Potutusi
Lesona 136: 4 Nifae 1


Lesona 136

4 Nifae

Faatomuaga

Ina ua mavae le galuega talai a Iesu Keriso i fanau a Liae, na faaaoga e tagata Ana aoaoga ma olioli i le sili atu ma le 100 tausaga i le lotogatasi, faamanuiaina, ma le fiafia. Sa tasi i latou “o le fanau a Keriso” ma ua lē toe taua i latou lava o sa Nifae po o sa Lamana (4 Nifae 1:17). Ae ui i lea, na iu lava ina latou faamaualuga ma faateleina le amioleaga, ma na latou toe vaevaeina i latou lava o sa Nifae ma sa Lamana. E tusa o le 300 tausaga talu le asiasiga a le Faaola, toeitiiti lava o tagata uma lava ua amioleaga.

Fautuaga mo le Aoaoga

4 Nifae 1:1–18

Ua liua tagata uma ma ua maua le filemu ma le fiafia

A o le’i amataina le vasega, saunia ni fasi pepa mama se lua e lei faaaogaina mo tamaiti aoga taitasi—pe afai e mafai, o le tasi e paepae ao le isi o se lanu ese (afa pepa ua lava lena). Tuu pepa papae i luga o kesi po o nofoa o tamaiti a o le’i taunuu mai. Tuu ese pepa lanu mo le faaaogaina mulimuli i le lesona. Tusi le fesili lenei i le laupapa: O le a le mea e mafai ona e maua ai le fiafia moni? A taunuu mai tamaiti , valaaulia i latou e tusi i le laupapa a latou tali i le fesili.

Amata le vasega i le talanoaina o tali na latou tusia i le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga fesili nei:

  • O le a le eseesega i le va o mea e mafai ai ona tatou maua le fiafia puupuu ma mea e taitai atu ai i le fiafia tumau? (A o tali mai tamaiti, e te ono manao e faamamafa atu o le fiafia moni e le mafai ona maua i mea faaletino e pei o le lauiloa, oa, ma mea faalelalolagi tatou te maua.)

Faamalamalama atu o le 4 Nifae o se faamaumauga o tupulaga e tele o fanau a Liae na soifua ina ua mavae le asiasiga a Iesu Keriso. Valaaulia tamaiti e faitau le leoa 4 Nifae 1:16, vaai pe na faapefea ona faamatala e Mamona tagata na soifua e tusa o le 100 tausaga ina ua mavae le asiasiga a le Faaola. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e faailoga le fuaitau “e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia.” Fai atu i tamaiti e tusi E Le Mafai Ona i ai o ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia i le pito i luga o le fasi pepa paepae na e saunia. Ona tuu atu lea ia i latou e tusi se lio tele i le ogatotonu o a latou pepa.

Ata
lio

Fai atu i tamaiti e faitau 4 Nifae 1:1–2, vaai mo mea na fai e tagata na mafai ai ona maua lenei fiafia. Valaaulia i latou e lisi mea na latou maua i totonu o le lio. (O tali e ono aofia ai na salamo tagata, na papatisoina, maua le Agaga Paia, ma na “liliu tagata uma i le Alii.”

  • O le a le uiga o le liua?

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama o lena liua e sili atu le loloto nai lo o le mauaina o se molimau po o le avea ma se tagata o le Ekalesia, valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Afai e mafai, saunia mo tamaiti ni kopi o lenei saunoaga, ma fautuaina i latou e faailoa mai upu ma fuaitau e faamatalaina ai le liua.

“O lou fiafia nei ma le faavavau e faalagolago i le tulaga o lou liua ma le suiga na ia aumaia i lou olaga. E faapefea la ona e liua moni lava? Na faamatala e Peresitene [Marion G.] Romney laasaga e tatau ona e mulimuli ai:

Ata
Elder Richard G. Scott

“‘O le avea ma tagata o le Ekalesia ma le liua e le o ni faaupuga e tutusa. O le liua ma le mauaina o se molimau e le faapea foi o le mea lava e tasi. O se molimau e oo mai pe afai e tuuina mai e le Agaga Paia i lē e saili ma le filiga se molimau i le mea moni. O se molimau faamaniti-loto e faamanaina ai le faatuatua. O lona uiga, na te uunaia le salamo ma le usiusitai i poloaiga. O le liua o le fua po o le taui o le salamo ma le usiusitai.’ [I le Conference Report, Guatemala Area Conference 1977, 8–9.]

“I se faaupuga faigofie, o le liua moni o le fua lea o le faatuatua, salamo, ma le le usiusitai e le aunoa.

“O le liua moni e fua mai ai fua o le fiafia tumau lea e mafai ona olioli ai e tusa lava pe vevesi le lalolagi ma o le toatele o tagata e leai se fiafia o maua” (“O Le Liua Atoatoa e Aumaia ai le Fiafia,” Liahona, Me 2002, 25, 26).

  • O a upu ma fasifuaitau na e faalogo o faamatala ai le liua?

  • O le a sou manatu o le a le tulaga e oo i ai pe a faapea o tagata uma lava o siomia ai oe e liua i le Alii?

Tusi mau faasino nei i le laupapa: 4 Nifae 1:2–3, 5, 7, 10–13, 15–18. Valaaulia ni tamaiti e feauauai i le faitauina leotele o fuaiupu nei. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaai mo upu ma fuaitau na e faamatalaina mea na oo i tagata ona ua liua i latou uma i le Alii. Valaaulia tamaiti e tusi upu nei ma fuaitau faataamilo i le lio i luga o a latou pepa. (O tali e ono aofia ai mea nei: na leai ni fevaevaeaiga po o ni misa, na latou faia le amiotonu o le tasi ma le isi, ma na tutusa uma mea na ia i latou, na tele vavega na faia i le suafa o Iesu Keriso, na faamanuiaina e le Alii tagata, na latou toe fausia aai na faaleagaina, na latou faaipoipo ma faamautuina aiga, na latou uluola ma malolosi, na i o latou loto le alofa o le Atua, ma na latou fiafia ma lotogatasi.)

Fai atu i tamaiti e faailoa mai se mataupu faavae e uiga i le fiafia na latou aoaoina mai le afa muamua o le 4 Nifae 1. E ui lava atonu e faailoa mai e tamaiti aoga ni mataupu faavae, ia mautinoa latou te faamamafaina faapea afai e galulue faatasi tagata ina ia liua i le Alii, e mafai ona lotogatasi i latou ma maua le fiafia faateleina. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.

  • O a faamanuiaga e te manatu o le a oo mai i la tatou vasega pe afai tatou te ola uma e pei ona soifua ai nei tagata? O a faamanuiaga e te manatu o le a oo mai i lou aiga? O a faamanuiaga e te manatu o le a oo mai i lau uarota po o le paranesi?

Valaaulia tamaiti e faamatala mai se taimi na avea ai i latou ma se vaega na lotogatasi i le amiotonu, e pei o lo latou aiga, se korama po o se vasega, po o se vaega o uo. E mafai ona e faasoa atu foi se aafiaga.

  • E faapefea e au taumafaiga ia amiotonu ona uunaia ai le fiafia ma le manuia o i latou o siomia ai oe? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga o lo tatou liua ma amioga amiotonu e saofaga e le gata i lo tatou fiafia ae faapea foi i le fiafia ma le manuia o isi. Pe afai e lotogatasi tagata o se aiga, korama, vasega, po o se isi vaega i le amiotonu, e mafai ona latou maua le fiafia sili atu nai lo le fiafia e mafai ona maua e i latou lava ia.)

  • E faapefea e agasala a le tagata e toatasi ona faatosina ai isi tagata o le vaega o loo taumafai e amiotonu?

Fautuaina tamaiti aoga e faamalosia lo latou liua i le Alii ma fesoasoani ia i latou o siomia ai i latou ia faia le mea lea e tasi. Ina ia fesoasoani i tamaiti i lenei luitau, fai atu i ai e iloilo upu ma fuaitau na latou lisiina ia latou pepa. Valaaulia i latou e filifili se tasi pe lua fuaitau o loo faamatala ai auala e ola ai latou te mananao e faataitai. Tuu atu ia i latou ni nai minute e tusi ai i totonu o api po o le api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia pe faapefea ona latou saili e ola i nei auala. Molimau i le fiafia e oo mai i le liua moni ma le lotogatasi i le amiotonu.

4 Nifae 1:19–49

Ua faateleina le amioleaga o sa Nifae seia oo ina ua na o ni nai tagata amiotonu o totoe

  • O le a se mea e te manatu e mafai ona faaumatia ai se nuu e pei ona faamatalaina i le 4 Nifae 1:1–18?

Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le leoa 4 Nifae 1:20, 23–24 , vaai mo le mea na lamatia ai le lotogatasi ma le fiafia o tagata. E mafai ona e fautuaina e maka mea latou te maua. A uma ona latou lipoti mai mea na latou maua, tusi i le laupapa le saunoaga lenei a Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili. (O lenei saunoaga e maua i le “E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 70.) Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e kopi lenei saunoaga ia latou tusitusiga paia i autafa o le 4 Nifae 1:24.

“Faamaualuga o le fili sili lea o le lotogatasi” (Peresitene Henry B. Eyring).

  • O a auala e te manatu ai o le faamaualuga o le fili o le lotogatasi?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili. Fai atu i le vasega e faalogo mo se auala e mafai ai e le faamaualuga ona faaumatia le lotogatasi.

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“I lona natura, o le faamaualuga o se agasala o le faatusatusaga, aua e masani lava ona amata i le ‘Vaai i lo’u maoae tele ma mea maoae ua ou faia,’ ma e masani lava ona foliga mai e faaiu i le faapea ‘O le mea lea, E sili atu ai au nai lo oe.’

“Pe a faatumulia o tatou loto i le faamaualuga, ua tatou faia se agasala matautia, aua ua tatou solia poloaiga sili e lua [tagai Mataio 22:36–40]. Nai lo le tapuai atu i le Atua ma alofa atu i o tatou tuaoi, ae ua tatou faailoa atu le mea moni lava o loo tatou tapuai ma alofa i ai—o le foliga lea tatou te vaaia i le faata” (“O Le Faamaualuga ma le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 56).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Uchtdorf, e faapefea ona faaumatia e le faamaualuga le lotogatasi?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 4 Nifae 1:24–35, 38–45. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo taunuuga o le faamaualuga i totonu o tagata. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e faailoga mea ua latou maua. (O tali e ono aofia ai mea nei: faia o ofu taugata, vaevaeina i vaega faaagafesootai po o vaega maumea o uo, faatuina o lotu e maua ai mea, teenaina o le lotu moni, sauaina o e faatuatua, faia o faalapotopotoga faalilolilo, ma le amioleaga.)

Ia fesili atu i tamaiti aoga taitasi, e lipoti mai se mea se tasi na ia maua. (Atonu e toe fai mai e le tasi le tali a le i si.) A o tali mai tamaiti taitasi, tusi lana tali i se tasi o fasi pepa lanu na e tuueseina a o le’i amataina le vasega. Tuu atu le pepa lanu i le tamaitiiti e fesuiai ma lana pepa paepae o loo faamatalaina ai le fiafia ma le lotogatasi o tagata. Toe fai lenei faiga seia fesuiai uma pepa papae a tamaiti o le vasega mo se pepa lanu.

Fai atu i tamaiti e vaavaai solo ia mautinoa ua tofu tagata uma o le vasega ma se pepa lanu, e faatusa i le faamaualuga. Valaaulia i latou e manatunatu loloto pe mata o a lagona o soo e toatolu o Keriso a o latou vaai i le faamaualuga ma le amioleaga ua sosolo i totonu o ni tagata o e na i ai se taimi na matua fiafia ai ma lotogatasi.

  • O a ni mea moni e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu? (E ui lava ina atonu e faaaoga e tamaiti upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le agasala o le faamaualuga e fausia le fevaevaeaiga ma taitai atu ai i le amioleaga. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i le laupapa.)

  • E faapefea e le faamaualuga o ni nai tagata ona mafai ona aafia ai le fiafia o se vaega atoa lava?

Valaaulia tamaiti e mafaufau pe faapefea e le faamaualuga o le tagata e toatasi ona ono aafia ai isi i faataitaiga nei:

  1. E ui lava i le faamalosiau mai a lona aiga, na filifili se uso matua atu e saili mea e fiafia ai ma le manatu faapito nai lo le auauna atu i se misiona.

  2. O se tasi o le vasega a Tamaitai Talavou po o le korama a le Perisitua Arona ua faatupu vevesi ma le loto i ai, e musu e faasoa i le vasega, ma e le fia mulimuli i faatonuga.

  3. O se alii po o se tamaitai talavou ua faateleina le aamu pe vaai maualalo i se tasi o lana vaega o uo.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i ni taimi na latou vaai ai ua faaleagaina e le faamaualuga le fiafia ma le lotogatasi.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau ia latou matafaioi i vaega eseese latou te auai, e pei o o latou aiga, korama po o vasega, uarota po o paranesi, ma vasega i le seminare. (Atonu e te manao e ta’ua nisi vaega e auai tamaiti o lau vasega.) Fai atu i ai e manatunatu loloto pe na latou faia pe o faia nei soo se mea e faaalia ai le faamaualuga i lo latou va ma isi tagata i nei vaega. Fautuaina i latou e salamo ma mafaufau i ni auala e mafai ai ona latou manumalo i le faamaualuga ae faamalosia le lotogatasi ma le amiotonu i nei vaega. Ia fautuaina foi i latou e manatunatu loloto i mea na latou tusia e uiga ia latou fuafuaga pe faapefea ona ola ia sili atu e pei o fanau a Liae o e na liua i le Alii.

Molimau atu ao tatou saili ia sili atu ona liua ia Iesu Keriso ma ola faatasi ma isi i le lotogatasi, e mafai ona tatou maua le fiafia e pei ona faamatalaina i le 4 Nifae 1:1–18.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

4 Nifae 1:1–2. “Sa liliu tagata uma i le Alii”

Na faamatalaina e Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili le faagasologa o le liua:

“O le liua e oo mai ona o le faamagaloga mamana, lena e soloia ai agasala. O le faasologa o se mea e faapea. E faalogo se tagata saili ma le faamaoni i le savali. E fesili atu i le Alii i le tatalo pe moni. E tuuina atu e le Agaga Paia ia te ia se molimau. O se molimau lenei. Afai e lava le malosi o le molimau a se tasi, e salamo o ia ma usiusitai i poloaiga. O lena usiusitai na te maua ai le faamagaloga mamana lena e soloia ai agasala. O lena ua liua o ia i se olaga fou. Ua faamaloloina lona agaga” (i le Conference Report, Oke. 1963, 24).

4 Nifae 1:1–18. O le manaomia o le lotogatasi

Sa aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Na valaau atu pea e le aunoa perofeta a le Alii mo le lotogatasi. O le manaomia ona tuuina mai o lena meaalofa ia i tatou ma le lu’i ia faatumauina, o le a faateleina ona manaomia i aso o i luma, lea o le a tatou saunia ai o se nuu mo lo tatou taunuuga mamalu.

“… Ua tatou iloa mai aafiaga o le olioli e oo mai pe a faamanuiaina i tatou i le lotogatasi. “Tatou te moomoo, o ni fanau agaga a lo tatou Tama Faalelagi, mo lena olioli sa tatou mauaina faatasi ai ma Ia i le olaga na muamua atu i lo lenei. O Lona finagalo ia tuuina mai ia i tatou lena moomooga paia mo le lotogatasi ona o Lona alofa ia i tatou.

“E le mafai ona Ia tuuina mai ia i tatou o ni tagata taitoatasi. O le olioli o le lotogatasi ua Ia matuai finagalo e tuuina mai ia i tatou e le aunoa ma isi. E ao ina tatou sailia ma agavaa ia i ai faatasi ma isi. E le o se tulaga la e faateia ai le uunaia o tatou e le Atua e faapotopoto ina ia Ona faamanuiaina i tatou.” Ua Ia finagalo ia tatou faapotopoto i aiga. Ua Ia faatuina vasega, uarota, ma paranesi ma poloaiina i tatou ia faapotopoto soo faatasi. I na faapotopotoga, lea ua mamanuina e le Atua mo i tatou, o loo taoto ai lo tatou avanoa sili. E mafai ona tatou tatalo ma galulue mo le lotogatasi o le a aumaia ia i tatou le olioili ma faateleina ai lo tatou mana e auauna atu” (“E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 68, 69).

Lolomi