Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 24


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

3 Nifae 1–11:17 (Iunite 24)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O lenei otootoga o aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoaoina e tamaiti aoga a o latou suesueina le 3 Nifae 1–11:17 (iunite 24) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina, e taulai atu i na o ni nai vaega itiiti o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia, a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (3 Nifae 1)

A o suesueina e tamaiti aoga le faataunuuina o valoaga a Samuelu le sa Lamanā, e uiga i le soifua mai o Iesu Keriso, na latou aoaoina faapea o le a faataunuuina e le Alii upu uma na Ia faia ia fofogaina mai e Ana perofeta. Mai le faataitaiga a i latou, o ē na faamaoni e ui lava ina taupulepule le au lē talitonu e faaumatia i latou, na aoao mai ai tamaiti aoga faapea, pe a tatou feagai ma pepelo a Satani, e mafai ona tatou filifili e talitonu ia Iesu Keriso ma tumau i le faamaoni. O le tetee o nisi o talavou sa Lamanā, na faaali atu ai i tamaiti aoga faapea, pe a tatou tuu atu i faaosoosoga, o la tatou faataitaiga e mafai ona i ai sona aafiaga lē lelei i luga o le faatuatua ma le amiotonu o isi.

Aso 2 (3 Nifae 2–5)

A o suesueina le faaitiitia o le amiotonu o tagata, na matauina ai e tamaiti aoga faapea, pe a tatou faagaloina aafiaga faaleagaga faato’a mavae atu, o le a sili atu ona aafia gofie i tatou i faaosoosoga ma faiga taufaasese a Satani. A o latou iloiloina le tusi taufaasese a Kitianae ia Lakoneu, na iloa ai e tamaiti aoga le auala e masani ona faaaoga ai e Satani ma ana au ia upu faaviivii, folafolaga pepelo, ma taufaamata’u e taitai ese ai tagata. Na aoaoina e tamaiti aoga mai tagata sa Nifaē ma sa Lamanā, o e na faamanuiaina i le puipuia o i latou lava faasaga i au faomea a Katianetona faapea, a tatou saunia i tatou lava i le faaleagaga ma le faaletino, o le a faamalolosia e le Alii i tatou ina ia faatoilaloina luitau. A o faitau tamaiti aoga e uiga i tagata sa Nifaē o loo vivii i le Alii mo lo latou laveaiina, na latou aoaoina ai faapea, o le iloaina o le agalelei ma le alofa mutimutivale o le Atua i lo tatou laveaiina mai faigata, e fesoasoani ai ia i tatou e tumau i le lotomaualalo. O taumafaiga a sa Nifaē e talai atu le talalelei ma le tautinoga a Mamona e uiga i lona tiute, ua faaalia ai faapea, i le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua ia i tatou se tiutetauave e aoao atu i isi le auala i le ola e faavavau.

Aso 3 (3 Nifae 6–10)

A o faitau tamaiti aoga e uiga i le auala na toe agaigai ai le au sa Nifaē ma sa Lamanā i le amioleaga, na latou iloa ai faapea, a oo ina tatou faamaualuluga, ua tatou faatagaina le mana sili atu o Satani e faaosooso ai i tatou ma taitai atu i tatou e faia isi mau agasala. Peitai, o le faataitaiga o le faamaoni a nisi o tagata, na faaalia ai faapea, e mafai ona tatou filifili ina ia lotomaualalo ma faamaoni e tusa lava po o a tulaga tatou te i ai. A o tulaga faaletonu le malo o sa Nifaē, o i latou na mulimuli ia Nifae na faaalia faapea, afai o le a tatou salamo ma mulimuli i auauna a le Alii, o le a tatou olioli i uunaiga a le Agaga Paia i o tatou olaga. I le mavae ai o le faatafunaga matautia, o tagata uma i le laueleele atoa na faalogoina le siufofoga o Iesu Keriso o folafola mai i le pouliuli faapea, afai tatou te o mai ia te Ia faatasi ma se loto momomo ma le agaga salamo, o le a Ia faamaloloina i tatou ma tuuina mai ia i tatou le ola e faavavau.

Aso 4 (3 Nifae 11:1–17)

A o suesueina e tamaiti aoga le faalauiloaina mai e le Tamā o Iesu Keriso, na latou iloaina ai faapea, o le Agaga Paia e masani ona tautala mai ia i tatou e ala i o tatou faalogoga. Na latou aoaoina mai foi faapea, a tatou aoao i le auala e faalogo ai i le siufofoga o le Alii e ala i le Agaga Paia, o le a mafai ona tatou malamalama i le fesootaiga Na te tuuina mai ia i tatou. Mai le tala e uiga i le Faaola, i le amataina o Lana galuega i sa Nifaē, na aoao mai ai e tamaiti aoga faapea ua valaaulia e Iesu Keriso i tatou uma ina ia maua se molimau patino, o Ia o lo tatou Faaola, ma o le taimi lava tatou te mauaina ai lena molimau, ua ia i tatou foi se tiutetauave ina ia molimau atu e uiga ia te Ia.

Faatomuaga

O le gaoioiga mo le 3 Nifae 1–7 i lenei lesona, o loo faamamafa ai nisi o aoaoga faavae ma mataupu faavae, ia e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ina ia silli atu ai ona malamalama i le uiga o le liuaina i le talalelei a Iesu Keriso. O gaoioiga mo le aoaoina o le 3 Nifae 8–10 o le a saunia ai tamaiti aoga e tomanatu i a latou molimau i le Faaola, a o latou aoao e uiga i Lona afio mai i le fanau a Liae i totonu o le 3 Nifae 11.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 1–7

O faailoga ma mea ofoofogia ua faalauiloa mai ai le soifua mai o Iesu Keriso; ua femoumouai tagata i le va o le amiotonu ma le amioleaga seia o’o ina lepetiaina le malo

Ata
laina fepi’opi’oa’i

Tusi se laina faapei o lenei i luga o le laupapa:

Fesili atu: E tusa ma lau suesuega i lena vaiaso ua te’a, e faapefea ona suitulaga lenei laina i tagata sa Nifaē o loo i le 3 Nifae 1–7? (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e iloilo ulutala o mataupu mo le 3 Nifae 1–7 ina ia faamanatu ia i latou le auala na femoumouai ai sa Nifaē i le va o le amiotonu ma le amioleaga mai le T.A. 1 i le T.A. 33.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ina ia manatunatu e uiga i mea e mafai ona aoao mai e le 3 Nifae 1–7 ia i tatou e uiga i le avea ma se tagata liua moni ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili. (Pe a talafeagai ai, ia saunia se kopi mo tamaiti aoga taitasi, ma fai atu ia i latou e vase lalo o fuaitau po o upu latou te lagona e aupito sili ona lelei e faamatala ai se tagata ua liuaina.)

“O le liua, o se suiga faaleagaga ma le lelei. O le liua e le na o le taliaina faalemafaufau o Iesu ma ana aoaoga, ae e aofia ai foi ma se faatuatua faaosofia ia te ia ma lana talalelei. … O le tagata ua matua liua atoatoa, o lona uiga ua mate moni lona manao i mea e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso. Ae ua suia i le alofa i le Atua, ma se naunautaiga moni tumau e tausia ana poloaiga” (i le Lipoti o le Konafesi, Guatemala Area Conference 1977, 8).

Fesili atu: O a fuaitau po o upu e te lagona e aupito sili ona lelei e faamatala ai se tagata ua liuaina?

Tusi le siata lenei i luga o le laupapa, po o le saunia o se pepa e tufa atu mo tamaiti aoga:

O talitonuga ma Gaoioiga E Taitai atu ai i Le Liuaina

O Talitonuga ma Gaoioiga E Faavaivaia le Liuaina

3 Nifae 1:15–23, 27–30

3 Nifae 2:1–3; 3:1–10

3 Nifae 4:7–12, 30–33

3 Nifae 6:13–18; 7:1–5

3 Nifae 7:15–22

Tuu atu i tamaiti aoga taitasi se fuaitau o mau mai le siata. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e saili ai a latou fuaitau faatonuina mo talitonuga ma gaoioiga ia a le o le taitai atu ai, po o le faavaivaia ai o le liuaina. O le tele o mataupu faavae atonu e maua mai e tamaiti aoga, o loo i totonu o le Otootoga o Lesona Fai i le Fale mo le aso 1–3 i le amataga o lenei lesona. A o lipoti mai e tamaiti aoga mea ua latou mauaina, tusi a latou tali i luga o le laupapa, pe uunaia i latou e tusi i luga o a latou pepa ua tufaina atu. Fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga mataupu faavae na latou mauaina e ala i le fai atu o fesili e pei o le fesili lenei e faatatau i se upumoni se tasi pe lua na faailoa mai e tamaiti:

  • Na faapefea ona e ola, po o se tasi e te iloaina, e tusa ma lena upumoni, pe na aafia i lena mataupu faavae?

  • E tusa ma le upumoni ua e mauaina, o le a se fautuaga e te ono tuuina atu e fesoasoani ai i se tasi ina ia sili atu ona liuaina ma tumau faaleagaga?

3 Nifae 8–11:17

Ua faailo mai e le faatafunaga tele ma le pouliuli le maliu o Iesu Keriso; ina ua mavae Lona Toetu, na Ia asiasi atu i le fanau a Liae

Valaaulia se tamaitiiti aoga e otooto mai mea na tutupu i le 3 Nifae 8 ma faasoa atu i le vasega soo se faalogoga po o ni uunaiga na ia mauaina, a o ia suesueina lenei mataupu i le vaiaso ua te’a. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 8:20–23. Valaaulia le vasega e faamalamalama mai pe aisea ua avea ai le faailoga o loo taua i nei fuaiupu ma faailoga talafeagai e faailoa mai ai le maliu o Iesu Keriso. Ina ia faamamafa atu le pouliuli na oo i sa Nifaē, atonu e te manao e faaaoga le gaoioiga lenei:

Tuu atu i tamaiti aoga taitasi se moliuila, ma tapē moli o le potu. (Afai e lē lava au moliuila, atonu e manaomia le taitoalua o tamaiti aoga.) Fai i tamaiti e ki a latou moliuila, ma valaaulia sina vaega toaitiiti o i latou e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le 3 Nifae 9:13–20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upumoni na aoaoina e tagata e uiga ia Iesu Keriso, a o feagai i latou ma le pouliuli, ina ua mavae Lona maliu. Faatasi ma le toe kiina o molī, otooto i luga o le laupapa upumoni na maua mai e tamaiti aoga. Faamamafa mataupu faavae nei: O Iesu Keriso o le malamalama ma le ola o le lalolagi. Pe a tatou o mai ia Iesu Keriso ma se loto momomo ma le agaga salamo, o le a Ia taliaina i tatou, faamalolo i tatou, ma tuu mai ia i tatou le ola e faavavau.

Otooto le 3 Nifae 11:1–7 e ala i le faamalamalamaina faapea o tagata, o ē na faasaoina mai le faatafunaga na faapotopoto i le malumalu i Nuumau.

Faaali atu le ata o Iesu o loo A’oa’o Atu i le Itulagi i Sisifo (62380; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 82) po o Iesu o loo Faamaloloina Tagata sa Nifaē (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 83). Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i le 3 Nifae 11:8–17 a o e faitauina atu ia i latou. Fai ma taofi lau faitau, ma valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou lagona a o latou vaai faalemafaufau i lenei aafiaga, aemaise le aafiaga “taitoatasi” na maua e sa Nifaē ma le Faaola, o loo faamatalaina i le 3 Nifae 11:15.

Pe a uma ona faitauina le 3 Nifae 11:8–17, fai atu i tamaiti fesili nei. Valaaulia i latou e faaaoga ni nai minute e mafaufau loloto lemu ai i fesili, ae latou te le’i tali mai. (Ia mautinoa o lava se taimi mo tamaiti e tali mai ai i nei fesili, ina ia aua ne’i faatatopeina, a o latou mafaufau loloto ma faasoa mai o latou lagona ma molimau.)

  • Ana faapea na e i ai faatasi ma tagata sa Nifaē, ma mauaina le avanoa e pa’i ai i manu’a o le Faaola, mata o le a sau tala semanu e fai atu ia te Ia?

  • Ina ua faasilasila atu e Iesu Keriso Ia lava i le au sa Nifaē, aisea e te manatu ai e taua Lona ta’ua o le “ipu oona”? (3 Nifae 11:11).

  • O le a le “ipu oona” lea o loo faatatau i ai Iesu Keriso? (Tagai i le MF&F 19:16–19.)

Faasoa atu lau molimau i le Faaola ma le malamalama ua o’o mai i lou olaga, ina ua e mulimuli ia te Ia. (Atonu foi e te manao e fautuaina tamaiti ia manatua lagona na latou maua i lenei lesona, ma tusi i le api talaaga a le tagata lava ia i le fale.)

Iunite e Sosoo ai (3 Nifae 11:18–16:20)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i fesili nei, a o latou suesueina le iunite e sosoo ai: Pe ou te vaai atu ea i soo se tasi o so’u fili? Afai o lea, e faapefea ona ou taulimaina ia ituaiga tagata? O a amioga mama ua silafia e le Atua e taua i lo’u olaga? E taliaina ea le faamasinoina o isi tagata? E mafai e tamaiti aoga ona maua tali i nei fesili, a o latou suesueina afioga a le Faaola i le iunite 25.

Lolomi