataupu faavae mai nei fuaiupu, tusi le mea lenei i luga o le laupapa:

Afai … , ona …

  • E tusa ma mea ua tatou faitau i ai i le 1 Nifae 15:10–11, faamata e faapefea ona tatou faaumaina lenei faamatalaga?

Atonu e faaaogaina e tamaiti aoga ni upu e ese mai, ae e tatau ona latou faaalia mai se malamalamaaga faapea afai tatou te fesili atu i le Alii i le faatuatua ma le usiusitai i Ana poloaiga, ona saunia lea o i tatou e maua faaaliga ma le taitaiga mai ia te Ia. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ia saunia fesili nei a o le i faia le vasega, a lē o luga o le laupapa po o se pepa e tufa atu:

  1. Faamata e faapefea ona e faamalamalamaina lenei mataupu faavae, ina ia fesoasoani ai i se tasi e malamalama i le auala e aoaoina ai e le Alii, ma malamalama ai i upu moni faaleagaga?

  2. O faapefea e au lava taumafaiga ona aafia ai lou gafatia e mauaina le taitaiga a le Alii ma malamalama i le talalelei?

Faatulaga tamaiti aoga i ni paga taitoalua. I paga taitasi, fai atu i le tasi e mafaufau loloto i le fesili muamua, ma le isi e mafaufau loloto i le fesili lona lua. Fai atu ia i latou e fefaasoaai a latou tali o le tasi ma le isi. Pe a uma ona tuuina atu i tamaiti aoga se taimi ia lava e talanoaina ai a latou tali, valaaulia se vaega toalaiti e faasoa mai o latou manatu i le vasega. Faamamafa atu faapea, o a tatou taumafaiga ma le manao e saili le taitaiga a le Agaga, e mafai ona i ai se aafiaga tele i a tatou molimau ma lo tatou tulaga latalata atu i le Alii.

1 Nifae 15:12–20

Ua faamalamalama e Nifae le faataapeapeina ma le toe faapotopotoina o Isaraelu

Otooto faapuupuu le 1 Nifae 15:12–20. Faamalamalama atu faapea, ina ia fesoasoani e foia fefinauaiga a ona uso, na aoao atu e Nifae ia i latou le uiga o le valoaga a Liae e faatatau i “lala moni o le laau o le olive” ma Nuuese (tagai i le 1 Nifae 10:12–14; 15:7). Na ia faamalamalama atu faapea o le laau o le olive ua suitulaga i le aiga o Isaraelu. Talu ai ona ua tuua e le aiga o Liae Ierusalema, ma ua vavaeeseina mai le vaega o totoe o le aiga o Isaraelu, ua avea faapei o se lala ua fa’iesea mai le laau o le olive (tagai i le 1 Nifae 15:12). Na ia faamalamalama atili faapea, i aso e gata ai, i le tele o tausaga pe a mavae ona “faaitiitia i le le talitonu” le fanau a Liae (1 Nifae 15:13), o le atoatoaga o le talalelei o le a tuuina atu i Nuuese. O Nuuese o le a aumaia le talalelei i fanau a Liae, i le toefaatuina o i latou i le malamalama o lo latou Togiola ma o latou faamanuiaga faalefeagaiga a o latou tama. O lenei mea, ua faapei o le toe faapotopotoina ma le toe suluina o o latou lala i le laau o le olive (tagai i le 1 Nifae 15:13–17). O lenei toefuataiga o le a le gata ina tupu mo le fanau a Liae, ae mo le aiga uma o Isaraelu (tagai i le 1 Nifae 15:18–20; tagai foi i le 1 Nifae 10:12–14).

Molimau atu faapea e tausia e le Alii Ana folafolaga, ma manatua Ana feagaiga na osia ma Ana fanau. E finagalo o Ia e maua e tagata uma faamanuiaga o le talalelei.

1 Nifae 15:21–36

Ua tali e Nifae fesili a ona uso e uiga i le faaaliga vaaia a Liae

Faamalamalama atu faapea i le vaega o totoe o le 1 Nifae 15, tatou te faitau ai i tali a Nifae i fesili a ona uso e uiga i le faaaliga vaaia a Liae. Na faaaogaina e Nifae mea na ia aoaoina mai lana lava faaaliga vaaia e aoao ai i latou.

Faapipii faamatalaga nei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson i luga o le laupapa po o se pepa tufa atu. Valaaulia tamaiti aoga e mate mai le upu po o le faaupuga e tatau ona tusia i totonu o fuaiupu taitasi.

  1. “I totonu o le … e mafai ona tatou maua ai le mana e teena ai faaosoosoga.”

  2. O le … ua i ai le mana e faamalolosia ai le Au Paia ma faaauupegaina i latou i le Agaga.”

  3. “O lona o se tasi o meaalofa sili ona taua ua Ia tuuina mai ia i tatou.”

A uma loa ona faasoa mai e ni nai tamaiti aoga a latou mate, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:23–24. Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo se faaupuga i lenei mau o le a fesoasoani ia i latou e sa’o atoatoa ai ona faatumu faamatalaga mai ia Peresitene Benson. A uma ona faitauina fuaiupu, fai atu i tamaiti aoga e toe mateina le upu po o le faaupuga e faatumu ai faamatalaga taitasi. Iloilo tali sao faatasi ma le vasega. (Tali: 1—afioga a le Atua; 2—afioga a le Atua; 3—upu. [tagai i le “O Le Mana o le Afioga,” Liahona, Iulai 1986, 69, 71.])

Fai atu i tamaiti aoga e sailiili e aunoa ma se leo le 1 Nifae 15:24–25. Valaaulia le afa o tamaiti aoga e saili i totonu o nei fuaiupu nisi o faamanuiaga o le mulimuli i le afioga a le Atua. Fai atu i le isi afa o le vasega e saili upu po o faaupuga o loo fautuaina mai ai le auala e tatau ona tatou mulimuli ai i le afioga a le Atua, ina ia maua ai na faamanuiaga. Fai atu i vaega taitasi e faasoa mai mea na latou mauaina.

  • O le a le mea e ao ona tatou faia e “faalogo,” “pipiimau,” ma “ua’i atu” ai i le afioga a le Atua? (O tali atonu e aofia ai suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi, faalogo ma le ua’i atu i fautuaga a taitai musuia o le Ekalesia, ma le sailiaina ma le mulimulitaia o faaaliga faaletagata lava ia e ala i le tatalo.)

Valaaulia tamaiti aoga e faamatala i a latou lava upu se mataupu faavae e aotele ai mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le suesueina o tusitusiga paia, ma faamanuiaga e aumai ai i o tatou olaga. O se tasi o tali talafeagai e faapea o le suesueina ma le mulimulitaia o le afioga a le Atua i aso taitasi, e faamalosia ai i tatou faasaga i faaosoosoga a Satani. Ina ia tuu atu se avanoa i tamaiti aoga e molimau ai i lenei aoaoga faavae, fesili atu faapea:

  • O anafea na faamalosia ai oe e a oe lava suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi faasaga i faaosoosoga? (Faamanatu i tamaiti aoga e le manaomia le faasoaina mai o aafiaga ia e faatatau ia i latou lava, pe le tatau ona faalauaiteleina.)

Faitau le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E matuai taua tele nei upumoni o lea na tuuina atu ai e le Tama Faalelagi ia Liae ma Nifae ni faaaliga manino e faatusaina le afioga a le Atua i se ai uamea. Sa iloa uma e le tama ma le atalii o le pipii atu i lenei taiala malosi, mausali, ma le matuai faatuatuaina ua na o le”pau lea o le ala e tumau ai i lena ala sa’o ma le vaapiapi, e tau atu i lo tatou Faaola” (“Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 25).

Faamanatu i tamaiti aoga faapea i le faaaliga vaaia a Liae, o i latou o e na pipiimau atu i le ai uamea, sa taitaiina atu saogalemu i le ao pogisa, lea na faatusaina i faaosoosoga a le tiapolo (tagai i le 1 Nifae 12:17).

Otooto faapuupuu le 1 Nifae 15:26–29. Ta’u atu i tamaiti aoga faapea na fesili atu uso o Nifae ia te ia e faamalamalama le uiga o le vaitafe lea na vaai i ai lo latou tama i lana faaaliga vaaia. Na ia faamalamalama atu faapea na faatusaina i se seoli leaga matautia lea ua saunia mo e amioleaga, e vavaeeseina ai i latou mai le Atua ma Lona nuu.

  • O le a le mea na mataituina e Nifae e uiga i le vaitafe o vai lea na le’i iloaina e lona tama? (Faapea o le vai sa eleelea.)

Faamalamalama atu faapea i le 1 Nifae 15:33–36, o loo aoao mai ai Nifae e uiga i le faamasinoga a le Atua ma le mafuaaga o le a vavaeeseina mai e amioleaga mai le au-amiotonu. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 15:33–36.

  • Aisea o le a vavaeeseina ai tagata amioleaga mai tagata amiotonu?

  • Faamata na faapefea e le iloaina faapea e leai se tagata eleelea e mafai ona ulufale atu i le malo o le Atua, ona fesoasoani ai ia Lamana ma Lemuelu?

Uunai tamaiti aoga e mafaufau i mataupu faavae na latou aoaoina i le 1 Nifae 15 e ala i le mafaufau loloto le leoa ai i fesili nei:

  • O a auala ua faaalia ai i faaaliga vaaia a Liae ma Nifae , le alofa o le Atua ia Lamana ma Lemuelu? O a auala ua latou faaalia ai le alofa o le Atua ia te oe?

  • O le a le mea e mafai ona e faia e faaaoga ai mataupu faavae ua e aoaoina mai, a o e suesueina lenei mataupu? (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi tali i lenei fesili i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o api e tusi ai faamatalaga o le vasega.)

Mafaufau e faaiuina le lesona e ala i le toe faitauina atu o le 1 Nifae 15:25 i le vasega. Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai pe a tatou ua’i atu i le afioga a le Atua ma tausia Ana poloaiga. Faamautinoa atu ia i latou e uiga i le alofa silisili ua i ai i le Atua mo i latou, ma o le a Ia faamanuiaina i latou e tusa ma a latou taumafaiga amiotonu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 15:12-13. Iutaia ma Nuu Ese

Na mataituina e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia “Iutaia” ma “Nuuese” lea ua tautala i ai le 1 Nifae 15: “Na vaevaeina uma e Liae ma Nifae tagata uma i ni tolauapiga se lua, Iutaia ma Nuuese. O Iutaia sa le gata ina avea ma tagatanuu o le malo o Iuta, po o a latou fanau; o isi tagata uma sa taua o Nuuese. O le mea lea, o tatou o tagata o Nuuese ia ua tautala i ai lenei mau [1 Nifae 15:13]; o i tatou o e ua mauaina le atoatoaga o le talalelei, ma e ao ina tatou aveina atu i tagata Sa Lamana, o e o Iutaia, talu ai o o latou tama na o mai mai Ierusalema, ma, mai le malo o Iuta” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 556). Ia mataituina faapea o Sa Lamana ua taua o Iutaia, talu ai o o latou tama na o mai mai le laueleele o Iuta.

Na faailoa mai foi e Elder McConkie le tasi tagata o nuu ese o le o le a fesoasoani tele i le Toefuataiga: “O Iosefa Samita … le tagata Nuuese i le ma o lona aao na oo mai ai le Tusi a Mamona, ma o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai … o Tagata o Nuuese ia latou te tauaveina le faaolataga i le au sa Lamana ma tagata Iutaia” (The Millennial Messiah [1982], 233). E ui lava o Iosefa Samita ma isi, o e na aumaia le Tusi a Mamona sa avea ma vaega o le aiga o Isaraelu i le toto, sa ta’ua i latou o tagata o Nuuese, talu ai latou te le’i o mai mai le laueleele o Iuta.

1 Nifae 15:13-16. Toefuataiga o le talalelei i Aso e Gata Ai

Na tautino mai e Peresitene Gordon B. Hinckley faapea: “O’u uso e ma tuafafine, pe ua outou silafia ea mea ua ia te i tatou? Pe ua outou silafia ea lo tatou tulaga i le talafaasolopito sili o le tagata? O le taimi lenei ua tulimatai mai i ai mea uma ua mavae atu. O le vaitau lenei o le faatulaiina. O aso nei o le toefuataiga. O le taimi lenei, e o mai ai tagata mai vaega uma o le lalolagi atoa i le mauga o le fale o le Alii, e saili ma aoao e savavali i Ona ala, ma aoao i Ona ala. O le faatumutumuga lenei o seneturi uma o taimi talu mai le soifua mai o Keriso e oo mai i lenei aso matagofie” (“I Le Faatumutumuga o Tausaga o le Soifua,” Liahona, Ian. 2000, 87).

Lolomi