Potutusi
Lesona 114: Helamana 14


Lesona 114

Helamana 14

Faatomuaga

O le faaauau ai ona tala’i atu ia sa Nifae i Saraemila, sa ta’u atu ai e Samuelu le sa Lamana ia faailoga o le a faailo ai le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso. Sa ia ta’u atu ua ia valoiaina nei faailoga e fesoasoani ai i tagata ia talitonu ia Iesu Keriso ma tauanau ai i latou e salamo i a latou agasala. Sa ia aoao atu faapea, e ala atu i le Togiola a Iesu Keriso, o le a toe aumai uma ai tagata i le afioaga o le Atua. O le valaau atu i tagata e salamo, sa ia folafola atu ai o le tagata e salamo o le a faamagaloina i a latou agasala ae o i latou o e e le salamo o le a toe vavaeese mai le afioaga o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 14:1–13

Sa vavalo Samuelu e uiga i faailoga e faatatau i le soifua mai o le Faaola

A o le’i amataina le vasega, tusi ni aū se tolu i luga o le laupapa e faapenei. O le a e tuuina ai ni upu ma fuaitau e faataamilo i aū ao faagasolo le lesona.

Ata

Fai atu i tagata o le vasega e manatua mea sa latou talanoaina i le lesona ua mavae atu, lea sa faatatau i le Helamana 13. Afai latou te manaomia le fesoasoani e manatua ai, faamanatu atu ia i latou sa latou aoao e uiga i se perofeta e igoa ia Samuelu. Fai atu e faasoa atu ni faamatalaga latou te manatua e uiga ia te ia, e pei o le, o ai o ia, o fea sa alu i ai, o a mea sa ia aoao atu, ma le tulaga faaleagaga o i latou sa ia aoaoina. Fai atu i tagata o le vasega ia manatua le ala na tali atu ai tagata i le savali a Samuelu. Faamatala atu o le Helamana 14 o loo i ai se faaauauga o aoaoga a Samuelu.

Faamatala atu sa valoia e Samuelu mea o le a tutupu i le lumanai, o nisi o i latou e faitau afe maila le mamao mai Saraemila. Fai atu i tagata o le vasega e tilotilo vave i le Helamana 14:1–2 ma ta’u mai se mea na tupu sa valoia e Samuelu (o le fanau mai o Iesu Keriso).

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 14:3–6, ma vaavaai mo faailoga o le a vaai i ai sa Nifae i le taimi o le fanau mai o le Faaola. Atonu e te manao e fautua atu e maka nei faailoga i a latou tusitusiga paia. Atonu foi e te manao e tata’i atu mafaufau o tagata o le vasega i vaefaamatalaga mo nei fuaiupu, lea e faasino atu i le faataunuuga o valoaga a Samuelu.

  • O le a le uiga ia te oe o le soifua mai o le Faaola?

Faitau leotele le Helamana 14:8–9. Faamamafa atu le taua o le talitonu i le Faaola ina ia mafai ona maua ai le ola faavavau. Tusi i luga o le laupapa le upu Ola Faavavau pe a uma le aū mulimuli. Faamatala atu o le uiga o le “ola tumau-faavavau” e tutusa lava ma le “ola faavavau.” O lona uiga o le ola i le ituaiga olaga o loo soifua ai le Atua ma ola e faavavau i Lona afioaga faatasi ma o tatou aiga. Sa aoao atu Samuelu ia sa Nifae i Saraemila mea sa manaomia ona latou faia e maua ai le ola tumau-faavavau.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 14:11–13, ma vaavaai mo mea sa manao Samuelu ia iloa ma fai e tagata. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoa mai mea sa manao Samuelu ia iloa ma fai e tagata.

I le tauagavale o le aū muamua o loo i luga o le laupapa, tusi ai le Malamalama. Ona fai atu lea i tagata o le vasega po o a mea na latou maua sa manao Samuelu ia iloa e tagata. Fai atu i nai tamaiti e lisi nei mea i luga o le laupapa i lalo ifo o le upu Malamalama. (O tali e tatau ona aofia ai o le, sa manao Samuelu i tagata ia latou iloa e uiga i faamasinoga a le Atua mo i latou o e agasala, o tulaga o le salamo, o le afio mai o Iesu Keriso, ma faailoga e o faatasi ma Lona afio mai.)

  • O le a le mea sa faamoemoe Samuelu o le a taitai atu e lenei malamalama ia tagata e fai? (Talitonu ia Iesu Keriso ma salamo ia latou agasala.)

Fai atu i tagata o le vasega e tusi se mataupu faavae e faavae i le Helamana 14:13. Ona fai atu lea i ni nai tagata o le vasega e faitau leotele mea ua latou tusia. (O se tasi o tali e ono i ai o le talitonu ia Iesu Keriso e oo atu ai i le salamo ma le faamagaloina o agasala.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le uiga o le fuaitau “e ala i ana galuega,” faamalamalama atu o gafatia po o faatinoga e i ai i se tagata ua alagatatau i ai le taui. Ina ia agavaa mo le mauaina o se faamagaloga o a tatou agasala, e tatau ona tatou faia ni mea faapitoa, e pei o le salamo faamaoni, ia papatisoina ma faamauina, ma tausi poloaiga. Peitai, tatou te maua le meaalofa o le faamagaloga ona o galuega a le Faaola, ae le o ni a tatou. Atonu e te manao e faamanatu atu i le vasega ia le 2 Nifae 25:23, o se fuaitau o le mau tauloto: “E faaolaina i tatou i le alofa tunoa pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.” Atonu foi e te fautuaina atu i tagata e faitau le Alema 22:14 ma le Alema 24:10–11.

Faauma le ata o loo i luga o le laupapa faapenei:

Ata
Knowledge
  • E mafai faapefea i le mauaina o le malamalama e uiga i le Faaola ona faateleina lou talitonu ia te Ia?

  • Ua mafai faapefea e lou talitonu i le Faaola ona taitaiina atu oe e salamo ma e taumafai ia avea atili e faapei o Ia?

Molimau atu e na o galuega lava a Iesu Keriso e mafai ai ona tatou maua se faamagaloga o a tatou agasala ma maua le ola faavavau.

Helamana 14:14–31

Ua vavalo Samuelu e uiga i faailoga e faatatau i le maliu o le Faaola

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 14:14. Ona fai atu lea i le vasega e faitau filemu le Helamana 14:20–27, ma vaavaai mo faailoga o le a vaai i ai sa Nifae i le taimi o le maliu o Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu e maka nei faailoga. A ua lava loa lo latou taimi e faitau ai, fai atu ia i latou e lipoti atu mea ua latou maua. Tau atu ia i latou o le faataunuuga o nei faailoga o loo tusia i le 3 Nifae (tagai i le Helamana 14:20, vaefaamatalagaa)

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 14:28–29. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga e tuuina mai ai e le Alii ia faailoga ma mea ofoofogia. Fai atu i ni nai tagata e faailoa atu a latou mafuaaga i a latou lava upu. (E ono faaaoga e tagata o le vasega ni faaupuga eseese, ae ia mautinoa latou te ta’ua le upumoni lenei: E tuuina mai e le Alii ia faailoga ma mea ofoofogia e fesoasoani ai i tagata ia talitonu ia te Ia.)

  • O le a se mea e mafai e lenei upumoni ona aoao mai ia i tatou e uiga i faailoga o le a muamua mai i le Afio Mai Faalua o le Faaola?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i faailoga po o faamaoniga ua tuuina mai e le Alii ia i latou e fesoasoani latou te talitonu ai ia te Ia. Atonu e te uunaia tagata o le vasega e faasoa atu o latou aafiaga (ae ia faamanatu i ai e aua nei manatu faapea e tatau ona faasoa atu se mea e sili ona patino pe le faalauaiteleina). Molimau atu e tuuina mai e le Alii ia faailoga ma auina mai perofeta e pei o Samuelu, i o tatou aso e tauanau i tagata ia talitonu ia te Ia.

Manatua: Ona e tele fuaitau o tusitusiga paia o loo lapataia ai i tatou e aua le sailia ni faailoga, atonu e ono lagona e tagata o le vasega sina nenefu ona o lenei talanoaga e uiga i faailoga. Fesoasoani ia latou malamalama e i ai le eseesega i le va o le iloaina o faailoga o le alofa o le Atua ma le sailia o faailoga ona o mafuaaga manatu faapito (tagai i le Iakopo 7:9–14; Alema 30:43–50; MF&F 46:9; 63:7–11). A lapatai mai perofeta e uiga i le sailia o faailoga, o loo latou faatatau atu i tagata o e mumusu e talitonu seiiloga e faaali atu ia i latou ni faailoga, ae le o tagata o e faaaoga o latou faatuatua i le sailiga o vavega e tusa ai ma le finagalo o le Alii.

Faamatala atu e ui ina lelei le iloa e uiga i faailoga o le a vaai i ai sa Nifae e faatatau i le maliu o le Faaola, ae e sili atu le taua o le malamalama i aoaoga a Samuelu e uiga i le taua o le maliu ma le toetu o Iesu Keriso. Tusi le ata lenei i luga o le laupapa, ae aua le tusia ai faamalamalamaga ua faanumeraina. Faaopoopo atu nei faamalamalamaga i taimi e tatau ai i le aluga o le talanoaga e uiga i le Helamana 14:15–19. (Atonu e te ono mafaufau e fai atu i tagata o le vasega e kopi le ata lenei i a latou api po o api talaaga o suesuega i tusitusiga paia.)

Ata
ata o le li’o

Faamatala atu o le fuaitau “oti faaleagaga” e faatatau i le vavaeese mai le afioaga o le Atua. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 14:15–16.

  • O le a le oti faaleagaga muamua, o loo ta’ua i le Helamana 14:16? (Atonu e te manao e faamalamalama atu ona o le Pau o Atamu ma Eva, ua vavaeeseina mai ai i tatou mai le afioaga o le Atua.)

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 14:17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona latou faatoilaloina le oti faaleagaga muamua. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua togiola e Iesu Keriso ia tagata uma mai le Pau ina ia mafai ona tatou toe foi atu i le afioaga o le Atua. Faamalamalama atu o tagata uma o le a toe foi atu i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina (tagai i le 2 Nifae 2:10).

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 14:18–19.

  • O le a le oti faaleagaga lona lua, o loo ta’ua i le Helamana 14:18–19? (Atonu e ono tatau ona e faamalamalama atu o i latou o e e le salamo, o le a toe vavaeese mai le afioaga o le Tama.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e taofia ai le oti faalua e pei ona ta’ua e Samuelu? (Mafaufau e fai atu i tagata o le vasega e faitau le Helamana 14:13 ma le Mamona 7:7–8. Ia faailoa atu faapea, e ala atu i le Togiola a Iesu Keriso, o i latou o e salamo o le a nonofo e faavavau i le afioaga o le Atua.)

Ina ia faamamafa atu le taua o le faitalia a o tatou sailia faamanuiaga o le Togiola a le Faaola, fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 14:30–31. Fai atu ia i latou e vaavaai mo upu ma fuaitau e faatatau i lo latou faitalia. Fai atu ia i latou e faasoa atu upu ma fuaitau ua latou maua. Fai i ai e faamatala pe mafai faapefea e nei upu ma fuaitau ona fesoasoani ia i latou ia malamalama i le taua o filifiliga latou te faia i aso uma.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Helamana 14:14–29. Valoaga a Samuelu i le maliu o le Faaola

O valoaga a Samuelu e uiga i le maliu o Iesu Keriso o se tasi o valoaga e sili ona faapitoa ua tusia i tusitusiga paia. O le siata o loo i lalo ua otootoina ai vaega o lenei valoaga, e aofia ai lo latou faataunuuga. (Atonu e te manao e faailoa atu o vaefaamatalaga mo le Helamana 14:20–27 e faatatau i nisi o fuaitau o loo faamatala ai le faataunuuga o valoaga a Samuelu.)

Valoaga o le Maliu o le Faaola

Faataunuuga

Helamana 14:20, 27

Ua faapouliuligia le la mo aso e tolu

3 Nifae 19:19–23

Helamana 14:21

Faititili, uila, mafuie

3 Nifae 8:6–7, 12

Helamana 14:22

Mavaevae le eleele

3 Nifae 17:11–18

Helamana 14:23

Afa tetele; faalaugatasia mauga ma avea vanu ma mauga

3 Nifae 8:5-6, 12, 17-18

Helamana 14:24

Faatafunaina ala tanu ma aai

3 Nifae 8:8-11, 13-14

Helamana 14:25

Matala tuugamau ma talai atu le Au Paia toetutu i tagata

3 Nifae 23:9-13

Helamana 14:15–19. Ua faatoilaloina e le Togiola le Oti

Sa faamatalaina e Samuelu le sa Lamana le eseesega i le va o le oti faaletino, o le oti muamua faaleagaga, ma le oti lona lua faaleagaga— ma le auala na fesoasoani mai ai ia i tatou le Togiola a le Faaola e faatoilaloina nei oti. Ua aoao mai foi e perofeta ma taitai o le Ekalesia ia nei upumoni.

Oti faaletino. Ua aoao mai Elder Earl C. Tingey o le Fitugafulu:

“O le oti faaletino o le vavaeeseina lea o le agaga mai le tino faaletino. Ona o le Pau o Atamu, o le a mafatia ai tagata uma i le oti faaletino” (“O Le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 73).

O le oti muamua faaleagaga. O le oti faaleagaga o le “vavae ese mai luma o le Alii” (Alema 42:9).

Sa faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, o le oti faaletino ma le oti muamua faaleagaga, o taunuuga ia o le Pau o Atamu ma Eva:

“Sa lei usiusitai o tatou uluai matua, o Atamu ma Eva, i le Atua. E ala i le ai ina o le fuafaasaina ua avea ai ma tagata faitino O lea la, o i la’ua ma i latou uma e tupuga mai ia i la’ua, ua mafai ona oo i ai le oti o le tino ma le faaleagaga (o le tino i le tino, o le tuueseeseina o le tino ma le agaga; o le oti faaleagaga, o le vavaeese o le agaga mai le afioaga o le Atua ma o le oti e faatatau i mea o le agaga)” (“The True Way of Life and Salvation,” Ensign, Me 1978, 6).

O le oti faaleagaga sa faailoa mai i le lalolagi e le Pau o Atamu ma Eva. E pei ona tatou fananau mai i se lalolagi agasala, ua tatou maua ai foi lenei tulaga—ua vavaeeseina mai i tatou mai le afioaga o le Atua. Sa faatatau atu Samuelu le sa Lamana i lenei tulaga “o le oti muamua” (Helamana 14:16).

Sa aoao mai Samuelu le sa Lamana e faapea, o fanau uma lava a le Tama Faalelagi o e sa ola i le olaga nei o le a manumalo mai le oti faaletino ma le oti faaleagaga e ala i le mana o le Togiola a Iesu Keriso (tagai i le Helamana 14:17). E tele isi mau o loo molimau mai i lenei upumoni (tagai i le 2 Nifae 2:9–10; 9:15, 22, 38; Alema 11:43–44; 12:12–15, 24; 42:23; 3 Nifae 26:4–5).

O le oti lona lua faaleagaga. O le oti lona lua o se oti faaiu po o le oti mulimuli faaleagaga—o le tuli ese mai le afioaga o le Atua e faavavau ona o agasala patino e le’i salamoina.

Ua tuuina mai foi e le Faaola le fesoasoani e faatoilalo ai lenei oti lona lua faaleagaga. Sa puapuagatia o Ia mo a tatou agasala ina ia mafai ona Ia tuuina mai ia i tatou le avanoa e salamo ai. Peitai o i latou o e e le salamo, o le a “toe oo mai i luga o i latou se oti faaleagaga, ioe, o se oti faalua lea, ona ua toe vavaeese i latou mai mea e faatatau i le amiotonu” (Helamana 14:18). O le uiga o lenei mea, o se tagata e i ai ni agasala e le’i faaleleia e le mafai ona nofo i le afioaga o le Atua pe a uma ona toe aveina atu o ia ia te Ia mo le faamasinoga.

Sa faamatalaina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei tulaga:

“Afai e tatau ona oo mai le oti faaletino a o lei faasa’oina amioga sese, o le a le maua le avanoa e salamo ai. O le mea lea, ‘o le tui [moni] o le oti o le agasala lea.’(1 Kori. 15:56)

“E oo lava i le Faaola e le mafai ona laveaiina i tatou i a tatou agasala. O le a Ia togiolaina i tatou mai a tatou agasala, ae faalagolago foi lea i tulaga o lo tatou salamo. E nafa lava i tatou ma o tatou ola faaleagaga po o le oti. (Tagai i le Rom. 8:13–14 Hel. 14:18; MF&F 29:41–45.)” (“Doors of Death,” Ensign, Me 1992, 73).

Helamana 14:18–19. O le meaalofa paia o le salamo

Ua molimau mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le olioli lea e oo mai mai le salamo:

“Ou te faailoa atu ma le faafetai ma molimau atu o puapuaga le mafaamatalaina, o le maliu ma le Toetu o lo tatou Alii ‘ua faataunuu ai le tuutuuga o le salamo’ (Helamana 14:18). O le meaalofa paia o le salamo o le ki lea i le fiafia iinei ma le olaga a sau. I fetalaiga a le Faaola ma i le lotomaualalo tele ma le alofa, ou te valaaulia ai tagata uma ina ia ‘salamo: aua ua latalata mai le malo o le lagi’ (Mataio 4:17). Ou te iloa e ala i le taliaina o lenei valaaulia, o le a outou maua ai le olioli iinei ma le faavavau” (“O Le Meaalofa Paia o le Salamo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 41).”

Lolomi