Potutusi
Lesona 27: 2 Nifae 5


Lesona 27

2 Nifae 5

Faatomuaga

O le usitaia o se lapataiga mai le Alii, na vavaeese ai Nifae ma e na mulimuli ia te ia mai ia Lamana, Lemuelu, ma atalii o Isamaeli. Sa latou ola i le amiotonu ma le fiafia, a o vavaeeseina e e na mulimuli ia Lamana ma Lemuelu i latou lava mai le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 5:1–8

Ua vavaeeseina e le Alii e na mulimuli ia Nifae mai i e na mulimuli ia Lamana ma Lemuelu

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i nisi o faafitauli ma faaiuga faigata o loo latou feagai ai. Uunaia i latou e manatua nei luitau patino i o latou mafaufau a o latou suesueina auala na tali atu ai Nifae i luitau. Faamanatu atu ia i latou ina ua maliu Liae, na tuua Nifae e avea ma taitai faaleagaga o le aiga. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 5:1–4 e iloa ai luitau na feagai ma Nifae.

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 5:1, o le a le mea na faia e Nifae e fesoasoani ai e fuafua se vaifofo i ona luitau?

  • E ui lava na tatalo Nifae mo se fesoasoani, ae o le a le mea na saili Lamana ma Lemuelu e fai?

A o lipoti mai e tamaiti aoga a latou tali, atonu e te manao e faailoa atu e le faapea o taimi uma o le a vave tali mai a tatou tatalo pe tali mai foi i le ala tatou te mananao ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 5:5–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, tagai mo mea na faia e le Alii e fesoasoani ai ia Nifae ma e na mulimuli ia te ia.

Fai atu i tamaiti aoga e aotele mai mea ua latou aoaoina mai le 2 Nifae 5:1–8. O se tasi o upumoni e mafai ona e faamamafaina e faapea e taitai e le Alii i latou e saili atu ma le faamaoni ia te Ia i le tatalo. I se fesootaiga ma nei fuaiupu, ia fai atu fesili nei:

  • Aisea e taua ai ona faaauau pea ona faamaoni pe a le tali vave maia a tatou tatalo po o le ala foi ua tatou mananao i ai?

  • O a ni auala e ono tuu mai ai e le Alii ia i tatou ni lapataiga?

A o tali mai tamaiti aoga i lenei fesili, mafaufau e faitau le faamatalaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E le mafai ona tatou faia se mea sese e aunoa ma le laasiaina muamua o se lapataiga,” (upusii mai ia Kenneth Johnson, “Gauai Atu i Faatosinaga a le Agaga Paia,” Liahona, Nov. 2002, 90).

  • O a ni auala e mafai ona tatou mulimuli ai i le faataitaiga a Nifae pe a tatou feagai ma ni luitau?

I le avea ai ma se vaega o le talanoaga a tamaiti aoga o le 2 Nifae 5:1–8, faailoa atu o le vavaeeseina o sa Nifae mai sa Lamana o se taunuuga lena o le feitai o Lamana ma Lemuelu ia Nifae. Sa faaauau lenei vavaeeseina i le tele o seneturi, faatasi ma le aoaoina e e na tupuga mai ia Lamana ma Lemuelu o a latou fanau ina ia feitai i e tupuga mai ia Nifae (tagai i le Mosaea 10:12–17).

2 Nifae 5:9–18, 26–27

Ua ola sa Nifae e tusa ma le ala o le fiafia

Tatai atu tamaiti aoga i le faitauina leotele faatasi o le 2 Nifae 5:27. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga lenei fuaiupu. Tusi le upu fiafia i luga o le laupapa.

  • O le a sou manatu i le uiga o le ola “e tusa ma le ala o le fiafia”?

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu:

Ata
Elder Marlin K. Jensen

“O nisi mataupu faavae ma upumoni le masuia e aumaia le fiafia i o tatou olaga. Ua tele tausaga o ou naunau i le mataupu lenei ona e ui ua matua faamanuiaina au ma maua mafuaaga uma e fiafia ai, ae o nisi taimi ou te tauivi ai ma e le maua ai i taimi uma le faamemelo masani i le fiafia ma se uiga fiafia lea e foliga mai o loo olioli ai nisi tagata.

“Mo lena mafuaaga, sa taaina ai lo’u gauai i se fuaitau o le Tusi a Mamona i ni nai tausaga ua mavae. … Na faatuina e Nifae se nuu na faavae i upumoni o le talalelei; ma i lena nuu sa ia fai mai ai, ‘Ma sa oo ina matou ola e tusa ma le ala o le fiafia’ (2 Ni. 5:27). Na matua faagaeetia au e le fuaitau lea. … Sa ou tomanatu … pe o a elemene taitasi e ono maua e se nuu ma se olaga fiafia moni, ma sa amata ai ona ou sailiili i tusitusiga a Nifae mo ni faailoilo. Ou te … valaaulia outou ina ia faatautaia sa outou lava sailiga patino. Atonu o se sailiga i le olaga atoa ma tauia. …

“… O mamanu ma elemene lava ia e tasi o le olaga i aso taitasi na mafai ai ona fiafia Nifae ma lona nuu i le 560 tausaga a o lumanai Keriso e tutusa lelei foi le aoga ia i tatou i aso nei” (“Living after the Manner of Happiness,” Ensign, Dec. 2002, 56, 61).

Uunaia tamaiti aoga e talia le valaaulia a Elder Jensen. Fai atu ia i latou e faitau le leoa le 2 Nifae 5:6, 10–18, 26–27, tagai mo “elemene o se nuu ma se olaga fiafia moni.” Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailogaina mataupu faavae o loo saofaga i le fiafia o sa Nifae. A maea ni nai minute, valaaulia ni nai tamaiti aoga e tusi mea ua latou mauaina i luga o le laupapa. (E mafai ona aofia i tali e faapea na malaga Nifae ma e na mulimuli ia te ia faatasi ma o latou aiga [tagai i le fuaiupu e 6]; sa usiusitai i le Alii [tagai i le fuaiupu e 10]; sa galulue malolosi e tausi i latou lava [tagai i fuaiupu 11, 15–17]; sa latou ave ia tusitusiga paia [tagai i le fuaiupu e 12]; sa fausia se malumalu [tagai i le fuaiupu e 16]; ma mulimuli i taitai amiotonu [tagai i fuaiupu 18, 26].)

Valaaulia tamaiti aoga e filifili ni mataupu faavae se tasi pe lua o i luga o le laupapa ma faasoa mai pe na faapefea ona fesoasoani nei mataupu faavae ia i latou e “ola e tusa ma le ala o le fiafia.”

I le faalagolago ai i mea ua faamamafaina e tamaiti aoga, atonu e te manao e tulitatao i ni nai fesili faapenei:

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 5:10–11, 16, o a ni faamanuiaga na mauaina e tagata ona sa latou tausia poloaiga a le Alii? O le a se taimi na e lagonaina ai sa faatasi le Alii ma oe? E faapefea e le faatosinaga a le Alii i lou olaga ona saofaga atu i lou fiafia?

  • Faamata na faapefea ona fesoasoani le malumalu i tagata ina ia “ola e tusa ma le ala o le fiafia”? Na faapefea ona aumaia e le malumalu le fiafia sili atu ia te oe po o se tasi e te iloaina?

  • O a ni auala e saofaga atu ai le galue malosi i le fiafia?

Valaaulia tamaiti aoga e aotele mai mea ua latou aoaoina e uiga i le auala e faateleina ai lo latou fiafia. E ui e eseese mataupu faavae e faasoa mai e tamaiti aoga, ae ia mautinoa o loo malamalama i latou e faapea ao avea le talalelei a Iesu Keriso ma o tatou ala o le olaga, o le a faateleina lo tatou fiafia. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.

Valaaulia tamaiti aoga e suesue o latou olaga ma fuafua se mea o le a latou faia e ola atoatoa atili ai “e tusa ma le ala o le fiafia.” Uunaia i latou e tusi lenei faatinoga i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Faasoa atu lau molimau e uiga i mataupu faavae ma faiga ia na aumai ai le fiafia i lou olaga.

2 Nifae 5:19–25

Na fetuuina sa Lamana ona o lo latou le usiusitai

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 5:19–24, tagai mo ni eseesega i le va o le ala na ola ai sa Lamana ma le ala sa ola ai sa Nifae.

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 5:20, o le a le taunuuga o le le usiusitai o sa Lamana?

  • E faapefea ona fesoasoani le 2 Nifae 5:21 ia te oe e malamalama ai pe aisea na vavaeese ai sa Lamana mai le Alii? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le maa [flint] o se maa malo. I le ta’ua ai e faapea o sa Lamana “ua avea … e pei o se maa malo,” na faamamafa atu e Nifae le malo tele o loto o sa Lamana.)

  • O le a se lapataiga na tuu mai e le Alii e faatatau i le faaipoipo atu o sa Nifae i sa Lamana o e na teenaina le talalelei? (Tagai i le 2 Nifae 5:23.)

  • Aisea e taua ai le aloese mai le tafafao faamasani ma faaipoipo atu ia i latou e le faalogo i le Alii? O le a sou manatu e faapefea e tagata e te tafao faamasani ai ma mulimuli ane faaipoipo i ai ona uunaia au taumafaiga e ola i le talalelei? (Atonu e aoga le faamanatu atu i tamaiti aoga e faapea ua fautua mai le Au Peresitene Sili, “Filifili na o latou e maualuluga o latou tulaga faatonuina e tafafao faamasani i ai ma i le mafuta ma i latou e mafai ai ona e faatumauina ou tulaga faatonuina” [Mo le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011), 4].)

  • O a nisi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le 2 Nifae 5:20–24? (A o faasoa mai e tamaiti aoga ni mataupu faavae, faamautinoa ua latou malamalama e faapea pe a faamaaaina e tagata o latou loto e faasagatau i le Alii, ua latou vavaeese mai i latou lava mai ia te Ia.)

Faamamafa atu e faapea o loo tuu mai e le 2 Nifae 5 se eseesega tele i le va o sa Nifae ma sa Lamana. E mafai ona tatou filifili pe o le a se faataitaiga o le a tatou mulimuli ai. Uunaia tamaiti aoga ia manatua mea ua latou fuafua o le a latou faia e ola ai atoatoa atili “e tusa ma le ala o le fiafia.” Faailoa atu lou talitonuga e mafai ona latou mulimuli i le faataitaiga a sa Nifae ma fiafia moni ai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 5:5–9. Vavaeese i tatou lava mai le amioleaga

E i ai taimi e talafeagai ai ona o ese faaletino mai le leaga, e pei ona faia e Nifae ma e na mulimuli ia te ia. Peitai, atonu e le mafai i taimi uma ona aveesea faaletino i tatou lava mai le amioleaga. Sa faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e mafai ai ona tatou puipuia i tatou lava mai na tulaga:

“Ua saunia e le Atua se ala e ola ai i lenei lalolagi e aunoa ma le faaleagaina i uunaiga toilalo ua salalau ai. E mafai ona e ola i se olaga amiomama, tamaoaiga, ma le amiotonu e ala i le mulimuli i le fuafuaga o le puipuiga sa foafoa e lou Tama oi le Lagi: O Lana fuafuaga o le fiafia. O loo maua lea i tusitusiga paia ma tautinoga musuia a Ana perofeta. …

“Ia aloese mai le amioleaga o le lalolagi. Ia iloa o loo puleaina e le Atua. E oo mai le taimi, e toilalo popo ai Satani, ma faasalaina ai i ana amioleaga. Ua i ai i le Atua se fuafuaga patino mo lou olaga. O le a Ia faaalia mai ia te oe vaega o lena fuafuaga, pe a e saili atu i ai ma le faatuatua ma tumau i le usiusitai. Ua uma ona faasaoloto oe e Lona Alo—e le o faasaoloto mai taunuuga o au faatinoga, ae o le saolotoga e faia ai filifiliga. O le faamoemoega e faavavau o le Atua, ia e manuia i lenei olaga faaletino. E tusa lava pe o le a le amioleaga o le lalolagi e oo i ai, e mafai lava ona e maua lena faamanuiaga. Saili ma ia e faalogo ma le totoa i le taitaiga patino e avatu ia te oe e ala atu i le Agaga Paia. Ia tumau lou agavaa ia maua ai. Aapa atu i isi ua tautevateva, ma ua fenumiai ua leiloa pe o fea le ala e mulimuli ai” (“Auala e Ola Lelei ai i le lotolotoi o le Faateleina o le Amioleaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 100, 102).

2 Nifae 5:11, 13. “Ua matua manuia tele i matou”

I le 2 Nifae 5:11, 13, o loo faamatala ai e Nifae le uluola o lona nuu ma lo latou manuia i le tausia o lafumanu, lafumoa, ma faatoaga. E tele lava ina tatou fesootaia le uluola ma faamanuiaga faaletino. Sa aoao mai Peresitene Heber J. Grant e faapea o le uluola moni lava e aofia ai le sili atu nai lo le tamaoaiga po o mea faaletino o le lalolagi:

“Pe a ou ta’ua le uluola ou te le o mafaufau i ai i se tulaga tau tupe ma sene lava ia. Ae o le mea ua ou faitaulia o le uluola moni, e avea ma le mea e tasi o isi mea uma lava lea e tele sona taua i alii ma tamaitai soifua uma, o le tuputupu ae lea i se iloa o le Atua, ma i se molimau, ma i le mana e ola ai i le talalelei ma ia musuia ai o tatou aiga ia faia lea lava mea e tasi. O ituaiga manuia moni lea” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Heber J. Grant [2002], 131-32).

2 Nifae 5:10–18, 26–27. “E tusa ma le ala o le fiafia”

Na faamalamalama e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o loo i ai se auala e tau atu i le fiafia: “O le fiafia o le mea faitino ma le mamanu o lo tatou olaga nei; ma o le iuga foi lena, pe afai tatou te tulimatai atu i le ala e tau atu i ai; ma o lena ala, o le amioatua, faamaoni, faatuatua, paia, ma le tausia o poloaiga uma a le Atua” (History of the Church, 5:134–35).

Sa aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le fiafia e sau mai le amiotonu. ‘E lei avea lava le amioleaga ma fiafia.’Alema 41:10. E le’i avea lava le agasala ma fiafia. E lei avea lava le manatu faapito ma fiafia. E le’i avea lava le faaloloto ma fiafia. O le fiafia o loo taoto i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso” (i le “Fast-Paced Schedule for the Prophet,” Church News, Apr. 20, 1996, 3).

2 Nifae 2:27. “O a’u, o Nifae, sa ou fauina se malumalu”

Sa faamalamalama mai e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu le auala e taitai atu ai le auai i le malumalu i le fiafia:

“Na tusia e Nifae, ‘Ma o Au,o Nifae sa ou fausia se malumalu’ (2 Ni. 5:16 Atonu e ese mai le malumalu a Nifae i nisi o auala mai a tatou malumalu o aso e gata ai, ae o lona faamoemoega autu sa talitutusa lava: ia aoao ma faamasani ai fanau a le Atua e faatatau i Lana fuafuaga mo lo latou fiafia ma ia maua ai sauniga ma feagaiga e taua i le mauaina o lena fiafia.

“I le maea ai o le silia ma le lima sefulu tausaga o ola ai i lenei lalolagi lelei, e mafai ona ou fai atu ma le faamaoni e faapea o tagata e sili ona faatagatamatutua faaleagaga ma fiafia ou te iloaina o tagata ia e naunautai e o i le malumalu. O loo i ai se mafuaaga lelei mo lena mea. O totonu o le malumalu o loo faamatala ai ma toe faamatala ai le atoaga o le polokalama a le Atua mo i tatou, o taimi uma taitasi e faamatala ai e aumaia ai lava se malamalama ma se tautinoga sili atu e ola i le olaga i Lana ala. …

“O se suega lelei lava e iloa ai le lelei o loo tatou faatautaia ai la tatou sailiga e o mai ia Keriso atonu pe faapei o tatou lagona e uiga i le malumalu ma o tatou aafiaga iina. O le malumalu e mafai ona tutusa le uiga ma le fiafia ma le olioli. Sa faapena mo Nifae ma lona nuu” (“Living after the Manner of Happiness,” Ensign, Tes. 2002, 60).

2 Nifae 2:20–25. O le fetuu i luga o Sa Lamana

I le 2 Nifae 5:20–25, tatou te maua ai tali i fesili e le itiiti ifo ma le fa e uiga i le fetuu lea na oo ia sa Lamana:

1. O le a le fetuu?

O loo manino le tuuina mai o le fetuu i le 2 Nifae 5:20 e faapea “e vavaeeseina i latou i luma o le Alii.” O le pau lanu uliuli o sa Lamana sa le o le fetuu

2. O le a le mafuaaga o le fetuu?

E tusa ai ma le 2 Nifae 5:21, na oo le fetuu ia sa Lamana “ona o lo latou amioletonu” ma ona “sa latou faamaaa o latou loto faasaga [i le Alii].” Talu mai lava le Pa’ū o Atamu, ua avea pea le amioleaga ma taunuuga e vavae ese ai [tagata] mai le afioaga o le Alii (tagai i le 1 Nifae 2:21; 2 Nifae 4:4;; 9:6; Alema 9:13; ; Eteru 10:11).

3. Aisea na tuu atu ai le faailoga o le pa’u uliuli i luga o sa Lamana?

O se faailoga patino lea po o se faatusa mo se seti patino o tulaga. Sa faamalamalama mai e Nifae, “O lea na faia ai e le Alii le Atua ia oo mai i o latou [sa Lamana] luga se pa’u uliuli, ina ia le moomia i latou e o’u tagata” (2 Nifae 5:21). Sa tuu mai foi e Alema se faamalamalamaga tali tutusa: “O pa’u o sa Lamana sa uliuli … ina ia mafai ona faasaoina ai e le Alii le Atua ona tagata, ina ia le mafai ona fefiloi ai i latou ma talitonu i uputuu sese” (Alema 3:6, 8). O nei faamalamalamaga e ogatusa ma isi lapataiga faatusitusiga paia lea e faapea e le tatau i tagata o le Alii ona faaipoipo atu i e le talitonu ona o le taunuuga o le faia o lea mea e masani lava ona liliu ese ai e amiotonu mai le Alii (tagai i le Teuterenome 7:2–4; ; 1 Tupu 11:4; ; 2 Korinito 6:14; MF&F 74:5).

4. O le a le taunuuga o le fetuu?

I le avea ai ma taunuuga o le fetuu—le vavaeeseina mai le afioaga o le Alii—o sa Lamana “sa avea lava i latou ma tagata paie, ua tumu i le ulavavale ma le faitogafiti” (2 Nifae 5:24).

Sa na o le pau le taimi e tumau ai lenei fetuu o le taimi e amioleaga ai tagata. Ina ua salamo sa Lamana ma filifili e ola i le talalelei, “sa le toe mulimuli ia i latou le fetuu a le Atua” (Alema 23:18). O loo i ai i le Tusi a Mamona le tele o faataitaiga o sa Lamana o e sa salamo ma talia le taitaiga a le Agaga o le Alii. O loo faamatala mai i le tusi a Helamana se taimi na sili atu ai le amiotonu o sa Lamana nai lo sa Nifae (tagai i le Helamana 13:1).

Lolomi