Potutusi
Lesona 4: Itulau Autu, Faatomuaga, ma Mau a Molimau


Lesona 4

Itulau Autu, Faatomuaga, ma Mau a Molimau

Faatomuaga

A o e aoaoina atu le Tusi a Mamona, o le a e fesoasoani i tamaiti aoga ia maua upu moni o le a aumaia faalatalata atili ai i latou i le Atua. Mai le amataga o le tusi, e manino lava na naunau tusitala o le Tusi a Mamona e molimau mai o Iesu o le Keriso. Ua toe faamautinoa mai foi e le tusi ia feagaiga a le Atua ma le aiga o Isaraelu ma faaali mai le manaomia ona osia ma tausia e fanau uma a le Atua ia feagaiga paia. Ao suesue ma le agaga tatalo tamaiti aoga i le Tusi a Mamona, o le a latou mauaina se molimau sili atu o le talalelei a Iesu Keriso ma le Toefuataiina o Lana Ekalesia i aso e gata ai. O le a latou aoao ai foi e faaaoga le faatuatua sili atu ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Fautuaga mo le Aoaoga

O fautuaga mo le aoaoina atu o lenei lesona e ono umi atu le taimi e aoao atu ai nai lo le taimi faaatulagaina mo lau vasega. Mafaufau ma le agaga tatalo po o a ni vaega e sili ona manaomia e lau vasega.

Itulau Autu

Valaaulia tamaiti aoga e sue i le itulau autu o le Tusi a Mamona. O lenei itulau e amata i upu “O le Tusi a Mamona, o se tala na tusia e le lima o Mamona i luga o papatusi na sii mai papatusi a Nifae.” Sa faamalamalama mai e le perofeta o Iosefa Samita le mafuaaga o le itulau autu.

“O le itulau autu o le Tusi a Mamona o se faaliliuga sao lava, sa aumaia mai le itulau mulimuli lava, o le itu agavale o le … tusi o papatusi, lea o loo i ai le faamaumauga ua faaliliuina, … ma … o le itulau autu e le o se tuufaatasiga faaonaponei, e au po o se isi lava tagata na soifua po o loo soifua foi i lenei tupulaga” (i le History of the Church, 1:71).

Valaaulia ia tamaiti aoga e faitau lemu le itulau autu o le Tusi a Mamona. Fai atu ia i latou e vaavaai mo fuaiupu o loo ta’ua ai ia faamoemoega o le Tusi a Mamona. (Atonu e te manao e tuuina atu i tamaiti aoga o se faaataataga o nei faamoemoega o loo faaalia o ni mea o le a “faaalia” e le Tusi a Mamona ia i latou o e faitau i ai.) Valaaulia ni nai tamaiti aoga e tusi a latou sailiiliga i luga o le laupapa. A maea ona, fai atu lea i tamaiti aoga e toe faitau ia i latou lava le palakalafa lona lua, ma tuu i ai o latou igoa e suitulaga i le “toe vaega o le Aiga o Isaraelu”

  • A o e faitau i le Tusi a Mamona, o le fea o nei faamoemoega ua faataunuuina i lou olaga? Na faapefea ona faataunuuina?

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe ia iloa o i latou o osia feagaiga ma le Alii ua le “lafoaiina ese e faavavau”?

Fai atu i tamaiti aoga atonu o le a i ai ni taimi latou te lagona ai le tuuatoatasi po o le “lafoaiina ese.”

  • Aisea e taua ai le iloa i taimi faapenei e le o “lafoaiina ese [outou] e faavavau”?

  • E faapefea ona avea lenei folafolaga ma faaaliga o le alofa o le Atua mo oe?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faafetaia le faamoemoega autu o le Tusi a Mamona, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O le misiona autu a le Tusi a Mamona, e pei ona tusia i ona itulau autu,‘o le faatalitonuina lea o tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese o Iesu o le Keriso lea, le Atua e Faavavau, ua faaali mai o ia i atunuu uma.’

“E mafai e soo se tasi faamaoni e saili i le upu moni, ona ia maua le molimau o Iesu o le Keriso, pe a ia manatunatu ma le agaga tatalo i upu musuia o le Tusi a Mamona.

“E sili atu ma le afa ia fuaiupu uma o le Tusi a Mamona e faatatau i lo tatou Alii. E sili atu le tele o suafa ua taua ai Keriso i fuaiupu o le Tusi a Mamona, nai lo le Feagaiga Fou.

“E sili atu i le 100 suafa eseese ua taua ai o ia i le Tusi a Mamona. E i ai se uiga taua faapitoa o Lona natura paia, ua faamatala mai i ia igoa taitasi” (“O Mai ia Keriso,” Liahona, Ian. 1988, 83).

Faasoa atu lau molimau o le Tusi a Mamona o se molimau o Iesu o le Keriso.

Faatomuaga i le Tusi a Mamona

Tusi i luga o le laupapa se ata o se faitotoa faaofuofu (vaai i le ata o loo i ai), pe fai se faatusa o se faitotoa faaofuofu mai se laupapa po o nisi mea.

Ata
faitotoa maa faaofuofu

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga mai ia Iosefa Samita i le faatomuaga o le Tusi a Mamona (tagai i le palakalafa ono). Atonu e te manao e fautuaina ia tamaiti aoga e faailoga le faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia.

  • O le a le faamoemoega o se maaauau?

Faamalamalama atu o le maaauau o le maa ogatotonu lea i luga o le faitotoa faaofuofu. A fausiaina se faitotoa faaofuofu, e fausia i luga ia itu e lua faatasi ai ma lagolago e taofiaina. O le avanoa pito i luga o le faitotoa e fuaina ma le faaeteete, ma e tipiina le maaauau ina ia fetaui tonu lava i ai. A tuu loa i ai le maaauau i lona tulaga, o le a mafai loa ona tu le faitotoa faaofuofu e aunoa ma se lagolago.

  • O le a le mea e tupu i le faitotoa faaofuofu pe a aveese le maaauau? (Afai o loo e faaaogaina se mea faitino, ia faaali atu e ala i lou aveesea o le maaauau)

  • E faapefea ona galue le Tusi a Mamona e pei o se maaauau e faatatau lea i le talalelei toefuataiina?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga mai ia Peresitene Ezra Taft Benson. (Atonu e te manao e saunia le faamatalaga i luga o se pepa e tufa atu mo tamaiti aoga e tuu i totonu o a latou tusitusiga paia. I le isi itu, atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi le saunoaga a Peresitene Benson i a latou tusitusiga paia, i luga po o lalo o le itulau muamua o le faatomuaga.)

“O loo i ai ala e tolu ua avea ai le Tusi a Mamona ma maaauau o la tatou faatuatuaga. O le maaauau lea i lona molimau mai o Keriso. O le maaauau lea o a tatou mataupu. O le maaauau lea o la tatou molimau” (“O Le Tusi a Mamona —O Le Maa’au’au o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 6).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama pe faapefea ona avea le Tusi a Mamona ma maaauau o le molimau, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Peresitene Benson:

“O le Tusi a Mamona o le maaauau lea o le molimau. E faapei ona pau le faitotoa faataliolio faaafa masina pe a aveese le maaauau, e faapea foi mea uma lava ua aoaoina ma faia e le Ekalesia pe a ave ese le moni o le Tusi a Mamona. … ae a faapea ua moni le Tusi a Mamona … e tatau i le tagata ona ia talia talitonuga o le toefuataiga faapea ma mataupu uma ua ala mai ai” (“O Le Tusi a Mamona—O Le Maaauau o lo Tatou Faatuatuaga,” 6).

  • Na faapefea ona uunaia e lau molimau i le Tusi a Mamona lau molimau o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei?

  • Na faapefea ona aumai faalatalata oe i le Atua e le Tusi a Mamona?

Atonu e te manao e faamatala atu le auala na faamalosia ai e lau suesuega i le Tusi a Mamona lau molimau ma aumai faalatalata atili ai oe i le Atua.

Valaaulia tamaiti aoga e auai i se faatinoga o se tala. Fai i ai e mafaufau o loo latou tuuina atu se Tusi a Mamona i se tasi e le auai i le Ekalesia. Fesoasoani ia i latou e saunia mo le faatinoga o le tala e ala i le vaevaeina o i latou i ni vaega se lua. Fai atu i le vaega muamua e faitau ia palakalafa e 2–4 o le faatomuaga o le Tusi a Mamona. Fai atu i le vaega e lua e faitau ia palakalafa 5–8. Fai atu i vaega uma e lua e vaavaai mo ni faamatalaga latou te lagona e taua le faasoa atu pe a aoao atu e uiga i le Tusi a Mamona.

A uma ona tuuina atu se taimi i tamaiti aoga e suesue ai ma saunia ai, valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega e faatino le vaega a se tagata e le auai i le Ekalesia. Ia tofu mai vaega e lua ma se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega. Faamalamalama atu o le a avea nei tamaiti aoga e toalua ma soa faifeautalai. O le a la faaaogaina mea sa maua mai e le latou vaega i le faatomuaga e aoao ai le tamaitiiti aoga muamua e uiga i le Tusi a Mamona.

A maea ona faatinoina e tamaiti aoga le tala, atonu o le a e manao e fesili atu i le isi vaega atoa o le vasega pe e i ai nisi aitema mai le faatomuaga latou te mananao e faasoa atu pe ana filifilia i latou e faiaoga.

Atonu e te fia faailoa atu faapea o le Tusi a Mamona e le o folafolaina maia le tuuina atu o se talafaasolopito o tagata uma sa nonofo muamua i le Itulagi i Sisifo. Ua na o se faamaumauga lava o e tupuaga mai ia Liae (o le au sa Nifae ma le au sa Lamana) ma le nuu o Iareto. Atonu na i ai nisi tagata na nofoia ia konetineta i le Itulagi i Sisifo ao lumanai, faia, ma maea ai o mea ia na tutupu o loo faamaumauina i le Tusi a Mamona.

Valaaulia ia tamaiti aoga e faitau lemu le Moronae 10:3–5 .

  • E tusa ai ma Moronae, e faapefea ona tatou iloa o le Tusi a Mamona e moni?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau ia palakalafa 8–9 i le faatomuaga o le Tusi a Mamona. Fai atu ia i latou e vaai mo upumoni faaopoopo e tolu lea o le a latou maua ai se molimau pe a latou taliaina le lu’i a Moronae.

Molimau atu i tamaiti aoga faapea a tatou faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona, o le a molimau mai le Agaga Paia e moni, o Iesu o le Keriso, o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Alii i luga o le fogaeleele.

Mau a Molimau e Toatolu ma le Molimau a le Toavalu

Fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea sa latou molimauina se tasi o loo gaoia se mea taua mai le fale o lo latou tuaoi.

  • I le foiaina o se solitulafono, aisea e taua ai le i ai o se molimau?

  • Aisea e lelei ai le tele atu o molimau nai lo le tasi?

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa “Le Mau a Molimau e Toatolu”. Valaaulia i latou e vaai mo ni fuaiupu e faapitoa lava le taua ia i latou. Atonu e te fia fautuaina i latou e faailoga nei fuaiupu.

  • O a fuaiupu sa e faailogaina? Aisea e taua ai ia te oe? (Atonu e te fia faailoa atu o le siufofoga o le Atua sa folafolaina atu i Molimau e Toatolu o papatusi na faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua)

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele “Le Mau a Molimau e Toavalu”. Valaaulia le vasega atoa e faalogologo mo ni mea e eseese ai i le va o mau a Molimau e Toatolu ma le Toavalu.

  • O a ni eseesega sa e matauina?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i lalo a latou molimau po o lagona e uiga i le Tusi a Mamona. Atonu latou te fia mananao e tusi i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o se itulau avanoa i totonu o a latou tusitusiga paia. Atonu e lagona e nisi o tamaiti aoga lo latou lei iloaina lava o le moni o le Tusi a Mamona. Faamalosiau atu ia i latou ia saili ia maua se molimau i lenei tausaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Itulau Autu

E mafai ona fesoasoani ia faauigaga nei pe a suesueina le itulau autu o le Tusi a Mamona.

O Le Aiga o Isaraelu e faatatau i e tupuga mai ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. O le atalii o le atalii o Aperaamo o Iakopo, o le na suia lona igoa ia Isaraelu, e toasefululua ona atalii. O e na tupuga mai ia i latou ua lauiloa o ituaiga e sefululua o Isaraelu. I le avea ai ma fanau a Aperaamo, o le Aiga o Isaraelu na avea foi ma nuu o le feagaiga a le Alii. I lenei vaitaimi, o le Aiga o Isaraelu e aofia ai i latou e osia feagaiga ma le Alii ma tausia Ana poloaiga. “O le mea lea, o le igoa Isaraelu e masani ona faaaogaina e faailoa ai (1) le alii o Iakopo, (2) e tupuga moni lava mai ia Iakopo, ma (3) e talitonu moni ia Keriso, po o le a lava lo latou tupuaga po o nuu e nonofo ai” (Bible Dictionary, “Isaraelu”).

O Tagata Iutaia na muai faatatau lava i soo se tasi mai le ituaiga o Iuta (o se tasi o ituaiga e sefululua o Isaraelu). Ua faauigaina o soo se tasi lava mai le malo o Iuta (i vaitaimi o le Feagaiga Tuai, o le vaega i saute o le malo ua vaeluaina o Isaraelu), e tusa lava pe latou te le o mai le ituaiga o Iuta. E faatatau foi i “tagata o ola i tapuaiga, ituaiga o olaga, ma tu ma aga faa-Iutaia ae atonu o se Iutaia i lona fanau mai pe leai foi” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Tagata Iutaia,” scriptures.lds.org).

Nuuese o lona uiga “o malo.” E faasino ia i (1) latou o e e le o le aiga o Isaraelu, (2) latou o e le talitonu i le Atua o Isaraelu, po o e e le o mauaina le talalelei, e tusa po o le a lo latou gafa, ma (3) tagata o e le mai le, pe le o nonofo i le laueleele o Iuta. Mo se faataitaiga, o tagata femalagaai ma tagata fai mai e ta’ua o tagata o Nuuese i le 1 Nifae 13:3–13. O i latou o e na aumaia le Tusi a Mamona ua taua o Nuuese i le 1 Nifae 13:34. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele, sa faapea foi ona aumaia e Nuuese (tagai i le 1 Nifae 13:39). O le Iunaite Setete o Amerika ua taua o se malo nuuese i le 1 Nifae 13:34, 39.

O se otootoga o se tusiga o se mea ua faapuupuu.

O se toe vaega o le vaega o totoe. I le itulau autu o le Tusi a Mamona, o le fuaitau “o se toe vaega o le Aiga o Isaraelu” e faatatau i tagata ua faataapeapeina o Isaraelu ma a latou fanau. Ao faaiuina faamaumauga a Moronae ma faamaufaailogaina papatusi auro ina ia aumaia i aso e gata ai, na faapitoa lava lona popole i sa Lamana o soifua ma o latou tupuaga, ia na faapea mai lona tama o se “toe vaega o le aiga o Isaraelu” (Mamona 7:1). Na tulimatai atu le vaai a Moronae i se aso o le a toe talia ai le talalelei a Iesu Keriso e sa Lamana (tagai i le Moronae 1:4).

Folasaga. O tupuaga o aso-nei o Sa Lamana

O sa Lamana o loo aofia ai tuaa o Initia Amerika. Ae ui i lea, e le o faapea mai le Tusi a Mamona o Initia Amerika uma o tupuaga o sa Lamana. Na saunoa mai Peresitene Anthony W. Ivins o le Au Peresitene Sili:

“E tatau ona tatou faaeteete i a tatou faaiuga tatou te faia. O le Tusi a Mamona o loo aoao mai ai le talafaasolopito o tagata ma’oti e toatolu … o e na o mai i lenei konetineta mai le lalolagi tuai. E le o ta’u mai ai faapea, sa leai se tasi iinei na muamua mai ia i latou. E le o ta’u mai ai faapea e lei o mai ni tagata mulimuli ane. Ma o lea, afai na i ai ni mea fou na maua o loo ta’u mai ai le eseesega i le amataga o ni tagata lanu, e faigofie lava ona mafai ona tusia se tala, ma alagatatau ai, aua ua tatou talitonu na i ai isi tagata na o mai i lenei konetineta” (i le Conference Report, Apr. 1929, 15).

Mau a Molimau e Toatolu. “Faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua”

Na faailoa mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Tosefululua e ui lava o le Tusi a Mamona sa faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, tatou te le iloaina le auiliiliga o le faagasologa o le faaliliuga.

“O le toatele o e faitau i le Tusi a Mamona e malamalama lava i lo latou manao e fia iloa atili e uiga i lona oo mai, e aofia ai le faagasologa moni lava o le faaliliuga. E faapena tonu lava ia le tagata faatuatua ma le lotonuu o Ailama Samita. Ina ua [ia] fesili atu, sa tau atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia Ailama ‘e lei fuafuaina e ta‘u atu i le lalolagi ia mea auiliili uma e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona’ ma ‘sa le tatau ai mo ia ona faamatala atu nei mea’ (Talafaasolopito o le Ekalesia, 1:220). O lea la o le mea ua tatou iloa e uiga i le oo moni mai o le Tusi a Mamona ua lava, ae le o atoatoa. …

“Ua na o le Perofeta o Iosefa na silafia le faagasologa atoa, ma sa matuai le manao lava o ia e faamatala auiliili mea uma. Tatou te faaaogaina upu a Tavita Uitimera, Iosefa Naite, ma Matini Harisi, o e na vaavaai i ai, ae le o ni faaliliu. Na faaali mai e Tavita Uitimera faapea ao faaaogaina e le Perofeta meafaigaluega mamana na tuuina atu e fesoasoani ia te ia, ‘o tusitusiga faafaatusa e oso mai, faapena foi ma le faaliliuga i le gagana Peretania … i mataitusi malamalama ma susulu.’ Ona faitau atu lea e Iosefa upu ia Oliva (sii mai le James H. Hart, “About the Book of Mormon,” Deseret Evening News, 25 Mat. 1884, 2). Na faamatala e Matini Harisi e uiga i le maa a le tagatavaai: ‘E faaali mai fuaiupu, ma sa faitau mai e le Perofeta ae tusia e Matini’ (na sii mai i le Edward Stevenson, “One of the Three Witnesses: Incidents in the Life of Martin Harris,” Latter-day Saints’ Millennial Star, 6 Fep. 1882, 86–87). Na faapena foi mea na maitau a Iosefa Naite (see Dean Jessee, “Joseph Knight’s Recollection of Early Mormon History,” BYU Studies 17 [Autumn 1976]: 35).

“Na lipotia mai sa tuuina atu e Oliva Kaotui se molimau i le faamasinoga e faapea, o le Urima ma le Tumema na mafai ai e Iosefa ‘ona faitau i le gagana Peretania, i togitogiga fou a tagata Aikupito ia na vaneina i luga o papatusi’ (“Mormonites,” Evangelical Magazine and Gospel Advocate, 9 Apr. 1831). Afai e sa’o nei lipoti, ua latou tuuina mai se faagasologa e faaalia ai le tuuina atu e le Atua ia Iosefa o le ‘vaaiga ma le mana e faaliliu ai’ (MF&F 3:12). …

“O le faagasologa faafaaaliga na mautinoa ai lava le le manaomia o se tomai o le Perofeta i le gagana anamua. O le faatuatuaina o faaaliga na sili atu le taua nai lo le i ai o papatusi o loo tatalaina, ia na faatonuina e aua nei vaai i ai ni mata e lei faatagaina.

“E ui o le faaaogaina o meafaigaluega mamana e ono faamatalaina ai le vave tele o le faaliliuga, atonu na faaaogaina e le Perofeta i nisi taimi se metotia faitino. E mautinoa lava lo tatou le iloaina o ni faamatalaga auiliili.

“E ui i lea, tatou te iloaina e le’i faigofie lenei faagasologa e faatumulia i le faatuatua. O lenei mea moni na faaalia manino mai i le taumafaiga a Oliva Kaotui lava ia e faaliliu. Na le faamanuiaina Oliva ona sa ia ‘le faaauau pea e pei ona sa [ia] amata mai,’ ma ona sa leai se faatuatua ma galuega, na te ‘le’i mafaufau i ai ae na o le ole mai’ (MF&F 9:5, 7). E lei saunia lelei o ia e faia le galuega. …

“Po o le a lava ni faamatalaga auiliili o le faagasologa, na manaomia ni taumafaiga malosi ma le patino a Iosefa faatasi ai ma le fesoasoani a meafaigaluega faalelagi. Atonu na suia le faagasologa ao faateleina le gafatia o Iosefa, i le aofia ai o le Urima ma le Tumema ae atonu sa itiiti le faalagolago i ia meafaigaluega i isi faaliliuga mulimuli ane a le Perofeta. Na faapea mai Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na ta’u atu e Iosefa Samita ia te ia na ia faaaogaina le Urima ma le Tumema pe afai e le lava lona malamalama i le faaliliuga ae na mulimuli ane na te le’i manaomia, lea na tupu i le galuega faaliliu a Iosefa i le tele o fuaiupu o le Tusi Paia (tagai i le Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aok., 1874, 498–99)” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Ian. 1997, 39).

Lolomi