Potutusi
3 Nifae


Faatomuaga i Le Nifae Tolu: O Le Tusi a Nifae

Aisea e suesue ai lenei tusi?

I la latou suesuega o le 3 Nifae, o le a aoao ai e tagata o le vasega e uiga i upu ma galuega a le Faaola i le taimi o Lana auaunaga i aso e tolu ia sa Nifaē. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: o le “3 Nifae o loo aofia ai nisi o fuaitau sili ona faamomoiloto ma mamana i tusitusiga paia uma lava. O loo molimau mai e uiga ia Iesu Keriso, o Ana perofeta, ma aoaoga faavae o le olataga” (O Le Asiasiga a le Faaola i Amerika,”Liahona, Iulai 1987, 6). A o vaaia e tamaiti aoga le auala na faaalia ai e Iesu Keriso le agaalofa mo tagata “taitoatasi,” e mafai ona sili atu ona latou faafetaia Lona popolega mo i latou taitoatasi (tagai i le 3 Nifae 11:15; 17:21 E mafai ona latou aoaoina lesona taua mai faataitaiga amiotonu a i latou, o e na sauni e feiloai ma le Faaola. E mafai foi ona latou aoao mai faataitaiga amioletonu a i latou, o e sa le’i saunia e feiloai ma le Faaola.

O ai na tusiaina lenei tusi?

O Mamona sa tuufaatasia ma otootoina ia faamaumauga mai papatusi lapopoa a Nifae e fai ai le tusi o le 3 Nifae. Ua faaigoaina le tusi ia Nifae (le atalii o Nifae), o ana galuega e aofia ai vaitaimi ao lei oo mai le Faaola, le taimi o le Faaola, ma ina ua mavae le faaali atu o le Faaola i tagata. I le taimi atoa o le amioleaga tele lea na muamua atu i asiasiga a Iesu Keriso, na auauna atu ai Nifae “i le mana ma le pule tele” (3 Nifae 7:17). O ana taumafaiga sa avea ma se faatomuaga i le auaunaga a Iesu Keriso, o ana upu ma galuega ua avea ma taulaiga o le 3 Nifae. A o ia otootoina le talafaamaumau a Nifae, na faaaofia ai foi e Mamona lana lava faamatalaga ma le molimau (tagai i le 3 Nifae 5:8–26; 26:6–12; 29–30).

O ai na tusi i ai lenei tusi ma aisea foi?

Na fuafua e Mamona ia tusitusiga i le 3 Nifae mo ni vaega se lua. Muamua, na ia faamalamalamaina faapea na ia tusia mo fanau a Liae (tagai i le 3 Nifae 26:8). Lona Lua, o loo talanoa atu Mamona i Nuu Ese i aso e gata ai ma faamaumauina le apoapoaiga a le Alii faapea ia latou o mai ia te Ia ma avea ma vaega o Lona nuu o le feagaiga (tagai i le 3 Nifae 30). O le tusi o le 3 Nifae o loo faamamafa mai ai lenei valaaulia faatasi ma lana molimau mamana ia Iesu Keriso, ma lana faamamafa i le taua o feagaiga.

O anafea ma o fea na tusia ai?

O uluai faamaumauga na faaaogaina e avea ma punaoa mo le tusi o le 3 Nifae sa foliga mai na tusia i le va o le 1 T.L.M. ma le T.A. 35. Na faapuupuuina e Mamona na faamaumauga i se taimi i le va o le T.A. 345 ma le T.A. 385. Sa le’i tusia e Mamona le mea na i ai o ia, ina ua ia tuufaatasia lenei tusi.

O a nisi o vaaiga uigaese o lenei tusi?

O le 3 Nifae o loo tusia ai le faataunuuina o valoaga e faatatau i le fanau mai, o le maliu, ma le Toetu o Iesu Keriso, (tagai i le 3 Nifae 1; 8; 11). O lana faamaumauga e uiga i le afio atu o le Faaola i tagata sa Nifaē, ua faatusa i le mea na taua e Elder Jeffrey R. Holland o le “manatu tupito, o le taimi aupito sili, i le talafaasolopito atoa o le Tusi a Mamona” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 250). O le luasefulu o mataupu e tolusefulu i le 3 Nifae o loo i ai aoaoga a le Faaola na tuuina atu sa’o lava i tagata (tagai i le 3 Nifae 9–28).

Otootoga

3 Nifae 1–5 Ua maua e Nifae faamaumauga mai lona tama. Ua tuuina mai faailoga o le soifua mai o Keriso, o se taupulepulega e faaumatia tagata talitonu ua taofia, ma sa toatele tagata ua faaliliuina. Ua auaufaatasi sa Nifaē ma sa Lamanā e faasagatau i tagata faomea a Katianetona. Ua latou salamo mai a latou agasala, ma i’u ina faatoilaloina le au faomea i lalo o le taitaiga a Lakoneu ma Kitekitonae. Ua faamatalaina e Mamona ana matafaioi, i le avea ai o se soo o Keriso ma se tausi talafaamaumau.

3 Nifae 6–7 O le tamaoaiga i tagata sa Nifaē ua taitai atu ai i le faamaualuga, amioleaga, ma faiga faalilolilo. Ua lepetia le malo ma ua vaevaeina tagata i ituaiga. Ua auauna atu Nifae ma le mana tele.

3 Nifae 8–10 O afa, faatamaiaga, ma le pogisā o faailoga o le faasatauroga ma le maliu o le Faaola. Ua tagiaue tagata i le maliliu ai o i latou, o ē na fasiotia i le faatafunaga. O le siufofoga o Iesu Keriso ua valaau atu i tagata na totoe ina ia salamo ma o mai ia te Ia.

3 Nifae 11–18 Ua faaali atu Iesu Keriso i se vaega o tagata i le malumalu ma valaaulia tagata taitoatasi ina ia tagotago i faailoga o fao i Ona lima ma vae. Ua Ia tofiaina soo e toasefululua ma tuu atu ia i latou le pule e faia ai sauniga ma taitai ai le Ekalesia. Ua aoao atu e le Faaola Lana mataupu, faatutuina tulafono o le amiotonu, ma faamalamalama atu ua Ia faataunuuina le tulafono a Mose. Ua Ia faamaloloina tagata i o latou ma’i eseese, tatalo mo i latou, ma faamanuia a latou fanau. Ina ua uma ona faia le faamanatuga ma tuuina atu aoaoga faaopoopo, ona Ia tuumuli lea.

3 Nifae 19–26 Ua auauna atu le au soo e toasefululua i tagata, ma ua liligi ifo le Agaga Paia i o latou luga. Ua toe faaali atu mo le taimi lona lua Iesu Keriso ma ua tatalo mo i latou uma, o ē o le a talitonu ia te Ia. Ua Ia faamanuia ma tufatufa atu le faamanatuga, ma ua a’oa’o atu le auala o le a faataunuu ai e le Tamā Lana feagaiga ma Isaraelu. Ua poloaiina e le Faaola tagata e sailiili i upu a Isaia ma perofeta uma, ma ua Ia faatonuina ia Nifae e tusia le faataunuuga o valoaga na faailoa atu e Samuelu le sa Lamanā. Ua Ia tuuina atu afioga na tuuina atu e le Tamā ia Malaki, ma faamalamalama atoatoa “mea uma … mai lava i le amataga seia oo i le taimi e afio mai ai o Ia i lona mamalu” (3 Nifae 26:3). Ona Ia tuumuli ai lea.

3 Nifae 27–28 Ua faaali mai Iesu Keriso ma faatonu le au soo e toasefululua e faaigoa le Ekalesia i Lona suafa. Ua Ia faatuina Lana talalelei ma faatonuina Ona soo ina ia avea faapei o Ia. Ua to atu e Iesu Keriso i le au soo e toasefululua, e tusa ma o latou manaoga.

3 Nifae 29–30 Ua faamalamalama e Mamona faapea o le o’o mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga lea ua amataina e le Atua le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Ua apoapoai atu le Alii i Nuu Ese ina ia salamo ma avea o se vaega o Lona nuu o le feagaiga.

Lolomi